Nikšićko polje neopravdano zapostavljeno, Radulović: Monopolski odnos EPCG
Jovo Radulović, predsjednik "Župe u srcu", predstavio je projekat i očekivane rezultate, ali i istakao, kako je kazao, netransparentnost i štetan ekološki uticaj Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) na životnu sredinu nikšićkog sliva
Nikšićko polje je najveće kraško polje u Crnoj Gori, ali i vodom najbogatije kraško polje u Dinaridima. Ima oko 300 vrela, 32 estavele, jednu mukavicu, 30 tokova i oko 900 ponora. Ipak, prostor Nikšićkog polja je neopravdano zapostavljen kako u naučnom tako i promotivno–turističkom smislu i potrebno je dodatno promovisati ovo područje.
To su ocijenili učesnici okruglog stola "Značaj očuvanja nikšićkog sliva i rijeke Zete u ekološkom i ekonomskom smislu".
Organizator događaja, kome su prisustvovali predstavnici ekoloških nevladinih organizacija i opštinskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine, je NVO "Župa u srcu".
Okrugli sto je organizovan u sklopu projekta "Endemnik" koji finansira "Partnerski fond za kritično ugrožene ekosisteme" (CEPF), pa je Jovo Radulović, predsjednik "Župe u srcu", predstavio projekat i očekivane rezultate, ali i istakao, kako je kazao, netransparentnost i štetan ekološki uticaj Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) na životnu sredinu nikšićkog sliva.
"Odnos EPCG prema prostoru u Nikšiću je monopolska. Ova firma, čini se, svima nama nameće gotova rješenja. Tako je bilo sa nedavno potpisanim projektom rekonstrukcije kanala sa kojima javnost i nevladin sektor nijesu upoznati i nemaju podatke kakav će uticaj biti na životnu sredinu2, kazao je Radulović.
Bojan Zeković iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) predstavio je podatke do kojih su došli kroz mjesečne monitoringe ptica na ovom području.
"Nikšićko kraško polje je jedno od najznačajnijih u Crnoj Gori i nalazi se u vrhu po značaju kao migratorno područje za ptice", istakao je Zeković.
Miloš Džiknić, iz NVO "Zeleni centar", kazao je da bi Nikšić trebalo da se ugleda na neke evropske regije kojima je posmatranje ptica i povećana atraktivnost područja donijelo značajne ekonomske benefite.
"Miodrag Karadžić iz Društva mladih ekologa Nikšić, dao je viđenje ekoloških problema nikšićkog sliva takođe naglašavajući neetičko ekološko ponašanje kada je EPCG u pitanju, pritom navodeći konstantni problem uginuća ogromne količine ribe tokom godišnjeg remonta koji ova firma sprovodi obično u avgustu”, navodi se u saopštenju "Župe u srcu".
Drago Milić i Boro Vuković, iz opštinskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine, istakli su potrebu da se u Nikšiću poveća broj područja koje će biti pod zaštitom, ali i da se uspostavi sistem upravljanja nad već zaštićenim oblastima, kao i značaj Plana biodiverziteta koji još uvijek nije donesen u Opštini Nikšić.
"Učesnici su donijeli i neke zajedničke zaključke koji se odnose na bolje organizovanje NVO, uključivanje eksperata i drugih institucija na popularizaciji pomenutog područja. Uputićemo dopis Elektroprivredi i tražiti sastanak na temu zaštite životne sredine u nikšićkom slivu. Ova firma, iako je uredno pozvana, nije uzela učešće u okruglom stolu izbjegavajući razgovor na temu životne sredine i budućnosti nikšićkog sliva", zaključuju iz "Župe u srcu".
( Svetlana Mandić )