CGO: Crnogorski mediji nisu neutralno i objektivno izvještavali tokom izborne kampanje

U Crnoj Gori gotovo da nije postojao medij koji je neutralno i objektivno izvještavao o svim izbornim listama tokom kampanje za parlamentarne izbora održanih 30. avgusta, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Ta nevladina organizacija organizovala je danas konferenciju „Parlamentarni izbori u Crnoj Gori 2020 kroz vizuru medija“, na kojoj su predstavljeni konačni nalazi praćenja izborne kampanje kroz medije, društvene mreže i komentare čitalaca na portalima.

Izvršna direktorka CGO, Daliborka Uljarević, kazala je da je istraživanje potvrdilo i ranije apostrofiranu duboku polarizaciju i politizaciju crnogorskih medija, navodeći da to ne doprinosi objektivnom informisanju građana i građanki, „koje je od ključnog značaja za razvoj političke kulture i veće participativnosti birača, i posljedično, njihovim izborima zasnovanim na snazi argumenata“.

Prema njenim riječima, mediji su nerijetko bili, shodno svojim uređivačkim politikama, blagonakloni prema jednima, „a vrlo kritični ili čak neprijateljski nastrojeni prema drugim političkim subjektima“.

„Istraživanje je pokazalo da gotovo da nije postojao medij koji je neutralno i objektivno izvještavao o svim izbornim listama, pri čemu je vidljivo da je prema manjinskim strankama iskazana posebna senzibilnost“, istakla je Uljarević.

Ona je ukazala da ni ovoga puta nije izostala tzv. funkcionerska kampanja, odnosno naglašena uključenost državnih funkcionera u kampanji, kao ni, kako je navela, upotreba državnih resursa, „a što se već od ranije u međunarodnim izvještajima definisalo kao „institucionalna prednost“.

„U komentarima je prisutno vrijeđanje osoba na nacionalnoj i polnoj/rodnoj osnovi, ali i uvredljive insinuacije na ličnoj osnovi. Nedavno usvojena zakonska rješenja, a nakon inicijative CGO-a koji se tiču komentara na online medijima, moraju zaživjeti kako bi se ovaj prostor dekontaminirao od neprimjerenih sadržaja, a samim tim se doprinijelo unaprijeđenju zdravije društvene debate“, rekla je Uljarević u isvrtu na dio nalaza o komentarima čitalaca na portalima.

Facebook je, kako je kazala, na ovim izborima postao možda i ključno poprište borbe za glasove neopredijeljenih. „Objave su postale kreativnije, a očito je i veće ulaganje izbornih listi u taj vid političkog marketinga. Posebno je primjetan i sve veći uticaj meme stranica koje su se neskriveno politički svrstavale i postale agitatori pojedinih političkih opcija“, saopštila je Uljarević.

„Promjena koja je napravljena na parlamentarnim izborima je važan pokazatelj demokratskog zrijevanja Crne Gore, ali i samo osnova za suštinsku demokratizaciju i evropeizaciju našeg društva a u tom pravcu kontinuiran i otvoren dijalog svih aktera mora da bude osnovni mehanizam“, zaključila je Uljarević.

Ambasadorka Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori, Karen Maddocks, kazala je da je Crna Gora pratila globalni trend dešavanja u političkim kampanjama, tako što se, kako je navela, okrenula od tradicionalnih medija ka online prostoru.

„To je stvorilo više prilika da se ljudi uključe u izborni proces i da se uključe u politiku, ali je, takođe, pokrenulo i niz veoma važnih pitanja o tome koliko su spremni naši regulatorni okviri da zaštite osnovne vrijednosti i prava u tom online prostoru“, navela je Maddocks.

Ona je ukazala na pitanje koje se često javlja, a to je da tehnologija ide većom brzinom od regulatornih okvira, navodeći da to znači da monitoring medija u toku izbornog procesa dobija na značaju, a što je bio i jedan od razloga za podršku projektu CGO-a u okviru šireg programa monitoring parlamentarnih izbora u Crnoj Gori.

Koordinator za razvoj CGO-a, Damir Nikočević, objasnio je, predstavljujući sažetak nalaza da je monitoring obuhvatio šest televizija – RTCG, Vijesti, Prva, Nova M, TV 7 i A1, četiri dnevna lista – Vijesti, Dan, Dnevne novine, Pobjeda, kao i osam portala – Vijesti, CdM, IN4S, Analitika, RTCG, Antena M, Pobjeda, Borba.

On je kazao da je najviše od objava na temu parlamentarni izbori do kraja avgusta imao portal Vijesti 763 objave, a da je najmanje imala TV 7 65 objava. „Kada bi to gledali po tipu medija, najviše objava je imala Televizija Vijesti, u domenu štampanih medija dnevna novina Dan, a od portala, portal Vijesti. U izbornoj kampanji najčešće teme su bile vladavina prava i identitetska pitanja, a najmanje se govorilo o temi žena. Takođe se malo govorilo o kulturi i sportu“, rekao je Nikočević.

On je kazao da su kod Demokratske partije socijalista (DPS) identitetska pitanja bila zastupljena više nego sve druge teme zajedno, kod Koalicije „Za budućnost Crne Gore“ najčešća tema je bila vladavina prava, kod liste „Crno na bijelo“ borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, kod Socijaldemokratske partije ekonomski razvoj, kod Socijaldemokrata identitetska pitanja, a kod koalicije „Mir je naša nacija“ opšta politička pitanja i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.

„Najčešće pominjane riječi su Crna Gora, DPS, izbori, Đukanović, Državna izbora komisija i građani. Liste nacionalnih manjina su se uglavnom obraćale svom biračkom tijelu, pa su nazivi tih nacioanlnih grupacija bile najčešće pominjane riječi u njihovim istupima“, naveo je Nikočević.

U osvrtu na medijsku zastupljenost izbornih lista, Nikočević je kazao da je najviše imao DPS oko 3400 objava, dok su tri koalicije koje sada imaju većinu u Skupštini Crne Gore imale 3285 objava, a na dnu ljestvice je Hrvatska građanska inicijativa (HGI).

„Kada govorimo o medijskim objavama u odnosu na ton, o kampanji „Odlučno za Crnu Goru“ se ubjedljivo najviše negativno izvještavalo, a što nije iznenađenje imajući u vidu da je DPS nastupao sa pozicije vlasti i oštrica opozicije je bila usmjerena prema njima“, kazao je Nikočević.

Tri koalicije - „Za budućnost Crne Gore“, „Mir je naša nacija“ i „Crno na bijelo“ - imaju, kako je dodao, više pozitivnih objava u medijima, nego neutralnih i negativnih, dok o manjinama skoro da nije bilo negativnih objava u medijima.

„Analizirali smo 96 naslovnih strana i primjetno je da oni koji su pozitivno izvještavali o aktivnostima do skoro vladajuće partije, negativno su govorili o tri opozicione liste, što potvrđuje medijsku polarizaciju u Crnoj Gori“, rekao je Nikočević.

Kako je naveo, dnevni listovi Dan i Vijesti su imali 21 dominantno negativnu naslovnicu u odnosu na DPS, dok su Pobjeda i Dnevne novine imali 17 dominantno negativnih naslovnih strana u odnosu na tri koalicije nove parlamentarne većine.

„Koalicija „Mir je naša nacija“ najviše je pozitivnih objava, po tipu medija, imala na TV Vijesti, u dnevnom listu Dan i na portalu Vijesti. To isto važi za koaliciju „Crno na bijelo“. Dodatno, koalicija „Za budućnost Crne Gore“ najviše pozitivnih objava imala je na TV Vijesti, u dnevnom listu Dan i na portalu IN4S“. DPS je najviše negativnih objava imao na portalu IN4S, u dnevnom listu Dan i na TV Vijesti, a najviše pozitivnih na TV Prva, u Dnevnim novinama i na portalu Cafe Del Montenegro“, precizirao je Nikočević.

Govoreći o sekundama koje su dobile izborne liste na centralnim, informativnim i vaninformativnim emisijma, Nikočević je kazao da je na TVCG najviše prostora dobio DPS, a najmanje HGI.

„Na TV Vijesti najviše prostora u centralnim-informativnim i debatnim emisijama dobila je koalacija „Za budućnost Crne Gore“, dok HGI i Albanska koalicija „Jednoglasno“ nisu bile zastupljene. U debatnim emisijama DPS nije učestvovao, osim kroz predstavnika sa njihove liste iz redova Liberalne partije“, naveo je Nikočević.

Na TV Prva je, kako je kazao, najviše prostora bilo opredijeljeno za DPS, a najmanje za HGI.

„Na TV Nova M najviše je bio zastupljen DPS, a nisu bile zastupljene dvije albanske liste i Hrvatska reformska stranka. Na TV A1 najzastupljenija je bila koalicija „Za budućnost Crne Gore“, a manjina nije bilo“, kazao je Nikočević.

Najviše prostora u štampanim medijima, kako je rekao, kad je u pitanju dnevnik Vijesti, dobila je Koalicija „Za budućnost Crne Gore“, u Dnevnim novinama DPS, u Danu koalicija „Za budućnost Crne Gore“ i u Pobjedi DPS.

„U dijelu kršenja izborne tišine, naviše kršenja je zabilježeno kod portala IN4S - 44 kršenja za dva dana“, kazao je Nikočević.

Novinarka i analitičarka na projektu, Vesna Rajković Nenadić, kazala je da je sproveden monitoring na osam portala koji su odabrani po kriterijumu dosega/čitanosti odnosno uticaja.

„Dnevno su uzorački uzimani za obradu po jedan ili dva najčitanija/najkomentarisanija teksta izborne problematike, tamo gdje postoje brojači na samim portalima, ili najrelevantniji po procjeni analitičara, tamo gdje ne postoje brojači na samim portalima. Ukupno je analizirano 24.286 komentara na 418 tekstova, ili prosječno dnevno oko 950 komentara u periodu od 5. do 30. avgusta 2020.“

„Prostori za komentare na portalima u Crnoj Gori tokom izborne kampanje su uglavnom bili poligon za propagandu organizovanih političkih grupa. Nivo argumentovane rasprave bio je izuzetno nizak. U tome su prednjačili portali IN4S i Borba“, navela je Rajković Nenadić.

Ona je rekla da u većini komenatara dominira narativ podrške ili kritike određenoj političkoj grupaciji. „Svi analizirani portali su imali komentare sa elementima nezakonitog sadržaja, iako u različitim obimima. Analiza je pokazala da oko 50 odsto analiziranih članaka imalo je komentare spornog sadržaja. Bilo je primjera da svi komentari na neki tekst sadrže sporan sadržaj – od teških uvreda do govora mržnje“, kazala je Rajković Nenadić.

U komentarima je, kako je istakla, naročito prisutno vrijeđanje osoba na nacionalnoj, rodnoj osnovi, kao i na ličnoj osnovi.

Rajković Nenadić je poručila da mediji moraju raditi na unapređenju kapaciteta i obezbijediti da u svakoj redakciji postoje specijalizovani moderatori koji se isključivo bave moderiranjem komentara.

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika portala CdM, Aleksandra Obradović, kazala je, tokom panela „Crnogorski mediji u predizbornoj kampanji – da li su građani/ke bili objektivno informisani i da li su izborni akteri fer tretirani?“, da je ovogodišnja predizborna kampanja zbog koronavirusa bila skraćena, da su se sve partije oglašavale saopštenjima i nije bilo mnogo direktnog kontakta, kao i da su mediji zadržali ranije uspostavljene uređivačke politike.

„Primijetli smo da je ove godine kod nas na portalu bilo jako puno komentara, što do sada nije bio slučaj. Primjetno je da je bilo veoma malo tema o obrazovanju, što je nedopustivo“, kazala je Obradović.

Poslanica u Skupštini Crne Gore i članica Političkog savjeta URA, Božena Jelušić, ocijenila je da je ovogodišnje parlamentarne izbore dočekala sa popriličnim strahom i „taj strah je bio potpuno opravdan“.

„Činjenica je da participativni mediji ne doprinose participativnoj demokratiji i vidjelo se da su se ovi izbori mahom dobijali putem medija. To znači da su se dobijali većom finansijskom moći i finansijskim uticajem što predstavlja i globalni trend. Međutim, čini mi se da one zemlje koje imaju svoje javne servise moraju da računaju sa činjenicom da ti javni servisi treba prvenstveno da budu u službi građana“, istakla je Jelušić.

Na globalnoj sceni, kako je ukazala, dolazi do krize informativnih medija u korist zabave. „Umjesto prave društvene agende, mi smo kao vodeću tačku izvještavanja imali litije. Činjenica da se kampanja dominantno prenijela na internet i nove digitalne medije uvećala je mogućnost da se ne dijele argumenti, nego da se građani pretvaraju u stado koje muči“, kazala je Jelišić.

„Vidjeli smo da praktično nema komentara gdje nema kršenja zakonskih normi. Ovo djeluje kao apokaliptična slika, ali nije nešto sa čim se susreće samo Crna Gora. To je globalni problem. Vi znate da se predsjednik Tramp naziva prvim Facebook predsjednikom i da je to nešto što je doprinijelo da u nekim drugim zajednicama potpuno neočekivane ličnosti dobiju neočekivano mnogo glasova. Očigledno je da će se politički pejzaž u ovakvom medijskom okruženju mijenjati“, rekla je Jelušić.

Zbog toga je, kako smatra, potrebno pronaći regulatorne mehanizme koji će vratiti argumente građanima, koji će sve probleme svesti na mjeru koja se može kontrolisati.

Jelušić je rekla da Javni servis mora da kreira drugačiju agendu, da je prva i najvažnija odgovornost na njemu jer ga plaćaju svi građani, a komercijalni mediji mogu da se deklarišu za koga su „ali ukoliko žele da im se vjeruje moraju da pokažu nužni balans“.

Ona je postavila pitanje šta će sa medijima biti dalje da li će oni koji su opravdano ušli u borbu protiv zarobljenog sistema informisanja biti otvoreni, balansirani, kreirati opravdane društvene agende.

„Kao žena osjećam se potpuno izdano u ovim izborima. Činjenica da sam ja nestala, da je moj glas prestao da se čuje, da su pregovori muški, da o tome mediji malo govore, da ih baš briga- ne ohrabruje“, rekla je Jelušić.

Poslanica Demokratske partije socijalista, Nela Savković Vukčević, smatra da ne stoji komentar da u Crnoj Gori ne postoji sloboda izražavanja i medijski pluralizam, te da to pokazuje podatak iz istraživanja prema kojem je u toku predizborne kampanje 1907 medijskih objava bilo sa negativnim tonom o DPS-u.

„DPS je imao 157 objava preko kojih je promovisan program, dok su ostale liste zajedno imale 146 takvih objava. Ovaj podatak govori da je DPS vodio pozitivnu kampanju i bila je usmejrena na ono što su dominantno njena izborna obećanja,“ kazala je Savković.

Ona je kazala i da se nada da će uticaj medija iz drugih država, takođe biti predmet neke od narednih analiza.

„Što je zaista neprimjereno, nedemokratski, gotovo nezapamćeno što se tiče intenziteta, pa će i to biti vjerujem predmet neke analize i doprinijeti boljem sagledavanju u obilju svih ovih informacija koje smo danas čuli,“ kazala je Savković.

Glavna i odgovorna urednica TV Vijesti Tatjana Ašanin kazala je da su mediji u ovoj kampanji imali jedan „hendikep“, jer je epidemija učinila to da mediji nisu mogli da prate direktno okupljanja, tribine, politička predstavljanja.

„Vi ste dobijali materijal od političkih partija i vi ste onda to urednički oblikovali u skladu sa svojom uređivačkom politikom. Bilo je priče i o tome da je time uveden politički marketing u izvještajnu formu, ali mislim da je to preoštra ocjena. Naime, ako vi obradite materijal koji ste dobili bez ako diktata od partije kako ćete to da uradite, onda mislim da ne možemo govoriti o političkom marketingu,“ objasnila je Ašanin.

Ona je istakla da su mediji u Crnoj Gori u toku predizborne kampanje generalno išli prema svojim principima uređivačke politike, te da je isto to uradila i TV Vijesti. „Nama je ključna ideja vodilja u svemu javni interes, jer ako toga nema onda bismo izgubili kompas. Mi danas imamo priču koja je veoma važna, i ova priča se ne tiče samo predizborne kampanje nego medijskog i socijalnog ambijenta. Meni je zapanjujuće, moram priznati, da se ovdje nije pojavio predstavnik Javnog servisa u kojem radi oko 750 ljudi, u kojem postoji toliko urednika,“ kazala je Ašanin.

Ona je istakla da je u periodu predizborne kampanje bila uočljiva zloupotreba resursa i institucionalna prednost DPS-a. „To što su u predizbornoj kampanji radilii funkcioneri vladajuće stranke dobilo je pravi smisao u medijskom izrazu. Radilo se o i gradilo kao u neko postrevolucionarno doba, a ne u doba epidemije,“ zaključila je Ašanin.

Konferencija je održana uz podršku Ujedinjenog kraljevstva, a u skladu sa mjerama i preporukama koje propisuje Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti.

( Vijesti online )