Golubovićevoj ženi 350 eura socijale na platu od 1071 eura
Vučeljić je supruga bivšeg gradonačelnika Berana, a pomoć joj je, kao i većini funkcionera i aktivista te partije dodijeljena uoči izbora. To pokazuju podaci koje je i juče objavila Koalicija Zdravo Berane
Bivša direktorica beranskog preduzeća Komunalno Milijana Vučeljić dobila je 2012. godine od Centra za socijalni rad pomoć od 350 eura za hranu, iako je njena mjesečna zarada bila 1071 euro.
Vučeljić je supruga bivšeg gradonačelnika Berana Vuke Golubovića (DPS), a pomoć joj je, kao i većini funkcionera i aktivista te partije dodijeljena uoči izbora. To pokazuju podaci koje je i juče objavila Koalicija Zdravo Berane.
U imovinskom kartonu Vučeljićeve za 2013. godinu ona je, ako direktorica JKP, prijavila platu od 954 eura.
Tada je prijavila stan od 74 kvadrata i automobil "fiat bravo" 2000. godište, dok je njen suprug primao 1042 eura, zatim prihod od poljoprivrede i evidentirao porodičnu kuću do 200 kvadrata i drugu imovinu.
Podaci koje je predstavila kolacija Zdravo Berane pokazuju da je i bivši odbornik DPS-a i tadašnji šef humanitarne organizacije Karitas Luksemburg, Ervin Mandžukić, dobio od Centra za socijalni rad 500 eura, uprkos tome što mu je mjesečna zarada iznosila 2.141,50 eura. U podacima se ne navodi u koje svrhe je Mandžukiću uplaćena socijalna pomoć.
Za Borisa Marića, koji je prije dvije godine bio ministar rada i socijalnog staranja u Vladi izbornog povjerenja, ovaj slučaj “nije nikakvo iznenađenje”.
“Kod činjenice da državni organi nijesu ni do danas rasvijetlili sve aspekte afere “Snimak” nije nikakvo iznenađenje da je zloupotreba državnih sredstava u političke svrhe, a posebno socijalnih davanja nastavljena”, rekao je Marić “Vijestima”.
On je poručio da se sistem socijane pomoći mora problematizovati. “Niti su ta davanja adekvatna, niti imamo potrebnu transparentnost, a u nekim slučajevima poput jednokratnih davanja diskrecioni način odlučivanja je dominantan. Sistem je postavljen da u njemu lako pliva zloupotreba”, istakao je Marić.
On je naglasio da je sporan način raspodjele jednokratnih novčanih pomoći, gdje imamo neizvedene kriterijume, spornu transparentnost. Osim toga, tvrdi, praksa je pokazala direktne zloupotrebe koje su dokazane, a odnose se na kupovinu glasova.
Marić je rekao i da sistem “socijalnog kartona” ne daje potrebne analitičke podatke, sem uobičajenih, sa čim se tokom angažmana u Vladi imao veliki problem, koji je zatekao. “Problem koji upućuje na zloupotrebe budžetskih sredstava u partijske, političke, partikularne, kako ko voli, svrhe je i trošenje tekuće budžetske rezerve, što je posebno detaljno prezentirao tadašnji podpredsjednik u Vladi izbornog povjerenja gospodin Vujović. Promtno rješenje za smanjenje zloupotreba u tom trenutku bilo je zaustavljanje davanja po osnovu tekuće budžetske rezerve i jednokratnih pomoći iz budžeta po dotadašnjoj praksi, osim u hitnim i nespornim slučajevima”, saopštio je Marić.
Koalicija Zdravo Berane pozvala je juče Specijalno tužilaštvo da provjeri podjelu socijalne pomoći.
Milovac: Socijalu dobile armije poslušnika iz državnog sektora
Ne samo da se socijalna pomoć koristila za dobijanje novih glasova, već posljedni primjeri iz Berana ukazuju na sumnju da je ona korišćena i za nagrađivanje jedne kompletne armije poslušnika koji rade u državnom sektoru, ocijenio je za “Vijesti” direktor istraživačkog centra u MANS-u Dejan Milovac.
“Dok na jednoj strani imamo cijele porodice koje grcaju u siromaštvu, sa druge strane socijalna pomoć se presipa kako bi se osiguralo da pojedini građani svoj glas ponovo daju vladajućoj partiji”, rekao je. Milovac smatra da se evidencija socijalno ugroženih kategorija do sada pretežno koristila da se identifikuju potencijalni birači, odnosno slojevi stanovništva na koje je moguće uticati u predizbornom periodu.
Prema njegovim riječima, crnogorsko pravosuđe je do sada imalo “skoro pa nikakve rezultate” kada je u pitanju kažnjavanje onih koji su zloupotrebljavali socijalnu pomoć. Milovac je dodao da čak i slučajevi koji su dovedeni do kraja, poput slučaja Centra za socijalni rad Pljevlja, pokazuju da je kaznena politika u ovim slučajevima izuzetno blaga, a da politička odgovornost i ne postoji jer se kažnjavaju samo puki izvršioci tih krivičnih djela.
Zaključio je da se time još jednom šalje poruka da je takav način zloupotrebe javnih fondova skoro pa nekažnjiiv, što je posticaj da se i tokom narednih izbora nastavi sa sličnom praksom.
Purišić: Centar nije dostavio rješenje M.B. da podigne pomoć
Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić podnio je inicijativu Odsjeku za inspekciju socijalne i dječje zaštite, kojom je zatražio da se sprovede nadzor uvidom u dokumentaciju kojom se ostvaruju prava i usluge socijalne i dječje zaštite u vezi sa porodicom M.B. čija je dvogodišnja djevojčica preminula. Utvrđeno je da se M.B. nekoliko puta obraćala Centru da je bila korisnik do juna 2017, saopštilo je Ministarstva.
Oni su naveli da se M.B. od juna 2017. godine nije obraćala Centru za socijalni rad za materijalno obezbjeđenje porodici i da nije bilo prijava, niti je Centar imao informaciju da su roditelji zanemarivali djecu. Samim tim, kako navode, nije bilo osnova za pokretanje postupka za zaštitu djece.
“Inspekcijski nadzor je takođe pokazao da se M.B. u septembru 2017. godine obratila Centru za socijalni rad u Podgorici za jednokratnu novčanu pomoć radi rješavanja problema iz domena stanovanja, na osnovu čega je Centar donio rješenje o priznavanju ovog prava. Nalaz je pokazao da ovo rješenje nije uručeno korisnici u zakonskom roku”, piše u saopštenju.
Dodali su da Centar za socijalni rad isputuje razlog zašto rješenje nije blagovremeno uručeno i da će Ministarstavo, na osnovu ishoda tog postupka, preduzeti odgovarajuće mjere. Ministarstvo rada je skrenulo pažnju medijima da budu posebno pažljivi izvještavajući o djeci.
( Tufik Softić, Ana Komatina, N. Ru. )