Evropska komisija: Pravilno postupajte za pomoć Montenegro Airlinesa, to je važan test

Agencija za zaštitu konkrencije (AZK) mora da od države dobije sve informacija u vezi sa nacionalnim avio-prevoznikom Montenegro Airlinesom (MA) da bi donijela odluku u vezi sa usklađenosti leks specijalisa sa pravilima o kontroli dodjele državne pomoći. Odluka AZK mora biti u skladu sa crnogorskim zakonodavstvom i obavezama iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a koju će Crna Gora morati da prati. To je stav Evropske komisije (EK), na koji su ukazali u ovogodišnjem izvještaju o napretku.

Konstatovano je da je Crna Gora ostvarila ograničen napredak u oblasti zaštite konkurencije, dok je u oblasti državne pomoći dodjela 155 miliona eura MA, bez prethodno pribavljenog mišljenja AZK, izazvala zabrinutost. “Pravilno postupanje u ovom slučaju važan je test za funkcionisanje crnogorskog sistema kontrole državne pomoći”, poruka je briselskih zvaničnika.

Ispitni postupci bez kraja

U izvještaju se navodi da su, prema Zakonu o kontroli državne pomoći iz 2018. godine, pokrenute dvije istrage po službenoj dužnosti o neprijavljenoj pomoći i da su to prve istrage od 2012. godine. Ne navodi se o kojim istragama je riječ, ali se prema podacima sa sajta AZK može vidjeti da su u prošloj godini u oktobru pokrenuta dva ispitna postupka koji se odnose na odluku Opštine Tivat da oprosti komunalije za građevinsko opremanje zemljišta kompaniji Adriatik Marinas i na pomoć države MA. AZK do danas nije završila ta dva ispitna postupka.

Adriatik Marinas je izgradio turistički kompleks Porto Montenegro u Tivtu. Radilo se o otpisu duga iz 2018. godini po osnovu komunalija za opremanje građevinskog zemljišta u iznosu od oko 5,6 miliona eura. To su javna sredstva i trebalo je da budu prihod budžeta Opštine Tivat.

Novac za MA u ukupnom iznosu od 12,7 miliona izvršna vlast je dala nacionalnom avioprevozniku 2018. godine u iznosu od 7,2 miliona eura i 5,5 miliona prošle godine.

“Prošlogodišnje preporuke ostaju na snazi, a u narednoj godini Crna Gora treba posebno da AZK pruži sredstva i informacije za praćenje slučaja MA i donošenje odluke, u skladu sa crnogorskim zakonodavstvom, kao i obavezama iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koju će Crna Gora zatim morati da prati. Mora se osigurati transparentnost svih odluka o državnoj pomoći i operativna nezavisnost AZK, kao i efikasnost njene kontrole nad državnom pomoći na svim nivoima, uključujući stvaranje evidencije o izvršenju”, poruka je EK.

Koncesije

Iako je Ministarstvo finansija i dalje odgovorno za zakonodavne predloge u oblasti državne pomoći, od prelaska sektora za kontrolu državne pomoći u AZK u januaru 2019. godine, u ministarstvu, konstatuje EK, ne postoji namjensko osoblje.

“Da bi ojačala svoju stručnost i kapacitete za sprovođenje zakona, AZK treba da preduzme značajne napore na novom zapošljavanju i povezanoj izgradnji kapaciteta. O bilo kojem aktu o koncesiji treba sistematski konsultovati organ državne pomoći. Na primjer, Vlada je pokrenula koncesiju na 30 godina za Aerodrome Crne Gore (Podgorica i Tivat) 2019. godine. Procedura mora biti u potpunosti u skladu sa pravilima o državnoj pomoći”, naglašeno je u izvještaju. Ocjena je da svijest o državnoj pomoći kod davalaca pomoći na centralnom i na lokalnom nivou i dalje je nedovoljna i zalaganje mora biti znatno pojačano, uprkos brojnim obukama organizovanim u izvještajnom periodu.

Karteli i zloupotrebe

EK navodi da je broj odluka AZK o kartelima i zloupotrebama dominantnog položaja vremenom stagnirao, a samo je jedna donijeta 2019. godine.

“Uprkos povećanom broju odluka o spajanjima (62 u 2019), AZK nije zabranio nijednu od njih. U 2019. AZK je izvijestio o dvije dubinske istrage o spajanju. Iznos i broj novčanih kazni koje je izrekao prekršajni sud (četiri novčane kazne u ukupnom iznosu od 2.200 eura u 24 postupka u 2019. godini) nisu dovoljni. AZK izvršio samo četiri inspekcije na terenu, od kojih dvije tokom izvještajnog perioda. AZK nije konsultovana za novi nacrt zakona o koncesiji za lučke usluge u Luci Bar. Da bi pokazala da pojačava svoju politiku sprovođenja zakona. AZK mora u potpunosti da iskoristi svoja izvršna ovlašćenja, sprovodeći više inspekcija na licu mjesta. Konačno, sposobnost sudova da vode složene slučajeve konkurencije mora biti značajno ojačana”, ocijenjeno je u izvještaju u kome se dodaje da novčane kazne za narušavanje konkurencije mogu biti izrečene samo odlukama prekršajnih sudova, a ne i AZK.

Nema sistemske saradnje Ministarstva, CBCG i Monstata

U izvještaju je konstatovano da je u oblasti ekonomske i monetarne unije (Poglavlje 17) Crna Gora umjereno pripremljena.

“Ograničeni napredak postignut je u ispunjavanju prošlogodišnje preporuke, uglavnom u oblasti pravnog poravnanja i spremnosti Centralne banke (CBCG) za integraciju sa Evropskim sistemom centralnih banaka (ESCB). Ograničeni kapacitet i nedovoljni resursi crnogorskog Zavoda za statistiku (Monstat) usporavaju napredak u ovom poglavlju. Pored toga, ne postoji sistematska saradnja i koordinacija zadataka između Ministarstva finansija, CBCG i Monstata u vezi sa izradom neophodnih statističkih podataka.Treba ostvariti značajan napredak u usklađivanju sa ESA 2010, uključujući pružanje statističkih podataka o državnim finansijama i svih dostupnih podataka o proceduri prekomjernog deficita”, konstatuje EK.

EK ističe i da su potrebni kontinuirani napori na suzbijanju javne potrošnje i smanjenju nivoa javnog duga da bi se udovoljilo fiskalnim pravilima. Zahtijeva se ukidanje PDV izuzeća i drugih poreskih izuzeća koja nije u skladu sa pravnom tekovinom EU.

Brojna carinska izuzeća koja nisu u skladu sa zakonodavstvom EU

Crnoj Gori se ukazuje da je potrebno sprovoditi dalje mjere za oglašavanje trgovine i tako što će se smanjiti administrativne neefikasnosti i vrijeme potrebno za carinjenje. To je u skladu sa Strategijom za olakšavanje trgovine 2018-2022. i programom ekonomskih reformi od ove do 2022. godine.

Stav briselskih zvaničnika je da se mora pojačati kapacitet u carinskoj upravi i osigurati adekvatan nivo osoblja za IT odjeljenje.

“I dalje se primjenjuju brojna carinska izuzeća koja nisu utvrđena Carinskim zakonikom EU. Naknade se i dalje naplaćuju u unutrašnjim carinskim terminalima koji se nalaze u objektima u privatnom vlasništvu, što nije u skladu sa pravnom tekovinom EU”, ocjena je EK

Što se tiče carinskog zakonodavstva, stepen usklađenosti sa pravnom tekovinom EU je visok, a novi carinski zakonik u potpunosti je usklađen sa carinskim zakonikom EU.

( Marija Mirjačić )