Pandemija koronavirusa: Cifre ne odražavaju prave razmjere tragedije

Broj preminulih od koronavirusa u svijetu juče je prema zvaničnim podacima premašio milion, a poražavajuća statistika rezultat je devetomjesečne pandemije koja je razorila globalnu ekonomiju, preopteretila zdravstvene sisteme, poremetila globalnu ravnotežu moći i promijenila svakodnevni život.

Ova cifra je samo nagovještaj neizmjernog bola prijatelja, partnera, roditelja i djece onih koji su preminuli, od kojih su mnogi bili izolavani na bolničkim odjeljenjima i kasnije u tišini sahranjeni ili kremirani.

Broj smrtnih slučajeva od kovida-19 dvostruko je veći od broja ljudi koji na godišnjem nivou umru od malarije - a stopa smrtnosti se povećala zadnjih nedjelja dok zaraza bukti u nekoliko država.

"Naš svijet je došao do užasnog bilansa”, naveo je u saopštenju generalni sekretar UN Antonio Gutereš.

„To je cifra koja oduzima dah. Ipak ne smijemo izgubiti iz vida svaki pojedinačni život. To su bili očevi i majke, muževi i supruge, braća i sestre, prijatelji i kolege“.

Za samo tri mjeseca broj umrlih od kovida-19 udvostručio se sa 500 000 na milion.

Više od 5400 ljudi umire širom svijeta svakih 24 sata, pokazali su Rojtersovi proračuni zasnovani na podacima iz septembra. To otprilike znači da oko 226 ljudi umre svakih sat vremena, ili jedna osoba svakih 16 sekundi. Dakle za 90 minuta, koliko obično traje fudbalska utakmica, u prosjeku od kovida-19 umre 340 ljudi, navodi britanska agencija.

„Puno ljudi je izgubilo svoje voljene bez prilike da se oproste od njih“, kazala je na brifingu u Ženevi Margaret Haris portparolka Svjetske zdravstvene organizacije. „Mnogi, mnogi ljudi su preminuli u bolničkim uslovima gdje je smrt teška i usamljena“.

Džeremi Farar, direktor globalne zdravstvene humanitarne agencije „Wellcome Trust“ kazao je da prava brojka umrlih od kovida-19 znatno premašuje milion.

„Ne smijemo zaboraviti da ova pandemija i dalje uzima maha i ne pokazuje znake usporavanja“, naveo je on u saopštenju, pozivajući na hitne doprinose kako bi se prikupilo 35 milijardi dolara za programe SZO koji podržavaju proizvodnju vakcine, liječenje i dijagnostiku.

„Moramo učiniti sve što je u našoj moći da što je prije moguće zaustavimo ovu pandemiju i njene užasne posljedice”, kazao je Farar.

Mnogi eksperti smatraju da zvanični podaci o broju umrlih od kovida-19 značajno potcjenjuju realno stanje zbog neadekvatnog testiranja i mogućeg prikrivanja podataka u pojedinim zemljama.

„Utvrditi pravi broj mrtvih od kovida-19 je nemoguće“, kazao je za „Gardijan“ Đanluka Baio, profesor statistike i medicinske ekonomije na Univerzitetu u Londonu. Međutim, to možda i nije toliko bitno, dodao je on. „Cifra od milion pokazuje tragediju, govori nam da je puno ljudi umrlo. Ali ono što je ključno, nije precizna cifra. Poenta je u tome da utvrdimo koliko je ljudi umrlo od kovida-19, a da je to moglo biti spriječeno. To je prava cifra koju treba da utvrdimo“, kazao je Baio.

Reakcija na pandemiju dovela je do suprotstavljanja zagovornika zdravstvenih mjera poput zaključavanja sa onima koji žele da očuvaju ekonomski rast, a pristupi se razlikuju od zemlje do zemlje.

Sjedinjene Države, Brazil i Indija, koje zajedno predstavljaju skoro 45 odsto od ukupnog broja mrtvih od koronavirusa u svijetu, proteklih nedjelja ukinule su mjere socijalnog distanciranja.

U Evropi, koja predstavlja 25 odsto od ukupnog broja umrlih od kovida-19, SZO upozorava na eskalaciju zaraze u zapadnim djelovima kontinenta i to svega nekoliko nedjelja uoči zimske sezone gripa.

SZO je takođe upozorila da su i dalje potrebne velike intervencije usljed porasta broja slučajeva u Latinskoj Americi gdje se veliki broj država vratio normalnom životu.

Jedan visoki zvaničnik SZO kazao je prošle nedjelje da će bez snažne jedinstvene akcije u borbi protiv virusa zvanični broj mrtvih „vrlo vjerovatno“ dostići dva miliona prije nego što vakcina stigne do šire populacije.

Sahrane bez tradicionalnih pogrebnih rituala

Veliki broj preminulih je doveo do promjene pogrebnih rituala širom svijeta, a mrtvačnice i pogrebna preduzeća su pretrpani dok je najbližima često zabranjeno da se lično oproste od preminulih.

U Izraelu, običaj kupanja tijela preminulih muslimana je zabranjen, a umjesto da budu umotani i platno tijela se nalaze u plastičnim vrećama.

Jevrejska tradicija „šive” prema kojoj rođaci sedam dana odlaze u kuću ožalošćene porodice takođe je zabranjena.

U Italiji, katolici se sahranjuju bez blagoslova sveštenika, dok su u Iraku bivši pripadnici milicija odložili puške kako bi kopali grobove na specijalno izgrađenom groblju za žrtve kovida-19.

U Sjedinjenim Državama, Indoneziji, Boliviji, Južnoj Africi i Jemenu bilo je potrebno naći nove lokacije za sahranjivanje pošto su groblja popunjena.

( Nada Bogetić )