Kovid cvjeta uz mjere NKT-a

Od "korona-fri" do "korona-svi", šala je kojom se u dijelu javnosti u najkraćem opisuje situacija u kojoj se Crna Gora našla samo dva i po mjeseca od kako je proglašen kraj kovid-19 epidemije i prvog talasa. Tada se "prvi talas" zapravo nije ni pominjao, jer samouvjerenost kojom su nadležni kominicirali "korona-fri" destinaciju govorila je da nikad više korona neće ući u Crnu Goru.

Ipak, u nedjelju 13. septembra broj aktivnih slučajeva dostigao je rekord - 2.243, a toga dana, među analiziranim uzorcima, bilo je preko 37 odsto pozitivnih. Dan kasnije, procenat pozitivnih bio je nešto niži, ali i dalje preko trećine ukupnog broja (30,4).

Na dan kad je predsjednik Milo Đukanović raspisao parlamentarne izbore, 20. juna, u Crnoj Gori bilo je osam inficiranih. Na dan izbora 30. avgusta taj broj porastao je na 318, a dvije sedmice kasnije uvećan preko 60 puta...

U toku prvog talasa koji je počeo sa prvim slučajem koronavirusa 17. marta i trajao do 2. juna, u Crnoj Gori registrovana su ukupno 324 slučaja infekcije. Od toga, devet pacijenata je preminulo. Od početka juna, prijavljeno je 111 smrtnih slučajeva povezanih sa kovid-19 infekcijom.

Od 17. marta do danas mijenjao se i "jezik" kojim nadležni komuniciraju sa građanima, a tu komunikaciju obilježile su krajnosti - od one da su svi u Crnoj Gori jedno - da se građani i institucije udruženi bore protiv koronavirusa i skoro bez izuzetka šalju poruke #ostanidoma, preko institucija koje kažnjavaju građane i za najmanji prekršaj pod izgovorom zaštite zdravlja ljudi, do toga da se iste te institucije i njeni čelni ljudi ponašaju kao da infekcija ne postoji, da krše naredbe koje su sami donijeli. Krug se zatvara ovih dana, nakon što su završeni izbori, kada se ponovo od građana traži da šire poruke o značaju poštovanja mjera i da zajedno sa institucijama biju bitku protiv zajedničkog neprijatelja.

Jer, poštovanje mjera danas je postalo više izuzetak, nego pravilo, a tome je, ocjenjuju sagovornici "Vijesti", doprinijelo iznevjereno povjerenje građana u institucije, kršenja ljudskih prava, kao i neujednačena praksa u sankcionisanju, koja je, kaže Tamara Milaš iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), "pojačala inače prisutan osjećaj nejednakosti građana pred zakonom".

"Zabrinjavajući je diskriminatorni odnos prema građanima i građankama. Očigledno da mjere ne važe jednako za sve i da ne postoji dosljedna praksa u primjeni mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT)", kazala je ona, dodajući da se tako mjere dalje obesmišljavaju, a ljudska prava dodatno krše.

Kao samo jedan u nizu primjera navodi crnogorske pomorce, kojima je tokom ljeta uveden obavezan institucionalni karantin od 14 dana, dok istovremeno takva mjera nije važila i za njihove kolege strance.

Podsjeća i na odluku Vlade da objavi spiskove lica u samoizolaciji, što je kasnije Ustavni sud proglasio neustavnim, a nedavno je preko 250 oštećenih najavilo tužbu protiv Vlade i države, na iznos od dva miliona eura...

Ustavni sud je, po inicijativi CGO-a, ukinuo i dio Tehničkih preporuka Državne izborne komisije. Taj dio Tehničkih preporuka DIK uskraćivao je biračko pravo građanima, koji na dan izbora 30. avgusta budu na bolničkom liječenju, usljed infekcije koronavirusom, kao i onima smještenim u karantinima van mjesta prebivališta.

Prvi talas

Ekspertkinja za komunikacije Jelena Pavićević kao građanka poštuje mjere protiv širenja epidemije. Ipak, kako je kazala "Vijestima", primjećuje da komunikacija nadležnih ne postiže efekat i da "gubi na autoritetu".

"Kao građanka, poruke nadležnih doživljam dobronamjerno i nastojim da se u svakoj situaciji ponašam u skladu sa njima, bez revizije i otpora. Kontakte sam svela na minimum, ne odlazim na grupne događaje, poštujem pravila i pratim epidemiološki situaciju, informacije i novosti u regionu i svijetu. Međutim, kao neko ko se bavi komunikacijama, primjećujem kako se komunicira, a kako bi trebalo da se komunicira, šta je do sada dobro komunicirano, a šta nije, kao i zbog čega komunikacija ne postiže efekat i gubi na autoritetu", kazala je ona.

Podsjeća na prvu fazu epidemije, kada je, kako kaže, društvo ukazalo povjerenje medicinskoj struci i podržalo stavove nadležnih, a tadašnje povjerenje javnosti objašnjava vjerovanjem u kompetencije, ali dodaje da je u pitanju i lična odgovornost, strah i činjenica da je virus za sve tada bio nepoznanica.

"U toj fazi, koronavirus je predstavljao zajedničkog neprijatelja, čije performanse nisu bile poznate, a protiv kojeg su se svi, spontano, ujedinili. U toj fazi bilo je neuporedivo lakše računati na solidarnost, neizvjesnost i strah građana. Mjere i totalno 'zaključavanje' koje je potrajalo, logično da je rezultiralo dobrom epidemiološkom situacijom. Takođe, koordinisana kampanja 'ostani doma' bila je efikasna i doprinijela je podizanju svijesti i solidarnosti. Međutim, već od kraja aprila postajalo je jasno da se tako neće moći živjeti, a da nadležni u zdravstvu, nedovoljno analiziraju i nedovoljno predviđaju, kako bi se, polako i što sigurnije, 'otključavali' i nastavili živjeti sa koronavirusom sa što manje rizika", kazala je ona.

Kada su sredinom maja laička javnost, a ponajčešće političari, olako i intenzivno počeli da za Crnu Goru koriste termin "korona-fri", bio je to prvi pokazatelj da će uspostavljene disciplinovane navike dovesti do ležernije atmosfere, a neizvjesna turistička sezona pretvoriti u njen kolaps.

"Jer je umjesto majskog hvalisanja sa 'korona-fri' destinacijom, već do maja, ipak trebalo sve predvidjeti i pripremiti za otvaranje granica, uključujući sve radnje, procedure, okolnosti i mogućnosti, koje su počele da se uspostavljaju tek u avgustu", rekla je Pavićević.

To što je od "korona-fri" postala visokorizična zemlja, jedino je moglo da Crnu Goru kompromituje kao destinaciju i da doprinese gubitku povjerenja turista, ocijenila je ranije predsjednica Rebuilding.Travel organizacije za Balkan i počasna konzulka Sejšela u Crnoj Gori Aleksandra Gardašević-Slavuljica.

Prošlogodišnji prihodi od crnogorskog turizma iznosili su 1,1 milijardu eura. Ovogodišnji prihodi projektovani su na 40 odsto prošlogodišnjih, odnosno na 450 miliona eura, ali je, objavile su ranije "Vijesti", ta procjena već početkom juna pala u vodu.

Prema podacima Monstata, u samo u sektoru smještaja i ishrane, u 2019. bilo je 18.350 radnika. To je poslije državne uprave i trgovine, sektor sa najviše zaposlenih u državi.

Kako se mijenjao zakon

Za samo mjesec i po od početka epidemije u Crnoj Gori, prema evidenciji Uprave policije (UP), učinjeno je više od 870 krivičnih djela protiv zdravlja ljudi. To su podaci koje je Vlada objavila već u aprilu, u izvještaju "Odgovor na pandemiju kovid-19". Krivična djela nabrojana su tabelarno, a autor se u dokumentu pozvao na samo 287 član Krivičnog zakonika, koji glasi: "Ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprječavanje opasne zarazne bolesti, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine".

Ko i danas čita dokument, stiče utisak da član 287 sadrži mnoge stavke, jer autor izvještaja taj član razložio je na 15 krivičnih djela, među kojima je i "neuklanjanje otpada sa javne površine".

Milaš iz CGO kazala je i da se u prvom talasu "olako i sporno" primjenjivao i član 398, koji se odnosi na širenje panike i nereda.

U to vrijeme, stručna javnost polemisala je o postojanju zakonskog osnova za kažnjavanje onih koji krše naredbe, ali su iz Vlade tvrdili da utemeljenje postoji u važećim propisima.

Pa ipak, 30. aprila, dok je epidemija bila uveliko u toku, a stotine građana već sankcionisano, Vlada je utvrdila Predlog zakona o dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, objašnjavajući da je u pitanju potreba da se bliže uredi ponašanje i propišu odgovarajuće mjere i kazne.

"Trenutni razvoj epidemiološke situacije izazvane pojavom zarazne bolesti novog koronavirusa, ukazao je na potrebu bližeg uređivanja ponašanja stanovništva, poslodavaca i drugih subjekata u određenim situacijama, u skladu sa epidemiloškim indikacijama i propisivanje odgovarajućih mjera radi sprečavanja unošenja zaraznih bolesti u zemlju, suzbijanja i sprečavanja prenošenja u druge zemlje, kao i radi zaštite stanovništva od zaraznih bolesti. U cilju dosljedne primjene ovog zakona, bilo je neophodno propisati i odgovarajuće kaznene odredbe i kazne u slučaju nepoštovanja propisanih obaveza", objavljeno je, pored ostalog, u saopštenju za medije na vebsajtu Vlade 4. maja.

Zakon je u Skupštini usvojen 1. jula, sa 42 glasa. Tek tada krivična djela na osnovu kojih su građani prethodno sankcionisani bivaju i konkretno opisana u propisima države.

Vlada nakon toga nije objavljivala i novu statistiku, a iz UP i NKT nisu odgovorili na pitanja "Vijesti" u vezi sa krivičnim prijavama od aprila do danas.

O prijavama javnost je informisana putem saopštenja UP i medija, prijave su podnijete protiv više građana i sveštenih lica prije održavanja parlamentarnih izbora, ali ne i nakon 30. avgusta, kada su na ulicama u više gradova organizovana slavlja opozicije zbog pobjede na izborima, kao ni nakon 6. septembra, i tri dana ranije, kada su organizovani kontraskupovi na Cetinju i u Podgorici.

Na ovim posljednjim, učesnici su bili i ministri i članovi Vlade, pa i članovi NKT: gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, ministar odbrane Predrag Bošković... Sa skupa je uživo emitovan i video sa Fejsbuka prvog čovjeka NKT-a Milutina Simovića, ali je on kasnije kazao da nije bio na skupu, već da je video prenosio administrator njegovog Fejsbuk profila.

Niko od njih nije govorio o odgovornosti što u vrijeme epidemije i dok su još na snazi naredbe kojima se zabranjuje organizacija skupova preko 100 prisutnih, u vrijeme kad je još zabranjeno organizovati i privatne događaje poput sahrana i svadbi, borave među 50.000 okupljenih. Makar toliko je saopšteno zvanično iz UP.

UP i zvanično je obezbjeđivala skup, i taj u Podgorici i onaj na Cetinju, iako nadležni nikad nisu saopštili ko je organizator okupljanja. UP samo sedmicu ranije, zbog održavanja auto-litija, blokirala je više magistralnih puteva prema Podgorici, navodeći da je razlog tome "sprečavanje širenja korona virusa u skladu sa mjerama i naredbama Ministarstva zdravlja".

"Institucije i oni koji ih predstavljaju imaju obavezu da štite građane", kaže Milaš, i dodaje da su "upravo njima građani bili na posljednjem mjestu čime su urušili i sistem i ljudska prava građana".

"Nedopustivo je i krajnje licemjerno da oni koji propisuju obavezne mjere za suzbijanje zarazne bolesti kovid-19 i koji su obavezni da omoguće dosljednu primjenu tih mjera i sami krše te mjere. I tu možemo govoriti o njihovoj političkih, a u nekim slučajevima i krivičnoj odgovornosti", rekla je ona.

Nakon tih događaja, brojevi ukazuju da je došlo do drastičnog pogoršanja epidemiološke situacije.

"Ti ljudi koji su lične i partijske interese stavili ispred javnog bi morali odgovarati i zbog grubog kršenja zakonskih propisa čime se građanima urušava pravo na zdravlje kao osnovno i neotuđivo ljudsko pravo zajamčeno kroz Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima i slobodama", kazala je ona.

Zbog nesprovođenja epidemioloških mjera i zloupotrebe službenog položaja, prijavu protiv NKT i Uprave za inspekcijske poslove ranije tokom ljeta Specijalnom državnom tužilaštvu podnio je građanin Marko Begović. Početkom sedmice, Osnovnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta je prijava i protiv Vukovića i Simovića.

Epidemija u toku, ali nagradama ne kažu "ne"

Kad je u javnosti prvi put pomenut termin "korona-fri", bez razmišljanja o tome šta će se desiti kasnije, uslijedile su i kandidature za najveća državna priznanja. Za Jelenu Pavićević, najava dodjele Trinaestojulskih nagrada dr Ranku Lazoviću i Institutu za javno zdravlje (IJZ), tek tri mjeseca nakon uvođenja mjera, bila je preuranjena i jedna je od većih komunikacijskih grešaka.

Ne spori da su zahvaljujući IJZ i Lazoviću epidemiološki rezultati bili "izvjesno dobri", ali dodaje da je "opšta društvena i ekonomska situacija počela da biva izvjesno loša".

"Nedovoljno pojavljivanje dr Lazovića u javnosti nakon prihvatanja Trinaestojulske nagrade i davanje ostavke na mjesto predsjedavajućeg medicinskog kriznog štaba, govore o tome da najznačajnija crnogorska nagrada nije prihvaćena kao dodatna odgovornost i pouzdanost, već kao preuzimanje već stečenih zasluga", kaže ona.

Dodaje i da javnost ni od IJZ nije dobijala dovoljno informacija ili one nisu bile zanimljive i korisne. Informacije su prenosili jedni isti ljudi, što je, kazala je Pavićević, i njih same "trošilo", pritom javnost zasitilo sličnom retorikom.

"U isto vrijeme, mnogi profili medicinske struke koji su, itekako, trebali biti zastupljeni, od mikrobiologa, imunologa i infektologa do anesteziologa, nisu ni optimalno bili zastupljeni. Mnoge društvene i privredne branše, kao i pojedinci, nisu bile u prilici da javno daju svoje sugestije, komentare i predloge, kako bi komunikacija bila što kvalitetnija, raznovrsnija i podsticajnija.

Politička konotacija NKT bila je vidljiva, kako kroz konstantno insistiranje na zaslugama, veličanju sasvim optimalnih ili uobičajenih rezultata i samopotvrđivanju, tako i kroz nedijeljenje zasluga sa građanima, privatnim sektorom, opozicionim i NVO strukturama, nepostavljanje jasnih ciljeva i nekritičan osvrt prema mnogim pojavama koje su to zasluživale, kao što je npr. bila bakljada u Kotoru za Dan državnosti", kaže Pavićević.

Politika prije svega

Crnogorski političari, prema njenim riječima, nisu izuzetak kad je u pitanju nedoslijednost u primjeni naredbi protiv širenja epidemije.

"Cijeli svijet je, u ovoj situaciji, imao slične izazove. S jedne strane, značajan dio svjetskih političara je pružao otpor mjerama, nedavanjem ili nedoslijednim davanjem ličnog primjera, mareći, prevashodno, za političke interese. Najupečatljivije je bilo da su mnogi zvaničnici, direktno nadležni za zdravstvene sisteme u svijetu, slali kontradoktorne poruke i određivali nelogične mjere, počev od Svjetske zdravstvene organizacije pa do nacionalnih koordinacionih tijela. Mnogi od regionalnih političara su, takođe, primjer nedovoljno dobrog ličnog primjera, nekonzistentnosti i političkog pritiska", kaže Pavićević.

Kao svijetle primjere ponašanja navodi premijerku Novog Zelanda Džasinda Ardern i njemačke kancelarke Angele Merkel, te nekih eksperata, koji su, kaže, "konzistentno, strpljivo i veoma balansirano, djelovali u interesu zdravstvene zaštite sa što manjim ekonomskim i socijalnim posljedicama".

Komunikaciju nadležnih u Crnoj Gori opisuje u tri tačke.

Pva je odsustvo strategija u komunikaciji, "kojima bi se predviđale sve moguće okolnosti i trajanja i shodno tome, planirale aktivnosti, alati i kanali komunikacije, kao i mobilizacija najiskusnijih ljudi u svim oblastima".

Druga je odsustvo timskog rada - koje se, kaže Pavićević, ogledalo u tome da, iako je cjelokupno društvo dalo podršku medicinskoj struci i nadležnima u zdravstvenom sistemu, oni nisu, bar ne u dovoljnoj mjeri, uvažavali ostale struke i uključili ih u donošenje svih odluka, ne bi li se stvarala konstruktivna rješenja, bolja društvena atmosfera i veća interakcija sa građnima.

Na kraju, navodi odsustvo liderstva i vizionarstva.

"Koje se ogleda u pretjeranom prebacivanju odgovornosti na građane i nedovoljnoj interakciji sa biznisom i privatnim sektorom, koje će podnijeti najveći teret ekonomske krize, a u suštini, to je najznačajniji segment za opstanak i stvaranje nove vrijednosti".

Za dane koji dolaze, Pavićević je kazala da IJZ, Ministarstvo zdravlja, Klinički centar i duge zdravstvene institucije, ali i ljudi od nauke, treba da dalje komuniciraju poruke kojima će uticati na bolji efekat u ponašanju građana, što bi vodilo i smanjenju broja oboljelih sa teškom kliničkom slikom, kao i broja umrlih, ali i značilo smanjenje opterećanja na zdravstveni sistem.

To se, prema njenim riječima, postiže pametnim i korisnim informacijama, kroz analize i analogije.

"Koje ljudima daju kvalitetniji uvid i objašnjavaju pojave, ali ih istovremeno ne pretvaraju u prestrašene robote koji bez ikakve logike, neselektivno usvajaju informacije, već ih podstiču na ličnu odgovornost, promišljanje i bolje raspoloženje".

109.700 eura iznos je prekršajnih naloga koje su zbog nepoštovanja mjera NKT-a inspekcije napisale od početka jula. Za prvih devet dana septembra, kada je zabilježen i rekordan broj zaraženih, inspekcije su napisale dva prekršajna naloga, u iznosu od 2.500 eura

Policijski sat restriktivnji nego i za vrijeme rata

U BiH je zbog pandemije koronavirusa uvedeno vanredno stanje u oba entiteta, a krizni štabovi, prenosi portal-udar.net, kao jednu od netipičnih mjera, u odnosu na većinu država Evropske unije, navodi uvođenje policijskog sata 21. marta, kada jezabranjeno kretanje od 20 do 5 sati.

"To je bio restriktivniji policijski sat nego za vrijeme rata kada je počinjao u 22 sata", piše taj portal.

Satnica je, dodaju, poslije nekog vremena pomjerena na 22 sata.

"Ali je nejasno ostalo čemu policijski sat kada se već u šest sati sve zatvaralo, a kafanama svakako nije bio dozvoljen rad", piše portal-udar.net.

Policijski sat u Federaciji BiH ukinut je 24. aprila, dok je u Republici Srpskoj ostao na snazi do 22. maja.

Pravna struka, ali i građani, protivili su se i mjeri zabrane kretanjima starijim od 65 godina, jer su oni najugroženija grupa, i mlađih od 18 godina, jer su oni navodno najveći prenosnici virusa.

Nakon mjesec dana totalne zabrane, tim kategorijama omogućeno je tri dana u sedmici da izlaze po nekoliko sati.

Ustavni sud, međutim, ubrzo je zatražio hitno ukidanje te mjere, što je i učinjeno.

I u BiH mijenjali zakon kad su vidjeli da ne postoji precizan osnov za sankcije

Kaznena politika u Crnoj Gori u prvim mjesecima epidemije nalik je onoju susjednoj BiH, gdje su se krizni štabovi svih nivoa pozivali naKrivični zakonik Federacije i Krivični zakon Republike Srpske i članove koji se odnose na “prenošenje zarazne bolesti”.

Portal-udar.net piše da niko nije kažnjen sa dvije godine zatvora, ali da su ljudi masovno novčano sankcionisani. Portal piše i da “sud nije imao precizan osnov za izricanje sankcija”, pa je Skupština Kantona Sarajevo krajem avgusta usvojila izmjene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

“Koje omogućavaju policiji kažnjavanje osoba koje ne poštuju mjere zaštite od zaraznih bolesti. Prema izmjenama, građani mogu biti kažnjeni za nenošenje maski i nepridržavanje drugih mjera koje su propisali nadležni organi. Kako se navodi, izmjene će riješiti dosadašnji problem s kojim su se susretali policijski službenici kada su pokušali sankcionisati lica koja se nisu pridržavala naredbi, jer sud nije imao precizan osnov za izricanje sankcija”, piše portal-udar.net.

Navode i da građani jesu pred sudovima u Federaciji BiH tražili povraćaj novca zbog novčanih kazni, ali i da je u korist građana presuđeno samo u manjem dijelu slučajeva gdje su dokazali da nije postojao bliski kontakt sa drugima.

Dodaju da se jedan takav primjer desio na planini Igman pored Sarajeva. Sagovornica Mersiha ispričala je da je bila sa mužem na izletu, a da je policija, iako su bili 100 metara udaljeni od najbližih ljudi, napisala kaznu njenom mužu zbog nenošenja maske.

“Da nisam već ušla u kola, i mene bi kaznili. Oko nas samo drveće i trava, i došla policija da kažnjava”, ispričala je Mersiha za portal-udar.net.

Njena porodica, kako je rekla, nije podnosila žalbu nipokretala sudski postupak, jer nisu željeli da komplikuju život i oduzimati vrijeme.

Vijesti iz Podgorice i Udar iz Sarajeva u zajedničkom projektu podržanom od organizacije Internews proizvele su multimedijalne tekstove sa temom kršenja ljudskih prava za vrijeme korona krize u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

( Damira Kalač, Tina Popović )