Dijabetes: Kako prepoznati simptome i smanjiti mogućnost komplikacija

Dijabetes je oboljenje koje nastaje usljed nedovoljnog lučenja ili djelovanja insulina. Insulin je hormon koji se stvara u žlijezdi gušterači – pankreasu i odgovoran je za pravilan metabolizam ugljenih hidrata tj šećera.

Bez insulina, šećer unesen u organizam putem hrane, ne može se prenijeti iz krvotoka do ćelija, što se ispoljava kao porast šećera u krvi.

Po kriterijumima SZO dijabetesom nazivamo stanje kada je količina šećera u krvi veća od 7.0 mmol/L .

Simptomi dijabetesa

Dijabetes ( šećerna bolest ) se manifestuje karakterističnim simptomima:

• Izražena žeđ;
• Učestalo mokrenje;
• Gubitak tjelesne mase uprkos često povećanom apetitu i pojačanom kalorijskom unosu nrane;
• Brzo zamaranje i osjećaj malaksalosti.;

Mučnina;

Većina oboljelih ima izražene sve ove simptome. Međutim kod simptoma koji nisu izraženi, bolest se otkrije slučajno pri nekom od kontrolnih pregleda.

Neki od simptoma dijabetesa (ne toliko karakteristični) su i:

• Pojačana potreba za slatkim;
• Svrab na polnim organima;
• Promjene na koži ( čirevi, svrab na koži, perutanje);

Ako imate neki od ovih simptoma, potrebno je da obavite osnovne laboratorijske analize krvi i analizu urina.

Prevencija dijabetesa i bolji kvalitet života

Dijabetes se smatra hroničnim oboljenjem. Mjerama prevencije i menjanjem životnim navika oboljelih, dijabetes se može kontrolisati i smanjiti mogućnost komplikacija, koje prate život sa ovom bolešću.

Primarna prevencija uključuje promociju zdravog načina života (smanjenje gojaznosti) uz kvalitetno izbalansiranu ishranu i umjerenu redovnu fizičku aktivnost.

Na izmjenu prehrambenih navika se posebno stavlja akcenat jer su rezultati naučnih istraživanja pokazali, direktnu vezu između gojaznosti i dijabetesa tipa2.

Takođe, kod prevencije akcenat se stavlja i na :

• Redovne godišnje sistematske preglede;
• Izbjegavanje stresa;
• Redovnu fizička aktivnost ( bar dva puta nedeljno);
• Izbjegavanje brze hrane, gaziranih pića i industrijskih slatkiša.

Sprečavanje nastanka komplikacija i napredovanja dijabetesa

U slučaju da je kod pacijenta uspostavljena dijagnoza dijabetesa, sekundaran prevencija podrazumeva edukaciju o zdravom načinu života i primeni optimalne terapije. A sve sa ciljem da se bolest drži pod kontrolom i izbjegnu komplikacije.

Smatra se da kontrola tjelesne mase ( svakodnevno vođenje računa o ishrani uz redukciju gojaznosti) i umjerena fizička aktivnost mogu da spriječe pojavu dijabetesa tipa 2.

Takođe i da smanje moguće komplikacije kao što su: rizik od srčanog udara, moždanog udara, pojavu rana na koži, demencije, popuštanja funkcije bubrega ili ozbiljno pogoršanje vida ( pojava kataraktre, glaukoma, dijabetičke retinopatije).

Umjerena redovna fizička aktivnost se preporučuje osobama sa povećanim rizikom od oboljevanja ali i već oboljelima.

Potrebne su redovne kontrole bolesnika, stalno praćenje nivoa glukoze u krvi i urinu, holesterola i triglicerida u krvi kao i nivoa krvnog pritiska.

Ukoliko u vašoj okolini imate osobu oboljelu od dijabetesa, evo šta morate da znate

Sa dijabetesom ne živi samo oboljela osoba već i njoj bliske osobe. Za oboljele je jako važno da se upoznaju sa svojom bolešću, kako bi je kontrolisali na pravi način. Pored toga, postoji nekoliko bitnih situacija i pravila, koja i najbliži obolelih treba da znaju i adekvatno na njih da odreaguju.

Hiperglikemija- Visok nivo šećer u krvi

Simptomi: nervoza, pojačana glad i žeđ, malaksalost, bolovi u mišićima, glavobolja, …

Potrebno je obratiti se ljekaru radi pomjene u dozi insulina ili tabletiranog lijeka. Izmjena u ishrani ili načinu života. Redovna samokontrola oboljelog.

Usljed neadekvatnog djelovanja na vidne simptome hiperglikemije, može doći do ketoacidoza – Pojava acetona u urinu.

Simptomi ovog stanja su: pojačano mokrenje i žeđ, zamućen vid, diboko disanje, bolovi u stomaku ( naročito kod dece), pomućena svest, mučnina i povraćanje, jak zadah , gubitak svesti ( pad u komu).

Hipoglikemija – Nizan nivo šećera u krvi

Simptomi: glad, drhtavica, obilno znojenje, strah i nervoza, nerazgovijetan govor, i dr.

Dati osobi šećer i vodu, sok ili bilo koji drugi slatkiš.

Važna napomena: Postiji rizik u ovakvim situacijama od padanja u nestvijest obolelog ( hipoglikemijska koma). Reagovati hitnim ubrizgavanjem u mišiće ruku ili nogu injekcije glukagona. Glukagon omogućava oslobađanje dodatne glukoze nazad u krvotok, podižući nivo šećera u krvi.

( Vijesti online )