Monumental 9: Kada spomenici progovore
U sklopu projekta osmišljene su tri prekogranične pilot ture, kao novi turistički proizvod, koji će uz griterski koncept i moderan pristup povećati, prije svega, zainteresovanost mladih
Nije siromah ko nema, siromah je onaj ko ne zna što ima. Crna Gora ima spomenike koji ćute o prošlosti, ali tako rječito govore za one koji umiju da čuju o budućnosti“, kazao je sekretar Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), Dragan Mitov Đurović.
Agencija za lokalnu demokratiju Nikšić(ALDNK), zajedno sa agencijama iz Subotice, Knjaževca, Mostara, Prijedora, Zavidovića, Peći i Asocijacijom agencija za lokalnu demokratiju iz Skoplja, odlučila je da „čuje“ i prenese priču devet spomenika sa prostora bivše Jugoslavije i na taj način promovišu antifašizam i univerzalne vrijednosti, ali i da povežu region, predstave kulturno-istorijsko-prirodne ljepte, približe tradiciju, kulturu i gastronomiju. Sve to kroz osamnaestomjesečni projekat „Monumental 9“ koji je podržao Regionalni savjet za saradnju, a finansirala Evropska unija.
„Projekat se bavi razvojem novih turističkih proizvoda i promocijom ponude koja postoji na teritoriji Zapadnog Balkana, a početne tačke za tu promociju se uzimaju spomenici iz Drugog svjetskog rata. Ti spomenici, sa svojom arhitektonskom i kulturnom vrijednošću koja se proučava na univerzitetima arhitektire širom svijeta, su inicijacija za cijelu priču, a ljude koje planiramo da informišemo i animiramo da budu posjetioci će pored njih moći da vide ostalu ponudu koja postoji na terenu a tiče se tradicije, zanata, prirode, rekreacije, kulinarstva“, kazao je Kerim Međedović, direktor ALDNK, na dvodnevnoj završnoj konferenciji koja se održava u gradu pod Trebjesom.
U sklopu projekta osmišljene su tri prekogranične pilot ture, kao novi turistički proizvod, koji će uz griterski koncept i moderan pristup povećati, prije svega, zainteresovanost mladih. Tih devet spomenika su pod Trebjesom u Nikšiću, Partizansko groblje u Mostaru, memorijalni kompleks u Jablanici, spomenik na Kadinjači, Sremski front u Šidu, Bubanj u Nišu, spomenik u Brezovici i Makedonium u Kruševu.
„Možemo primjetiti da su ti spomenici od onog stanja zapuštenosti, zanemarenosti i možda i namjernog vandalizma, u zadnje vrijeme obnovljeni, osvježeni i dovedeni u neko prvobitno stanje. To znači da su zajednice prepoznale njihov potencijal. Sa ovim projektom dolazimo na jedno vrijeme koje znači ponovno razmišljanje o tim estetskim, kulturnim, ali i nekim suštinskim vrijednostima koje ti spomenici znače. Kroz ovu priču želimo da osim estetike, arhtekture i turizma, da pričamo i o vrijednostima. U temelje tih spomenika su utkane neke od osnovnih vrijednosti kao što su mir, sloboda, socijalna pravda, i na taj način mi želimo da podstaknemo ne samo turizam i ekonomski razvoj već i neko novo sagledavanje vrijednosti koje ovi spomenici nose“, poručio je Međedović.
I Dragan Mitov Đurović je saglasan da ti spomenici nose u sebi univerzalne vrijednosti, ali mu je žao što se njih mnogi sjete samo onda kada im trebaju.
„Svi narodi govore o svojoj slobodi, o svojim prvacima, govore o svojim junacima. A mi o tome tako ćutimo tri decenije, kao da se svega toga stidimo. Spomenike treba pokazivati, čuvati, žrtvama se treba klanjati. U muzeju 'Pobjede' u Moskvi, gdje treba najmanje sedam dana da se sve obiđe, svi znaju sve o svakom eksponatu. Kod nas, uvaženi turistički radnici iz svojih dobro uređenih fotelja prodaju kamene ljepote Crne Gore, plavo more i sniježne gore, a u njihovim prospektima, koje inače tako dobro prodaju nema priče o spomenicima, nema priče o Ljubu Čupiću, Joki Baletić, o Mili Poleksić, dok drugi narodi pričaju o svojoj prošlosti“, kazao je Đurović.
Kako je istakao, istoriju ne smijemo prekrajati, već se njom treba zoriti.
„Normalno da je to obaveza onih koji u državi brinu o turizmu, o antifašizmu, ali ne. Koriste ga kada im treba – kao dječiji sirup, prije upotrebe promućkati, a posle upotrebe baciti. O tome treba da brinu građani Crne Gore, da se ne stide svoje prošlosti, da kažu ko je ko. Mi imamo svoje svijetle stranice koje otvorimo kada nam treba, zatvorimo i zatrpamo, prekrojimo kada nekima drugima treba“, kazao je sekretar SUBNOR-a.
Pohvalio je projekat Monumental 9 i namjeru da se otvori priča o spomenicima i dodao da bi se u nekoj dužoj priči moglo naći hiljadu takvih spomenika.
„Što se tiče turističkog pogleda na spomenike, to je to naše blago. Kako je davno rečeno, u slobodi se sve može, bez slobode ne može se ništa. 'Spomenik je vašega junaštva Crna Gora i njena sloboda', reče pjesnik, a nastavi Miljković 'da li će sloboda umjeti da pjeva kao što su sužnji pjevali o njoj'. Ne, neće umjeti. Pjeva samo za lične potrebe jedne grupe ljudi u svakom sistemu, i u Crnoj Gori i u regionu. Jer spomenici su most nad našim različitostima, od Ljubljane do Ohrida“, poručio je Đurović i izrazio nadu da će i u Crnoj Gori na pravi način umjeti da turistički valorizuju spomenike, kao što je to urađeno sa memorijalnim kompleksom „Dolina heroja“ na Tjentištu.
( Svetlana Mandić )