Nikšićko polje: Posljednji čas za spas rijeka, zagađivača sve više

Geograf Ivan Mijanović, jedan od osnivača NVO “Geografija za sve“, koji je ovog ljeta uradio analizu faktora koji utiču na zagađenje rijeka na prostoru Nikšićkog polja, kaže da situacija na terenu nije nimalo bolja u odnosu na godinu ranije, da je samo kod Zete i Mrkošnice došlo do smanjenja faktora, dok je kod svih ostalih vodenih tokova njihov broj povećan.

Razlog za analizu je, prema riječima Mijanovića, to što nadležne službe, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou, nemaju katastar zagađivača, ili ako imaju, isti služi samo za internu upotrebu, pošto široj javnosti nije dostupan, kao i to što se na prostoru Crne Gore ne radi dovoljan broj uzorkovanja kvaliteta vode u riječnim tokovima.

Gračanica je sigurno najdevastiranija rijeka u Crnoj Gori i Opština neće moći sama da je revitalizuje, već će morati i država da se uključi. Pitanje je da li smo je već sada izgubili kao rijeku jer samo tokom velikih padavina u njenom toku ima vode, dok kada je nizak vodostaj rijeka bukvalno ne teče, tako da možemo da je nazovemo periodičnim tokom, a ne rijekom”, kaže Mijanović.

“Cilj našeg projekta je da traje četiri godine, kako bi svake godine rijeke obišli tokom različitog godišnjeg doba. Nakon toga ćemo imati sveobuhvatniju sliku o stanju rijeka Nikšićkog polja, kao i o broju i karakteru zagađivača. Pošto smo prošlog proljeća napravili presjek i nulto stanje, ove godine smo mogli da vidimo da li se šta promijenilo”, kaže Mijanović koji je najvećim dijelom sam odradio terenska istraživanja.

Promijenio se kako broj, tako i obilježje zagađivača jer su, kako objašnjava, na pojedinim mjestima komunalni i građevinski otpad zamijenili mjesta, ili je nastao pomiješani otpad.

“Gračanica je sigurno najdevastiranija rijeka u Crnoj Gori i Opština neće moći sama da je revitalizuje, već će morati i država da se uključi. Pitanje je da li smo je već sada izgubili kao rijeku jer samo tokom velikih padavina u njenom toku ima vode, dok kada je nizak vodostaj rijeka bukvalno ne teče, tako da možemo da je nazovemo periodičnim tokom, a ne rijekom”, ističe Mijanović.

Prošle godine, kada je Gračanica u pitanju, zabilježili su 30 faktora koji zagađuju tu rijeku, a ove godine 13 više, mada je, kaže Mijanović, sve to uslovno jer je rijeka nizvodno od Željezare skoro u potpunosti devastirana.

“U pitanju su ogromne količine komunalnog i građevinskog otpada koji se prostire na većim površinama i rijeka je u znatno gorem stanju nego prošle godine. Na više lokaliteta je spaljivan otpad, a kako ima nekoliko fabrika koje vrše eksploataciju šljunka, kao i preduzeća koja se bave obradom mermera, dolazi i do zamućivanja vode. U donjem toku smo primijetili da je došlo do erozije zemljišta i da je rijeka u tom dijelu potonula”.

Što se tiče Vidrovana i Sušice, ove godine je 19 faktora koji utiču na zagađenje, sedam više u odnosu na prošlu godinu. Dominantni faktori koji utiču na vode Vidrovana i Sušice su komunalni, građevinski i pomiješani otpad.

I rijeka Rastovac je ove godine “bogatija” za jedan faktor, pa ih je sedam, dok je kod Mrkošnice, koju u najvećoj mjeri zagađuje komunalni otpad, primijećen najveći napredak - prošle godine je zabilježen 41 faktor, a ove 23. I kod rijeke Zete je zabilježen manji broj faktora u odnosu na 2019.

“U odnosu na prošlu godinu, kada je bilo 40 faktora, sada imamo četiri faktora manje. Ono što je karakteristično za ovu rijeku jesu otpad i objekti za stoku. U odnosu na prošlu godinu, došlo je do povećanog broja objekata za stoku uz sami tok. Ove godine smo, pored ostalih faktora, registrovali i kante za otpad, a na nekim lokalitetima zabilježili smo i životinjski otpad koji je tu bio prisutan već izvjestan period”.

Trebješka vrela, kod kojih je ove godine zabilježeno 26 faktora, a prošle 15, najviše zagađuje komunalni i pomiješani otpad, kao i atmosferske vode.

“Kod rijeke Bistrice ove godine imamo 61 faktor, dva više u odnosu na prethodnu godinu. Imamo 13 novih faktora, 47 od prethodne godine i jedan faktor koji je promijenio svoje obilježje. Ono što u najvećem dijelu izaziva zagađenje ove rijeke su industrijske i komunalne vode. Ovih dana ko god je prošao tuda mogao je da osjeti veoma neprijatan miris, jer je nizak vodostaj, ne dolazi do brzog miješanja vode, pa se čitavim naseljem širi neprijatan miris”, kaže Mijanović.

U rijekama Nikšićkog polja veliki broj automobilskih guma

Prema riječima Mijanovića, tokom terenskog istraživanja, koje je trajalo od 1. avgusta do 20. septembra i koje je finansirano iz sopstvenih sredstava, u rijekama Nikšićkog polja zabilježen je veliki broj automobilskih guma koje su, vjerovatno, prikupljane za prvomajsko loženje, ali nijesu iskorištene.

“U odnosu na prošlu godinu zabilježen je trend rasta spaljivanja komunalnog otpada. Tokom ljetnjih mjeseci spusti se vodostaj u rijekama, stvaraju se deponije otpada koje su zaostale a rijeka ih nije odnijela i stanovništvo, kako bi se riješilo tog otpada, pali ga”, Mijanović.

Kako je istakao, u pripremi je publikacija sa rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja, a nada se da će i ovogodišnji rezultati biti publikovani.

“U odnosu na prethodnu godinu imao sam pozitivno iskustvo da tokom terenskog istraživanja određeni broj ljudi, kada su saznali šta radim, iskažu interesovanje da ako postoji mogućnost da učestvuju u akcijama i pomognu da se stanje poboljša. Bili su spremni za to. Sigurno postoji veliki broj takvih sugrađana, jer najveći broj deponija je nastao aktivnošću manjeg broja ljudi”, kaže Mijanović.

( Svetlana Mandić )