Zdravstveni radnici da imaju adekvatne uslove za rad u inostranstvu nakon pristupanja Crne Gore EU

Zaposleni u sektoru zdravstva treba da imaju adekvatne uslove za rad i njihova prava ne smiju biti zakinuta u slučaju da ih poslodavci upute na rad u druge države, nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU).

To je poručeno na pres konferenciji Sindikata zdravstva Crne Gore povodom predstavljanja rezultata projekta "Unapređenje transnacionalne administrativne saradnje među socijalnim partnerima iz EU i zemalja kandidata i obezbjeđivanja boljeg informisanja za upućene radnike koji rade u sektoru njege", prenos PR Centar.

Predsjednik Sindikata zdravstva Crne Gore dr Vladimir Pavićević kazao je da se u narednom periodu, nakon pristupanja Crne Gore EU, očekuje da će pitanje upućivanja zdravstvenih radnika na rad u države EU biti vrlo aktuelno.

„Jako je značajno da se crnogorsko zakonodavstvo uskladi sa zakonodavstvom EU i da zaposleni u Crnoj Gori, zaposleni u sektoru zdravstva, naročito u sektoru njege, imaju adekvatne uslove za rad i da njihova prava ni na koji način ne budu zakinuta u slučaju da se desi da budu detaširani, odnosno da budu upućeni od strane poslodavca na rad u druge zemlje EU“, istakao je Pavićević u PR Centru.

On je pojasnio da Crna Gora u ovom trenutku ima samo Zakon o zaštiti građana Crne Gore na radu u inostranstvu, navodeći da on ne obuhvata u potpunosti „ova pitanja koja će biti vrlo značajna onog momenta kad poslodavci iz Crne Gore budu slali svoje zaposlene na rad u inostranstvo“.

„Rad na kreiranju Predloga Zakona o zaštiti zaposlenih građana Crne Gore na radu u inostranstvu okončan 2018. godine na nivou Radne grupe je dobio saglasnost Socijalnog savjeta. Međutim, još uvijek Evropska komisija nije dala konačnu riječ. Očekujemo da će se to vrlo brzo desiti i da će on biti stavljen u skupštinsku proceduru i usvojen“, rekao je Pavićević.

Kako je kazao, važno je praviti razliku između radnika migranata i detaširanih radnika, pojašnjavajući da su detaširani radnici oni radnici koje poslodavac privremeno upućuje na rad u inostranstvo, pojašnjavajući da to mora biti firma, kompanija, ustanova iz Crne Gore koja pravi ugovor sa poslodavcem u inostranstvu i upućuje svoje zaposlene tamo na rad, dok su radnici migranti zaposleni koji samostalno odlaze na rad u inostranstvo i obično imaju vrlo nizak stepen zaštite. Imamo brojne primjere za to kada je njihov odlazak na rad u inostranstvo u pitanju“, dodao je Pavićević.

On je kazao da su odredbe Direktive 2018/957, kojom se mijenja Direktiva 96/71 o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga stupile na snagu 30. jula ove godine i da se njima poboljšava položaj detaširanih radnika.

„Sada se upućenim radnicima garantuje pravo na jednaku zaradu za jednak rad u toj zemlji u koju su upućeni, ograničenje dužine upućivanja na najviše 12 mjeseci, uz mogućnost produžetka roka za dodatnih šest mjeseci, obavezu poslodavca da obezbijedi dostojanstvene uslove smještaja, a da troškove smještaja ishrane i puta ne ulaze u sastav zarade zaposlenog“, rekao je Pavićević.

On je ocijenio da će na taj način svi zaposleni biti zaštićeni.

„Cilj i obaveza Sindikata je da obezbijedi da domaće zakonodavstvo usvoji taj zakon prije trenutka kad dođe do te mogućnosti da zaposleni budu upućeni od poslodavaca u druge zemlje“, naveo je Pavićević.

On smatra da će se Crna Gora suočiti sa tim da će jedan značajan broj radnika iz zdravstvene struke, naročito kada je u pitanju njega starijih, odlaziti iz Crne Gore.

„Oni će, nadamo se ovim Zakonom, biti potpuno zaštićeni, ako budu upućeni od poslodavca. Međutim, ono što se mi kao Sindikat nadamo je da će se uslovi za zaposlene u zdravstvu poboljšati i da će taj očekujući talas migracija biti što manji i da zdravstveni radnici ipak ostanu u Crnoj Gori da tu rade i žive“, istakao je Pavićević.

Na pitanje novinara kako ocijenjuje položaj zdravstvenih radnika, Pavićević je kazao da zarade u sistemu zdravstva još uvijek nisu zadovoljavajuće, navodeći da one ni izbliza ne pokrivaju realne troškove zdravstvenih radnika.

„U ovom trenutku vidjećemo kako će se na tom planu stvari odvijati, da li će taj rad zdravstvenih radnika biti prepoznat na pravi način i da li će se imati sluha da se prevenira odlazak zdravstvenih radnika u inostranstvo“, rekao je Pavićević.

On smatra da država mora raditi na tim pitanjima i da očekuje da se uvođenjem reda u sve sfere društva pa i u zdravstveni sistem i racionalnom potrošnjom budžeta stvore uslovi za obezbjeđivanje adekvatnih zarada i uslova rada zdravstvenim radnicima, koji su i ovog puta u uslovima pandemije odgovorili zadatku i pokazali da to zaslužuju.

Međunarodna koordinatorka projekta u ime Sindikata zdravstva Crne Gore dr Mirjana Đurović kazala je da je opšti cilj projekta da se poboljšaju pružanje i pristup informacijama o pravima i obavezama detaširanih radnika i podrška detaširanim radnicima, kao i radnicima koji su povremeno angažovani preko agencija u sektoru zdravstva, bolja transnacionalna saradnja među relevantnim i zainteresovanim stranama, a posebno saradnja između sindikata koja je nužna u pogledu veće zaštite upućenih radnika.

„Projekat generalno ima za cilj bolje razumijevanje i politiku koja se odnosi na položaj detaširanih radnika. Svaki detaširani radnik je onaj koji je upućen od poslodavca na rad u inostranstvu. Poseban akcenat je na profesiji njegovatelja, koja je jedna od prvih na listi najtraženijih profesija u zemljama Evropske unije.

Ona je pojasnila da je poseban fokus stavljen na prenošenje evropskih direktiva u nacionalna zakonodavstva.

„To nam je i cilj, sa posebnim osvrtom na Direktivu 2018/957 kojom se mijenja postojeći zakonodavni evropski okvir i koja reguliše upućivanje radnika, a koja ima zadatak da osigura bolju zaštitu detaširanih radnika, prvenstveno kroz smanjenje nejednakosti između detaširanih i radnika države u koju se upućuju“, kazala je Đurović.

Ona je rekla da su sa partnerskim organizacijama imali priliku da razmjene iskustva o pravima detaširanih radnika, izazovima sa kojima se suočavaju upućeni radnici i sindikati koji štite njihova prava, što je za Crnu Goru kao zemlju kandidata bilo od posebnog značaja.

Projekat "Unapređenje transnacionalne administrativne saradnje među socijalnim partnerima iz EU i zemalja kandidata i osiguranja boljih informacionih prospekta za sve detaširane radnike u sektoru njege" podržan je od strane Evropske unije, a realizacija istog otpočela je 01. januara 2019. godine. Partneri na projektu su, pored Sindikata zdravstva Crne Gore, i sindikati iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Rumunije, Poljske i Španije.

( Vijesti online )