ASP: Stvoriti prostor za oslobađanje zarobljenih institucija

Nova parlamentarna većina bi, ukoliko ne obezbijedi potrebnu većinu za prevazilaženje v.d stanja u pravosuđu, trebalo da zatraži posredovanje međunarodne zajednice, imajući u vidu ogroman problem kriminala i korupcije u državi, smatraju u Akciji za socijalnu pravdu.

Pravna savjetnica pri toj nevladinoj organizaciji, Ines Mrdović, kazala je agenciji MINA da će pat pozicija u izboru vrhovnog državnog tužioca (VDT) i četiri ugledna pravnika za Sudski savjet najvjerovatnije biti nastavljena.

„Jer nova parlamentarna većina neće lako uspjeti da obezbijedi makar tropetinsku većinu za njihov izbor“, pojasnila je Mrdović.

Ona je podsjetila da, pored VDT-a i Sudskog savjeta, i Ustavni sud trenutno nema predsjednika, a za nekoliko mjeseci će se, kako je navela, pred najvišom sudskom instancom u zemlji pojaviti i pitanje izbora dvoje novih sudija, jer dvoje sadašnjih stiču uslov za penziju.

„Imajući u vidu ogroman problem kriminala i korupcije u zemlji, a time i hitnu potrebu za prevazilaženje v.d. stanja u pravosuđu, ukoliko se ne obezbijedi podrška u parlamentu nova većina bi trebalo da zatraži posredovanje međunarodne zajednice, kako bi se došlo do optimalnih rješenja“, smatra Mrdović.

Pri tome, kako je navela, nova većina mora biti svjesna da nema luksuz da pribjegava parcijalnim i ad hoc rješenjima, koja bi i minimalno pobudila sumnju u njihovu ustavnost ili zakonitost.

„Od prethodne vlasti smo često, pogotovu posljednjih godina, svjedočili tome da su Ustav i zakoni služili kao „otirači“ i da su otvoreno kršeni, čak i od nosilaca istaknutih javnih funkcija u zemlji“, kazala je Mrdović.

Prema njenim riječima, Ustav je, u svakom demokratskom sistemu, akt kojim se ograničava vlast i nova većina ne smije pasti na tom ispitu. „Ustav i zakoni moraju biti svete knjige za svaku buduću vlast“.

Na pitanje šta bi za Crnu Goru značio nastavak v.d. stanja u pravosuđu, ona je odgovorila da bi to značilo otežano sprovođenje prijeko potrebnih reformi i uticalo na efikasnu borbu protiv kriminala i korupcije.

Mrdović je kazala da su pokrenute brojne afere, a v.d. stanja bi moglo prolongirati njihove epiloge i ogromna očekivanja javnosti u tom smislu.

„Nastavak v.d. stanja vodio bi i daljem urušavanju digniteta institucija i slao lošu poruku međunarodnoj zajednici o nemoći države da njen pravni sistem funkcioniše na pravi način“, upozorila je ona.

Mrdović je napomenula i da je v.d. stanje privremeno stanje, i da nije prirodno da organ, ili funkcioner, koji obavlja funkciju u tom stanju, donosi krupne odluke i preduzima bitne korake.

„A upravo to je potrebno zemlji, nakon demokratske promjene trodecenijske vlasti“, dodala je ona.

Prosto je, smatra Mrdović, bilo neprihvatljivo kreirati „vječite funkcije“ za pojedine, ne samo po osnovu v.d. stanja.

„Jer ispada kao da su neki „zacementirani“ za njih, odnosno za svoje fotelje. Toj praksi se mora stati na kraj, pošto je vrijeme da se svi, bez razlike, nauče i promenljivosti, i odgovornosti“, kazala je Mrdović.

Na pitanje šta vidi kao glavni problem u izboru tako značajnih funkcija, ona je odgovorila da je problem ogroman uticaj politike.

„Tu gdje politika dominira, tu struka ponire. U tom smislu, šta će, recimo, ministar pravde u Sudskom savjetu? To je direktan uticaj izvršne vlasti na pravosuđe. A to je ustavno rješenje, koje se ne može promijeniti tako lako“, navela je Mrdović.

Ona je podsjetila da su Ustav pripremili političari, a ne struka, i da je svojevremeno odbačena većina ustavnih rješenja, koja je predlagala struka.

Očito je, smatra Mrdović, neko još tada dalekosežno razmišljao, ali ne o rješenjima za jačanje demokratskih institucija, već o rješenjima za svoju što dugovječniju vlast.

Zato, kako je kazala, i ne čudi kada sa međunarodnih adresa stižu konstantne ocjene o uticaju politike na sudstvo, i o tome da sudstvu nedostaje nezavisnosti i profesionalnosti.

Istovremeno, dodala je Mrdović, povjerenje građana u pravosuđe je na najnižem nivou, a mnogim istaknutim pravnim stručnjacima ne pada na pamet da konkurišu za te značajne funkcije, jer su svjesni upliva politike.

„Nova većina mora ući u temeljitu zakonodavnu reformu pravosuđa, kojom će se stvoriti prostor za oslobađanje zarobljenih institucija, iako treba biti svjestan da je u zarobljenom i hibridnom sistemu, kakvim nas ocjenjuju u međunarodnoj zajednici, najteže skidati okove sa zarobljenih institucija“, istakla je Mrdović.

Ipak, kako je navela, čini se da će taj put ići lakše sada kada su počeli „padati okovi sa naših umova“.

„Ali ono što ovo društvo sebi nikako ne smije dozvoliti jeste da se iz jednog kruga zarobljenih institucija uđe u neki novi, ali sada od nekih drugih političkih elita“, upozorila je Mrdović.

Ona smatra da nova većina treba da otvori i prostor za kombinaciju procesa opšteg izbora i reizbora sudija i tužilaca, „pri čemu je od suštinske važnosti da palicu u rješenjima za reformu pravosuđa prepusti upravo struci“.

Nesporno je, kazala je Mrdović, da sudije moraju biti oslobođene od uplitanja države, drugih institucija, političara, privatnih lica.

„Ali sa druge strane nesporno je i da sud mora suditi na, i u okviru Ustava i zakona, jer se jedino tako obezbjeđuje da zakon bude jednak za sve, bilo da štiti ili da kažnjava. A svi smo bili svjedoci selektivnosti u primjeni prava i toga da su neki na udaru, a neki zaštićeni u potpunosti“, dodala je Mrdović.

Ona je poručila političarima da se bave politikom, a da struci prepuste da se bavi poslom koji zna bolje od njih, dok kontrola između različitih grana vlasti treba da se provodi na demokratski dozvoljene načine i bez međusobnog preplitanja.

„Sve drugo je otvaranje niza Pandorinih kutija sa nejasnim ishodima, što ovi građani nijesu zaslužili, jer im je konačno potrebna vladavina prava i jednakost pred zakonom“, zaključila je Mrdović.

( Mina )