Žestoka rasprava: Bajden nazvao Trampa klovnom, rasistom, Putinovim "kučetom"...

Prvu debatu kandidata za predsjednika SAD, republikanca Donalda Trampa i demokrate Džozefa Bajdena, obilježila su žustra upadanja u riječ sagovornika i oštre optužbe.

Tramp (74), aktuelni američki predsjednik, i Bajden (77), bivši potpredsjednik SAD, noćas su u Klivlendu u svadljivom tonu raspravljali o pandemiji koronavirusa, nasilju u gradovima, gubitku radnih mjesta i načinu na koji će Vrhovni sud SAD uticati na oblast zdravstene zaštite u budućnosti.

Nijedna od predsjedničkih debata u prethodnim izbornim ciklusima nije bila toliko haotična kao noćašnja u saveznoj državi Ohajo, čime se uklopila u izrazito ružnu predizbornu kampanju, ocjenjuje Asošiejted pres.

Debatu je Si-En-En (CNN) ocijenio kao "apsolutno odvratnu", navodeći da je vladao "potpuni haos" i da ona "nije imala veze" s informisanjem javnosti o tome šta će ko od dva kandidata raditi kao šef države u slučaju pobjede.

Agencija Rojters ocjenjuje da su debatu na kojoj je "vladao haos" obilježile lične uvrede, napadi i Trampovo često prekidanje sagovornika.

"Dva pretendenta na Bijelu kuću govorila su paralelno i razmjenjivali uvrede u uzbudljivoj političkoj svađi koja je obojici veoma otežala da iznesu stavove", navodi Rojters.

U debati održanoj tačno pet nedelja uoči predsjedničkih izbora, dvojica kandidata su često govorili istovremeno, a Tramp je toliko prekidao izazivača, gotovo vičući, da mu je Bajden u jednom trenutku rekao "Hoćeš li ućutati, čovječe?"

"Činjenica je da je sve što je do sada rekao jednostavno laž. Ja nisam ovdje da raskrinkavam njegove laži. Svi znaju da je lažov", rekao je Bajden.

Tramp, milijarder iz Njujorka koji je suprotno očekivanjima pobijedio na izborima 2016. godine, konstantno je pokušavao da kontroliše razgovor, prekidajući Bajdena, ali i govoreći istovremeno sa moderatorom debate, novinarom Foks njuza Krisom Volasom koji nije uspio da uspostavi kontrolu nad diskusijom.

Na napade kojima je Tramp želio da skrene pažnju sa teških pitanja o odnosu prema pandemiji koronavirusa ili o porezu koji je platio, Bajden je pokušavao da uzvrati, ponekad gledajući pravo u kameru i obraćajući se direktno biračima.

"Teško je doći do riječi sa ovim klovnom", rekao je Bajden, potpredsjednik SAD u vrijeme administracije Baraka Obame (2009-2017) i dugogodišnji senator iz savezne države Delaver.

Bajden je Trampa nazvao i "rasistom" i "kučetom" predsjednika Rusije Vladimira Putina. Nekoliko puta je za šefa Bijele kuće rekao da je "najgori predsjednik kog je Amerika imala".

Uprkos nastojanju da bude dominantan, Tramp se ipak često nalazio u defanzivi.

Brojni američki mediji, među kojima su Politiko i CNN, ističu činjenicu da je Tramp izbjegao da odgovori na pitanje Volasa da li je spreman da osudi bijele suprematiste (rasiste) i druge ekstremističke grupe s desnice.

Tramp je prvo rekao da "sve (problematično) što vidi dolazi s lijevog krila, a ne sa desnog" i upitao koju tačno organizaciju treba da osudi. Volas je tada izdvojio ekstremno desnu grupu "Ponosni momci" (Proud boys).

Predsjednik SAD je i tada izbjegao da osudi tu nasilnu ekstremističku grupu, navodeći da "neko mora nešto da uradi" sa grupom "Antifa" i ljevicom.

Bajden je reagovao, rekavši da je Trampov direktor Federalnog istražnog biroa (FBI) potvrdio da termin "Antifa" ne predstavlja organizaciju, nego ideologiju.

Mediji izdvajaju i trenutak kada je Tramp kazao da je Bajdenov sin Hanter izbačen iz vojske zbog problema s kokainom.

Bajden je odmah rekao da je njegov sin "imao problem s drogom, kao i puno drugih ljudi".

"On je to prevazišao. Riješio je problem. Radio je na tome i ja sam ponosan na njega", dodao je Bajden.

Žestoka rasparava vođena je kada je Bajden optužio Trampa da je "čekao i čekao" da reaguje kada je koronavirus došao do SAD i da "i dalje nema plan" za upravljanje pandemijom.

Tramp je uzvratio da Bajden "nikad ne bi uradio posao" u vezi s koronavirusom kao njegova administracija jer "nema to u krvi".

Njih dvojica se zbog epidemije nisu rukovali na početku debate, na podijumu su bili znatno udaljeni jedan od drugog i nisu nosili maske.

SAD su ubjedljivi lider u svetu i po broju potvrđenih slučajeva zaraze i po broju smrtnih ishoda. Od posljedica infekcije u SAD je umrlo oko 210.000 ljudi, a zaraza je potvrđena kod više od 7,3 miliona, što je gotovo četvrtina registrovanih slučajeva u svijetu.

Svakodnevni život Amerikanaca i dalje je daleko od normalnog, pošto su mnoge škole i kompanije i dalje zatvorene.

Bajden je optužio Trampa i da je kao predsjednik SAD radio na "stvaranju rasne mržnje i rasne podjele" i dodao da u SAD postoji "sistematska rasna nepravda".

Tramp je odgovorio da je krivični zakon na kojem je Bajden radio kada je bio u izvršnoj vlasti tretirao Afroamerikance "podjednako loše kao i bilo koga drugog u zemlji".

Optužio je Bajdena da se plaši da koristi termin "red i zakon" iz straha da ne izgubi glasove levičara.

Tramp je tokom kampanje neprestano dovodio u pitanje integritet izbora, izražavajući zabrinutost da će oni biti pokradeni, pošto će ove godine zbog koronavirusa znatno veći broj birača nego obično glasati putem pošte.

"Ovo će biti (izborna) prevara kakvu niste vidjeli", ponovio je noćas Tramp.

Bajden je rekao da nema razloga za zabrinutost da će izbori biti nepošteni.

Većina anketa daje jasnu prednost Bajdenu u odnosu na Trampa, 35 dana prije izbora.

Do izbora će biti održane još dvije predsjedničke debate, 15. oktobra u Majamiju i 22. oktobra u Nešvilu.

Potpredsjednička debata, na kojoj će se suočiti aktuelni potpredsjednik SAD Majk Pens i Bajdenova kandidatkinja za tu funkciju, senatorka Kamala Haris iz Kalifornije, zakazana je za 7. oktobar u Solt Lejk Sitiju.

Izbori za predsjednika biće održani 3. novembra. Glasači se tada ne opredjeljuju direktno za Trampa ili Bajdena, već biraju 538 takozvanih elektora koji se u decembru sastaju da formalno izaberu predsjednika.

Svaka savezna država daje onoliko elektora koliko ona ima članova u Predstavničkom domu Kongresa SAD.

Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi dobija sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski. Elektore Mejna i Nebraske kandidati mogu da podijele, zavisno od rezultata na nivou distrikata tih država.

Pobjednik izbora je kandidat koji osvoji najmanje 270 elektora. Ako ni Tramp ni Bajden ne osvoje 270 elektora, predsjednika SAD biraće Predstavnički dom Kongresa SAD, što se nije dogodilo od 1824. godine.

Takva situacija moguća je jedino ako bi i Tramp i Bajden imali po 269 elektora, što je teoretski moguće, ali gotovo nezamislivo.

( BETA )