Poziv onima koji na kovidu zarađuju milijarde

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (UN) dobio je ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir za napore u borbi protiv gladi širom svijeta i poboljšanja uslova za mir u oblastima pogođenim sukobima.

Ova organizacija sa sjedištem u Rimu kaže da svake godine pomogne oko 97 miliona ljudi u oko 88 zemalja svijeta i da svaki deveti stanovnik planete i dalje nema dovoljno da se prehrani.

“Potreba za međunarodnom solidarnošću i multilateralna saradnja su značajniji nego ikad,” rekla je predsjedavajuća Nobelovog komiteta, Berit Rajs-Andersen, na konferenciji za novinare.

Ona je kazala da je WFP pokretačka snaga napora za sprečavanje korištenja gladi kao oružja rata ili sukoba i da je pandemija kovida-19, koja bi mogla udvostručiti glad širom svijeta, učinila tu agenciju još važnijom.

“Dok ne dobijemo medicinsku vakcinu, hrana je najbolja vakcina protiv haosa,” saopštio je Nobelov komitet.

“Svjetski program za hranu procjenjuje da... će 265 miliona ljudi biti gladno u roku od godinu, tako da je ovo poziv međunarodnoj zajednici da ne uskrati finansijsku podršku Svjetskom programu za hranu.

“Izvršni direktor WFP Dejvid Bisli rekao je Rojtersu da je nagrada jasan poziv “našim donatorima širom svijeta” i “milijarderima koji zarađuju milijarde od kovida”.

“To je poziv na akciju da se ne dozvoli da bilo ko umre od gladi, da se pomogne našim prijateljima, braći i sestrama širom svijeta,” rekao je. Samo ove nedjelje, izvještaj UBS i PwC je pokazao da je bogatstvo milijardera dostiglo rekord tokom pandemije.

Bisli je saopštenju koje je postavio na društvene mreže rekao: “Ovo je zbog WFP porodice. Oni su prisutni u najtežim, najsloženijim mjestima u svijetu, gdje je rat, sukob, ekstremni klimatski uslovi. Oni su tamo i oni zaslužuju ovu nagradu...

Njemačka kancelarka Angela Merkel čestitala je WFP na nagradi, rekavši da je i te kako zaslužuje.

“Ti ljudi rade izvanredan posao pomažući drugima i veoma mi je drago zbog nagrade,” rekla je novinarima.

WFP vodi logističku službu koja je tokom pandemije poslala medicinske pakete u više od 120 država kako bi vladama i zdravstvenim partnerima pomogla u borbi protiv kovida-19.

Takođe obezbjeđuje putničke usluge za prebacivanje humanitarnih i zdravstvenih radnika kada komercijalni letovi nisu dostupni.

“Kada se sve zatvorilo, Svjetski program za hranu je bio tamo. Kada su svi odlazili i kada smo se zaključavali, Svjetski program za hranu je morao da pruži logističku podršku koju svijet zaslužuje, koja je svijetu potrebna,” rekao je u Ženevi portparol WPF Tomson Piri.

Den Smit, direktor stokholmskog Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja, rekao je da je norveški Nobelov komitet želio da pošalje poruku nade i “podrške međunarodnoj saradnji”.

“Glad je, poput klimatskih promjena, pandemije i ostalih pitanja, svjetski problem koji se može adekvatno rješavati samo putem saradnje,” izjavio je za Rojters.

“Nažalost, na previše mjesta, posebno među velikim silama, sve je manja želja za saradnjom.”

Ove godine, za Nobelovu nagradu za mir bilo je kandidovano 211 pojedinaca i 107 organizacija.

U godini pandemije, vojnih sukoba, nazadovanja demokratije i ubrzavanja klimatskih promjena, ovogodišnja objava dobitnika Nobela za mir očekivala se kao šansa da se ulije nada svijetu u metežu.

Nagađanja i opklade su bili usredsređeni na švedsku klimatsku aktivistkinju Gretu Tunberg, ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog i Svjetsku zdravstvenu organizaciju.

Ujedinjene nacije, koje ovog mjeseca pune 75 godina, dobijale su Nobela za mir u prošlosti, kao i nekoliko njihovih agencija, uključujući Visokog komesara za izbjeglice, fond za djecu UNICEF i mirovne snage.

Nagrada uključuje 10 miliona kruna (1,1 milion dolara) i zlatnu medalju koja će dobitnicima biti uručena na svečanosti u Oslu 10. decembra, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela. Ovogodišnja ceremonija biće manjeg obima zbog pandemije koronavirusa.

Prošlogodišnji Nobel za mir pripao je premijeru Etiopije Abiju Ahmedu, za okončanje dvodecenijskog neprijateljstva sa susjednom Eritrejom.

Prva akcija pomoći nakon zemljotresa u Iranu 1962.

Svjetski program za hranu je osnovan 1961. godine na zahtjev predsjednika SAD Dvajta Ajzenhauera.

Počeo je kao eksperiment da se vidi može li sistem UN obezbijediti pomoć u hrani. Prva operacija pružanja pomoći u katastrofi bila je nakon zemljotresa u Iranu 1962.

Na sajtu organizacije se navodi da svakog dana ima u pokretu 5.600 kamiona, 30 brodova i skoro 100 aviona koji dijele hranu i drugu pomoć.

WFP je, kako ističe, 1989. izveo najveće dopremanje humanitarne pomoći u istoriji. Dvadeset teretnih aviona je letjelo tri puta dnevno da prenese 1,5 miliona tona hrane u Sudanu, u operaciji u kojoj su sarađivale agencije UN u nevladine organizacije kako bi ublažile glad izazvanu građanskim ratom. WFP se finansira od dobrovoljnih donacija, uglavnom vlada, ali i kompanija i privatnih donatora. Prošle godine je prikupio osam milijardi dolara. Agencijom upravlja 36-člani upravni odbor i ima 90.000 članova osoblja, od kojih je oko 90 odsto stacionirano u zemljama gdje pruža pomoć.

Izvršni direktor je tradicionalno iz SAD. Aktuelng šefa Dejvida Bislija, republikanskog političara, imenovala je administracija predsjednika Donalda Trampa i na toj funkciji je od aprila 2017.

( Angelina Šofranac )