Podzemlje i promjena vlasti: Upozorenja Dritanu Abazoviću iz kavačkog klana

Lider pobjedničke liste Crno na bijelo Dritan Abazović više je puta saopštio javnosti da osim pritisaka koji dolaze sa domaćih i regionalnih, adresa, prima prijetnje i iz kriminalnih krugova.

Prošle nedjelje on je u intervjuu na TV Face ponovio da ga nije strah, te da je problem sa kriminalnim strukturama koje su inkorporirane u duboku državu.

„Ti ljudi mogu da budu problematični. Ovo sve nosi određene rizike i žrtve i mi smo spremni da ih podnesemo. Kakav bih bio predstavnik naroda da me pokoleba neko iz kriminalnih struktura…“

Na pitanje ko je najopasniji ko mu je prijetio, Abazović je odgovorio: „Najopasnija su ovdje dva klana koja su međunarodna poznata i koji su naš najveći brend – kavački i škaljarski klan, koji su dio velikog narkokartela. Važno je da ljudi razumiju da kriminalne strukture funkcionišu mnogo bolje nego političke“. Abazović nije tada želio da odgovori ko mu je prijetio.

Monitor saznaje, iz više izvora bliskih Abazoviću, da je lider pobjedničke liste Crno na bijelo, upozorenja primao iz jednog od ova dva klana – kavačkog. Nakon što je odbio da se sastane sa vrhom kavačkog klana, stiglo je i upozorenje – „vidjećemo se ovako ili onako”. Na čelu kavačkog klana, prema policijskim podacima, nalazi se Slobodan Kašćelan, kome se trenutno sudi zbog kriminalnog udruživanja i zelenašenja. On je krajem prošle godine pušten da se brani sa slobode. Kašćelan je bio u bjekstvu do decembra 2018. godine kada je uhapšen u Češkoj, a početkom naredne godine izručen je Crnoj Gori. U pritvoru je proveo godinu dana, da bi bio pušten u decembru 2019, pošto je založio jemstvo od pola miliona eura.

Bezbjednosne službe još nijesu odgovorile na službeni zahtjev URE da se napravi bezbjednosna procjena njihovom lideru. URA je tražila od Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), 3. septembra, nekoliko dana nakon izbora, da napravi procjenu bezbjednosti za Abazovića. Po zakonu tu procjenu obavlja ANB na zahtjev Uprave policije (UP).

Direktor GP URA Zoran Mikić je tada u odvojenim dopisima Dejanu Peruničiću, direktoru ANB i Veselinu Veljoviću, direktoru UP, naveo da očekuje njihovu hitnu reakciju. „Imajući u vidu narasle tenzije u javnosti a kako bi se izbjegla bilo kakva opanost po bezbjednst Abazovića.“

Zvanični odgovor iz bezbjednosnih službi još nije stigao, a u toj partiji sumnjaju da će odgovor ANB i UP biti potvrdan, odnosno da će stići ocjena da lideru Crno na bijelo treba zaštita. Sumnje su probuđene nakon razgovora sa predstavnicima Uprave policije. Abazović je više puta nakon izbora ocijenio da je važno, kako bi se razmontirao trodecenijski sistem DPS, da se smijene ljudi na vrhu nekih važnih institucija, među kojima je i Uprava policije. Aktuelni direktor UP Veselin Veljović je pominjan u aferama o obračunu Đukanovićevog režima sa kritičarima sistema, a brojni napadi na civilne aktiviste i novinare ostali su nerasvijetljeni dok je on upravljao policijom. Nakon afere Listing, kada je privremeno smijenjen, utočište je našao na pozicji savjetnika Mila Đukanovića.

Kavački klan, iz kog su stigle prijetnje Abazoviću, prema mnogim izvorima, ima navodno bliske veze sa crnogorskim bezbjednosnim službama. Taj klan nastao je nakon cijepanja kotorskog škaljarskog klana, koji sada, prema podacima bezbjednosnih službi, vode braća Jovan i Igor Vukotić. Uspon škaljarskog klana povezan je sa padom mnogo poznatije grupe, koja je švercovala drogu – narko-kartela Darka Šarića, konstatuje beogradski KRIK.

„Razbijanje Šarićevog klana otvorilo je veliki prostor koji je objeručke prihvatio do tada manji, škaljarski klan iz Kotora”, navodi se u istraživanju ove novinarske mreže. Škaljarski klan se ubrzo podijelio, 2014. godine zbog svađe oko kokaina i započeo krvavi rat sa svojim nekadašnjim saradnicima – kavčanima . „Sve pokazuje da je rat škaljarskog i kavačkog klana podelio podzemlje u regionu. U njemu su strane zauzeli i pojedini pripadnici srpske i crnogorske policije, a veze klanova, pre svega kavačkog, vode i do političara”, navodi KRIK. Prema istraživanjima ove istraživačke beogradske mreže, kavčani u Beogradu sarađuju sa huliganskim grupama, čiji članovi imaju kontakte i sa porodicom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

U sukobu škaljarskog i kavačkog klana do sada je ubijeno najmanje 45 osoba. Kada se rat razbuktao, u Crnoj Gori su se likvidacije dešavale i usred bijela dana, na javnim površinama, pa su u tom ratu stradale i osobe koje nijesu dio podzemlja. Žrtve su bili i advokati, pa i bivši poslanik crnogorskog parlamenta. Prema istraživanju KRIK-a, klanovi u tim likvidacijama angažuju i strance, čak i plaćenike koji su ratovali u Iraku. Francuska Legija stranaca je, barem u jednom slučaju, bila baza za regrutaciju nekih od ovih ljudi.

Jedna od verzija, eskalaciju njihovog sukoba klanova, objašnjava intervencijama samih crnogorskih bezbjednosnih službi. „ANB je izazvao sukobe u Kotoru sa ciljem da neutrališe škaljarski klan, jer ih ne kontroliše. Oni nijesu uz vlast. Vukotići ne priznaju autoritet Brana Mićunovića, što znači ni Milov”, objasnio je prirodu sukoba kotorskih klanova dobro obaviješteni izvor našeg nedjeljnika iz bezbjednosnog sektora.

Monitor saznaje da je nakon izbora, ponuda za razgovor Abazoviću stigla i iz kruga koji se vezuje sa Biranislavom Mićunovićem. Mićunović je skupa sa liderom DPS i predsjednikom države Milom Đukanovićem bio na italijanskoj optužnici za šverc cigareta.

Nakon što je DPS izgubio izbore, Mićunović se našao i na jednom od „patriotskih“ skupova na Cetinju. Okupljeni nijesu bili zadovoljni rezultatima izbora, odnosno novom vlašću.

Imajući u vidu konekcije kotorskog, ali i drugih klanova sa politikom i bezbjednosnim službama, teško je razlučiti da li su upozorenja kavačkog klana Abazovću, u stvari takođe vrsta političkog pritiska. Crna Gora u mnogim međunarodnim izvještajima vidi se kao zemlja sa ozbiljnim problemom sa organizovanim kriminalom, koji ima duboke veze sa strukturama vlasti. Moizes Naim, autor analize objavljene prije par godina u Forin Afers, koji je Crnu Goru nazvao mafijaškom državom, smatra da su visoki vladini zvaničnici zapravo integralni igrači, ako ne i lideri kriminalnih preduzeća.

Poruke koje stižu iz podzemlja, tim prije su opasnije. U susjednoj Srbiji vidjeli smo koliko se skupo može platiti cijena pokušaja razmontiranja sistema u kom je kriminal preblizu vlastima. Nakon pada Slobodana Miloševića nove vlasti naslijedile su sistem u kome kriminalci i kriminalni klanovi drže sve djelove sistema i poluge moći – kontrolišu policiju, državnu bezbednost, pravosuđe. Zoran Đinđić ubijen je dvije godine nakon preuzimanja vlasti, a u ubistvu su učestvovale kriminalne i bezbjednosne strukture.

Crnogorske bezbjednosne službe morale bi ozbiljno da shvate pozive iz podzemlja.

(MONITOR)

( Milena Perović, Monitor )