Đukanović 1997. držao kamen temeljac za hram na Cetinju
Radi se o Sabornom hramu na Cetinju, čiju je izgradnju započeo kralj Nikola 1910. godine, prilikom proglašenja Crne Gore za Kraljevinu
Predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović juče je gostujući na FACE TV upitan može li se desiti da na Cetinju, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i Srpska pravoslavna crkva (SPC), naprave hram, rekao da se to ne može dogoditi.
"To se ne može dogoditi. To može biti njegova namjera koja se na Cetinju ne može dogoditi. Naravno, ako krene, i postavi kamen, biće mu taj kamen srušen, i on to zna i zato neće krenuti. Naravno, to on najavljuje otkako je došao 89-e godine da će da sruši Mauzolej, a da postavi i vrati gore crkvu Karađorđevića. Naravno, nema šanse za to. Nema nikakve šanse. Naravno, zaustaviće ga oni koji treba da ga zaustave i koji su mu to već kazali. To su mu kazali građani Cetinja, da vjerovatno preko njih živih to ne može da uradi. To je priča koja se tu završava", rekao je Đukanović.
Đukanović je 1997. tokom posjete Mitropoliji crnogorsko-primorskoj (MCP) u svojim rukama držao kamen temeljac za izgradnju hrama na Cetinju.
Radi se o Sabornom hramu na Cetinju, čiju je izgradnju započeo kralj Nikola 1910. godine, prilikom proglašenja Crne Gore za Kraljevinu.
Mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije kazao je 11. jula da je sljedeće godine predviđena izgradnja sabornog hrama Svete Trojice na Cetinju, te da se nada da će u njemu biti pohranjene tri relikvije, od kojih je jedna ikona Bogorodice Filermose, koja se nalazi u Narodnom muzeju Crne Gore.
"Hram Svete Trojice je započet da se gradi prilikom krunisanja kralja Nikole 1910. godine i kamen temeljac se čuva kod mene u kabinetu na Cetinju. Na tom kamenu temeljcu piše: Ovaj hram se podiže u vrijeme kralja Nikole, podiže ga car Nikolaj Drugi, avgusta 1910, godine. Ja se u Boga nadam da ćemo iduće godine početi da gradimo hram, da ćemo položiti taj kamen temeljac u slavu Božiju – Svete Trojice, i u čast Carskih strastoterpaca Romanovih, koji su takođe mučenički, kao i Sv. Jovan Krstitelj, postradali 1918. godine", rekao je Amfilohije 11. septembra prilikom službe u crkvi posvećenoj Svetom Jovanu Krstitelju kod Nikšića.
( Vijesti online )