Odlazak Rut Bejder Ginsberg: Borba za budućnost Amerike

”To znači da idemo u rat”, komentarisao je uticajni demokrata u Vašingtonu povodom odlaska Rut Bejder Ginsberg.

Juče je počela žestoka politička borba za budućnost Vrhovnog suda SAD, a predsjednik Donald Tramp je rekao da će brzo imenovati nasljednika liberalne sudije, što bi dodatno pomjerilo sud udesno.

“Stavljeni smo u ovu poziciju moći i značaja da donosimo odluke za ljude koji su nas tako ponosno izabrali, od kojih se odavno najznačajnijim smatra izbor sudija Vrhovnog suda”, napisao je Tramp na Tviteru. “To nam je obaveza, bez odgađanja!”

Ta borba bi takođe mogla odrediti konture američkog društva u narednih 30-40 godina, s obzirom na ulogu koju sud ima u odlučivanju o kulturnim, društvenim i političkim pitanjima.

Ginsberg, druga žena u istoriji tog suda, heorina borbe za građanske slobode, umrla je u petak veče od komplikacija izazvanih rakom pankreasa u 88. godini, nakon 27 godina u sudu.

Neki smatraju da je bila najvažniji član Vrhovnog suda za liberale od Terguda Maršala, prvog Afroamerikanca u toj instituciji.

Njen odlazak daje šansu Trampu, koji će 3. novembra pokušati da osvoji još jedan mandat, da proširi konzervativnu većinu suda na 6-3 u vrijeme ogromne političke podjele u Americi i manje od 50 dana uoči izbora.

Imenovanje konzervativca bi bila najveća ideološka promjena za pola vijeka. Mnogi progresivci strahuju da bi to moglo ugroziti decenije napretka u oblasti društvene pravde.

I dok su se mase ožalošćenih do duboko u noć okupljale ispred zgrade Vrhovnog suda da odaju poštu ikoni liberala, formirali su se borbeni redovi.

Sudije Vrhovnog suda imenuje predsjednik, ali u izbornoj godini, ključno pitanje je da li bi tu odluku trebalo donijeti prije ili nakon početka novog predsjedničkog mandata.

Demokrate se protive bilo kakvom Trampovom potezu da imenuje zamjenu ovako kasno u izbornoj godini.

I sama Ginsberg je bila protiv toga.

“Ono što žarko želim je da ne budem zamijenjena prije inauguracije novog predsjednika”, rekla je u izjavi koju je izdiktirala svojoj unuci, kako je prenio NPR.

Džo Bajden, Trampov demokratski rival u predsjedničkoj trci, takođe je odbacio tu ideju. “Biću jasan: Birači bi trebalo da izaberu predsjednika, a predsjednik bi trebalo da izabere nasljednika sudije Ginsberg”, napisao je na Tviteru.

Sa njim je saglasan i Čak Šumer, glavni demokrata u Senatu.

Za imenovanja u Vrhovnom sudu potrebna je potvrda Senata, koji kontrolišu Trampovi republikanci - 53 od 100 mjesta. Demokratama nedostaje glasova da blokiraju bilo kojeg Trampovog kandidata ukoliko im se ne pridruži neki republikanski senator.

Uz pomoć lidera većine u Senatu Miča Mekonela, koji je potvrdu Trampovih imenovanja za federalne sudije postavio kao prioritet, predsjednik bi mogao objaviti kandidata i brzo proći kroz proces potvrde, što obično traje najmanje dva mjeseca.

Senat je 2016. odbio da održi saslušanje o kandidatu demokratskog predsjednika Baraka Obame za Vrhovni sud, Merika Garlanda, nakon smrti konzervativnog sudije Antonina Skalije 10 mjeseci prije izbora.

Mekonel je 2016. rekao da Senat ne bi trebalo da djeluje povodom imenovanja za sud u izbornoj godini.

On je, međutim, promijenio stav i rekao da će taj dom Kongresa glasati o bilo kojem Trampovom kandidatu.

Odlazak Rut Bejder Ginsberg je dodao novi eksplozivni element u posljednju etapu turbulentne predsjedničke trke i moguće je da će pomjeriti fokus sa pandemije koronavirusa i stagnirajuće ekonomije.

Tramp mjesecima zaostaje sa Bajdenom u anketama, dok demokrate nastoje da pretvore izbore u referendum i Trampu, posebno njegovom uveliko kritikovanom odgovoru na pandemiju.

Novembarski izbori su postali puno više od borbe Trampa i Bajdena za Bijelu kuću i kontrolu nad Kongresom, kažu politički analitičari.

Sada je to, kao ističu, egzistencijalna borba za građanska prava, abortus, imigraciju i budućnost zdravstvene zaštite miliona Amerikanaca, koja će dodatno podstaći birače i aktiviste iz obije stranke u nadmetanju koje je već krajnje napeto.

“Ovo bi moglo pokrenuti strašnu borbu i ozbiljno uticati na izbore”, rekao je Dejvid Gergen, politički savjetnik koji je radio za četiri američka predsjednika, i republikance i demokrate.

Sudije Vrhovnog suda imaju ogromnu ulogu u oblikovanju američke politike i “vrućih” pitanja poput abortusa, LGBT prava, prava na nošenje oružja, vjerskih sloboda, smrtne kazne i predsjedničkih ovlašćenja.

Tokom prošlog vijeka igrao je fundamentalnu ulogu u preoblikovanju američkog društva.

Sud je 1954. odlučio da je segregacija u školama neustavna. Potom je 1973. legalizovao abortus širom zemlje - što je odluka koju neki konzervativci žele da ponište - a 2015. je odobrio istopolne brakove širom SAD.

Neki smatraju da je bilo i odluka sa lošim posljedicama, poput one 2010. da ukloni većinu ograničenja za potrošnju koporacija u političke svrhe.

Gisnberg, koja je rasla u radničkoj porodici u njujorškoj oblasti Bruklin, savladala je sistemski seksizam u pravnim redovima i postala jedna od najpozantijih američkih sudija.

Za Vrhovni sud ju je imenovao demokratski predsjednik Bil Klinton 1993. Ona je obezbijedila ključne glasove u istorijskim presudama osiguravajući jednaka prava za žene, proširenje prava homoseksualaca i zaštitu prava na abortus.

Zalagala se i za očuvanje zakona o zdravstvenoj zaštiti Obamaker, unapređivanje prava rasnih manjina, siromašnih i obespravljenih.

Obožavatelji su je zvali “Notorious R.B.G.” (Zloglasna R.B.G), inspirisani pokojnim američkim reperom Notorious B.I.G.

Ginsberg je bolovala godinama i demokrate su strahovale od mogućnosti da je izgube prije okončanja izbora 2020.

Tramp je i prije njene smrti objelodanio spisak mogućih kandidata.

On je imenovao konzervativnog sudiju Nila Gorsača na upražnjeno mjesto nekoliko dana po preuzimanju funkcije u januaru 2017.

Godinu kasnije je imenovao Breta Kavanoa, a proces potvrde je bio posebno buran.

Profesorica sa univerziteta u Kaliforniji je optužila Kavanoa da ju je seksualno napastvovao 1982. kada su pohađali srednju školu u Merilendu. Kavano je ljutito odbacio te optužbe i izabran je tijesnom većinom.

Tramp bi mogao postati prvi predsjednik koji je imenovao troje sudija vrhovnog suda u prvom mandatu, nakon Ričarda Niksona prije pola vijeka.

Republikanci rizikuju mogućnost da liberali prihvate radikalnije predloge ako Tramp zamijeni Ginsberg, a demokrate pobijede u novembru, pri čemu su neki aktivisti ljevice i prije njene smrti govorili da bi trebalo povećati broj sudija kako bi se napravila protivteža Trampovim imenovanjima.

Glasanje za potvrdu imenovanja bi takođe moglo izvršiti dodatni pritisak na aktuelne republikanske senatore u visoko konkurentnim izbornim trkama, uključujući Suzan Kolins iz Mejna, Lindzija Grejema iz Južne Karoline, Martu Meksali iz Arizone, u vrijeme kada demokrate vrebaju šansu da da preuzmu kontrolu nad tim domom. I senatorka sa Aljaske Lisa Murkovski mogla bi igrati značajnu ulogu.

Lorens Trajb, profesor ustavnog prava na Harvardu, objavio je na Tviteru:

“Senatori Kolins, Grejem, (Čak) Grasli i Lisa Murkovski su javno rekli da nijedan sudija ne bi trebalo da dobije potvrdu tako blizu predsjedničkim izborima.

Senator (Mit) Romni bi trebalo da im se pridruži.

Monumentalno licemjerje lidera Mekonela ne smije prevagnuti”.

Mnogi analitičari očekuju da Tramp pokuša da imenuje ženu. Jedna moguća kandidatkinja na Trampovoj listi je Ejmi Koni Baret, konzervativna sudija federalnog apelacionog suda koja je pominjana 2018. prije nego što je Tramp izabrao Kavanoa.

Imenovanje Baret, pobožne katolkinje, vjerovatno bi izazvalo polemiku jer su njeni snažni konzervativni vjerski stavovi podstakli grupe za pravo na abortus da kažu da bi ona vjerovatno glasala za poništenje istorijske odluke Vrhovnog suda, Rou protiv Vejda, 1973. godine.

Tokom kampanje 2016, Tramp je obećao da će imenovati sudije koje će poništiti odliku o legalizaciji abortusa. Međutim, sud je u julu, čak sa konzervativnom većinom, oborio restriktivni zakon Luizijane o abortusu glasanjem 5-4.

Na užem spisku je i Barbara Lagoa, Amerikanka kubanskog porijekla, takođe sudija apelacionog suda. Očekuje se da Tramp za nekoliko dana saopšti ime kandidata.

Uloga suda u svijetu

Američka istraživanja pokazuju da se uticaj Vrhovnog suda u inostranstvu smanjio u protekle dvije decenije, zajedno sa razvojem pravosudnih sistema drugdje u svijetu i sa slabljenjem uticaja SAD generalno.

Sve manje sudova u svijetu citira mišljenje Vrhovnog suda SAD, i umjesto toga se poziva na Evropski sud za ljudska prava i druge nacionalne vrhovne sudove, navodi BBC.

Odluka Vrhovnog suda 2016. o emisiji gasova elektrana na ugalj na teritoriji SAD prijetila je Pariskom sporazumu o klimi, ali ga je dovoljno drugih država ratifikovalo da bi stupio na snagu.

Trampova kontroverzna zabrana putovanja, koja pogađa bliskoistočne države označene kao sklone terorizmu, potvrđena je na Vrhovnom sudu, a posljedice su osjetili milioni ljudi u svijetu.

Vrhovni sud je 2000. odlučio o ishodu predsjedničkih izbora između Džordža Buša i Ala Gora, o odluci koja, kako ocjenjuje BBC, i dalje ima značajan uticaj širom svijeta.

( Angelina Šofranac )