Popadić: Plata od 3.000 mi je najmanja u karijeri

"Moja sadašnja zarada je višestruko manja nego što je bila u Telekomu, čak i u Internetu kada sam radio. Da li mislite da izvršni direktori primaju neke svemirske zarade, i da je to nešto mimo svijeta. Za dobar rad i dobar rezultat mora da bude dobra zarada"

66022 pregleda123 komentar(a)
Slavoljub Popadić (arhiva), Foto: Boris Pejović

Izvršni direktor Rudnika uglja u Pljevljima Slavoljub Popadić prima mjesečnu zaradu od preko 3.000 eura, što je skoro osam puta više od najmanje zarade u toj kompaniji koja iznosi oko 400 eura.

Stopostotni vlasnik pljevaljskog Rudnika uglja je Elektroprivreda Crne Gore, a većinski vlasnik EPCG je država.

Odgovarajući na pitanje “Vijesti”, Popadić je kazao da je sadašnja njegova zarada najmanja koju prima od kada se bavi menadžerskim poslovima.

"Moja sadašnja zarada je višestruko manja nego što je bila u Telekomu, čak i u Internetu kada sam radio. Da li mislite da izvršni direktori primaju neke svemirske zarade, i da je to nešto mimo svijeta. Za dobar rad i dobar rezultat mora da bude dobra zarada. Ima u menadžmentu jedna dobra izjava koja kaže - vuk će ovce džabe da čuva. Vi možete nekome dati 500 eura i postaviti ga da bude izvršni direktor i bude sav srećan zato što vuk ovce džabe čuva. Ovaj vuk je ovu kompaniju čuvao za zaradu koja mu je najmanja u karijeri, ali pošteno i korektno i napravio sam rezultete”, rekao je Popadić na konferenciji za novinare, održanoj povodom 24. septembra Dana rudara Crne Gore.

Popadićeva zarada je tri puta veća od naknade koju prima predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Aleksandar Mitrović.

Za članstvo u Odboru direktora Mitrović, koji ovu funkciju ne obavlja profesionalno dobija mjesečnu naknadu u iznosu od 1.056 eura.

“To je naknada koju ja u tom iznosu dobijam od 2018. godine. Ja nisam profesionalni član Odbora direktora, nemam vozače, nemam automobile, nemam ni službeni telefon Rudnika. Osim naknade iz Rudnika, nisam uzeo ni jedan jedini euro”, rekao je Mitrović.

Na pitanje da li će ove godine ili naredne doći do povećanja zarada zaposlenih u Rudniku uglja, Popadić je kazao da imaju ambiciju da to urade, ukoliko im to uslovi poslovanja dozvole.

“Mi ne povećavamo i ne smanjujemo zarade napamet, nego smo razvili model koji nam pokazuje do kog nivoa možemo povećati zarade da bi isplativost bila dugoročno održiva. Ja znam da bi svako volio da poveća zaradu svima, da svi imaju, dvije, tri ili pet hiljada, ali je to nemoguće”, rekao je Popadić.

Tvrdi i da Rudnik ima zadovoljne radnike i da je prosječna zarada u toj kompaniji oko 730 eura.

U Rudniku istakao je on radi oko 850 radnika od kojih njih oko 170 radi na određeno vrijeme.

On je kazao da će dobri radnici dobiti rješenja na određeno vrijeme.

“Priča o prosjeku je nešto što nije jasno onome koji to gleda sa strane. Zaposleni u proizvodnji, neposredni izvršioci kao što su vozači dampera, buldožera, ljudi koji prave realan rezultat, izađu preko 1.000 eura. Prosjek zarade u proizvodnji bez inženjera je 850 eura. Imate druge segmente gdje rade ljudi sa osnovnom školom gdje su plate značajno manje. Ambicija je da prosjek zarada u proizvodnji ide gore”, rekao je Popadić.

Govoreći o poslovnim rezultatima između dva praznika dana rudara - Popadić je kazao da je ovaj period obilježilo stabilno poslovanje RU, rekordni rezultati u proizvodnji i rekordni finansijski rezultati.

“Ako posmatramo 2019. imali smo rekordnu godinu u kojoj smo uspjeli da ostvarimo rekordnu finansijsijsku dobit od 9,6 miliona eura. Otkrivka je takođe rekordna što je garant da Rudnik stabilno ide naprijed i da će ugalj biti u količinama koje su projektovane, za nesmetan rad TE Pljevlja i snabdijevanje široke potrošnje. Pored glavobolja koje nam je napravila pandemija, mi smo i u ovoj godini, uspjeli da u prvih osam mjeseci, napravimo još bolji rezultat nego prethodne godine”, rekao je Popadić.

Kazao je da je pred Rudnikom nekoliko ozbiljnih izazova koje treba riješti na pravi način da bi se obezbijedilo stabilno poslovanje.

“Prvi izazov je vraćanje Ćehotine u njeno prethodo korito. Da bi smo vratili Ćehotinu do 2025. moramo intenzivirati radove na otkrivci da bi smo pripremili određenu podlogu za korito rijeke. Ako to ne napravimo, može doći do zastoja u proizvodnji jer se ubrzano približavamo postojećem koritu. Uspjeli smo da smanjimo troškove i povećamo proizvodnju tako da smo za osam mjeseci imali dobit koja je za oko 12 odsto veća nego u ustom periodu predhodne godine. Ako ne bude nekih većih problema prevashodno zbog korona virusa, mislim da će ova godina biti rekordna i u proizvodnju otkrivke, uglja i po finansijskim rezultatima”, rekao je Popadić.

Rudnik je poreski dug sveo na 3,3 miliona eura

Mitrović je kazao da je Rudnik svoj poreski dug sveo na iznos od oko 3,3 miliona eura.

“Od reprograma poreskog duga do danas kompanija je bukvalno preporođena - investirano je više od 20 miliona eura, što je nešto što je za ponos. Ja sam ponosan na menadžemt Rudnik i sve strukture koji su dali jednako bitan doprinos u razvoju kompanije”, rekao je Mitrović.

Rekao je da očekuje od budućeg premijera da ima dovoljno senzibiliteta i da u Rudniku budu ljudi koji znaju svoj posao i da će oni koji su maksimalno stručni na određenim pozicijama i dalje voditi kompaniju.