Policija zadržala Joanikija i sveštenike u ponižavajućim uslovima

Uprava policije je povrijedila ljudska prava sveštenicima, među kojima je i vladika Joanikije, a prema nalazima Institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda, sveštenstvo je zadržano do 72 časa u ponižavajućim uslovima.

To su “Vijestima” juče potvrdili iz pravnog tima sveštenika.

Slučaj se odnosi na dešavanja od 12. maja, kada je veliki broj vjernika u Nikšiću proslavljao dan Svetog Vasilija Ostroškog.

U tom periodu na snazi je bila mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) o zabrani okupljanja u cilju sprečavanja daljeg širenja koronavirusa.

Zbog sumnje da su prekršili mjere NKT-a, u nikšićkom Osnovnom sudu sada se sudi Joanikiju i sveštenicima Slobodanu Jokiću, Draganu Krušiću, Ostoji Kneževiću, Vasiliju Brboriću, Danilu Zirojeviću, Željku Rojeviću, Nikoli Marojeviću i Mirku Vukotiću.

Prema nalazu institucije zaštitnika, državni tužilac Dejan Đorojević je 12. maja naložio da se identifikuju lica koja krše mjere NKT-a, a policijski službenik je iste večeri došao da uruči pozive sveštenicima da dođu službenim vozilima u prostorije Centra bezbjednosti Nikšić, a oni su “odbili da se prevezu službenim vozilima, rekavši da će doći sami sjutra ujutro, u prisustvu advokata”.

U pozivima je naznačeno da u službene prostorije treba da pristupe “odmah” i policijski službenik je insistirao da tako mora i da bude.

Navodi se da je osam sveštenika pješačilo do CB Nikšić, koji se nalazi u neposrednoj blizini Eparhisjkog doma, i da su se u 22 časa javili dežurnom službeniku.

Jedan od sveštenika ubrzo je dovezen službenim vozilom do sjedišta CB-a.

U izvještaju institucije zaštitnika se dalje konstatuje da je sveštenicima određeno tužilačko zadržavanje u trajanju do 72 časa, ali da dva sveštenika nisu imali adekvatan smještaj, zbog većeg broja zadržanih u odnosu na ukupni kapacitet prostorija za zadržavanje.

U prostoriji je bilo sedam kreveta.

“Jedan od podnosilaca pritužbe, tokom sveg vremena zadržavanja, odnosno tri dana, nije imao svoj krevet, nego je bio u mogućnosti da legne samo onda kada bi mu neko od drugih zadržanih lica ustupio svoje mjesto na izvjesno vrijeme, pa je isti usljed nedostatka sna i nemogućnosti odmora bio izložen fizičkom iznurivanju i poniženju”, navodi se u zaključcima zaštitnika u koje su “Vijesti” imale uvid.

U zaključcima se ističe i da su i ostali trpjeli slične posljedice za vrijeme koliko su mu ustupali svoje mjesto, jer su bili smješteni na stolicu koja se nalazi ispred prostorija za zadržavnje, gdje je prostorija koju koriste policijski službenici.

Osim toga, došlo je do pogoršanja hroničnih zdravstvenih tegoba jednog sveštenika.

U mišljenju zaštitnika ljudskih prava se navodi da je taj sveštenik u nekoliko navrata odvožen u tamošnju Opštu bolnicu radi ukazivanja medicinske pomoći, a dan kasnije je i hospitalizovan.

“Od trenutka kada je od strane policijskih službenika doveden u prostorije CB Nikšić, pa do hospitalizacije sjutradan, imenovani je bio u potpunosti lišen sna, budući da je na raspolaganju imao isključivo stolicu, što je izazavao duševne patnje i osjećaj poniženosti. Neadekvatni uslovi smještaja su ga nesporno ugrozili i fizički”, navodi se u dokumentu.

U dokumentu se konstatuje i da je sveštenik očigledno pretrpio patnju većeg intenziteta od drugih, što je rezultiralo njegovom hospitalizacijom.

Iz institucije zaštitnika su istakli da su službenici nikšićkog CB-a preduzeli sve radnje kako bi pomogli svešteniku i obezbijedili mu medicinsku pomoć. Generalno neadekvatne uslove u prostorijama za zadržavanje, kao i prostorijama koje koriste policijski službenici, utvrdio je ombudsman u godišnjim izvještajima Nacionalnog preventivnog mehanizma i prilikom obilazaka u prvoj polovini ove godine.

Prema stavu Evropskog suda za ljudska prava, ponižavajuće postupanje je ono koje „kod žrtve izaziva osjećanje straha, očaja ili manje vrijednosti, koja žrtvu mogu da ponize ili unize“.

Kod ponižavjućeg postupanja naglasak je na subjektivnom osjećaju straha, očaja ili inferiornosti žrtve.

Obilazak zadržanih lica, po sospstvenoj inicijativi, 13. maja su izvršili i tadašnji presjednik i član Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković i Vladimir Dobričanin.

U mišljenju institucije zaštitnika navodi se da su oni o navedenom obilasku sačinili zapisnik istog dana, u kojem se nigdje ne pominje primjedba od strane zadržanih lica, a koji se odnose na njihov smještaj u prostorima za lica lišena slobode i zadržana lica, već naprotiv isti su istakli odgovoran i ljubazan pristup policijskih službenika prema njima.

UP da vodi računa o smještaju, ODT o vremenu zadržavanja

Zamjenica zaštitnika Zdenka Perović dala je preporuke Upravi policije i Osnovnom državnom tužilaštvu.

Preporuka UP je da se lica lišena slobode i zadržana smještaju isključivo u skladu sa predviđenim kapacitetima, ali i da u svom budućem postupanju građane poziva radi prikupljanja obavještenja u potpunosti u skladu sa Zakonom.

Institucija zaštitnika takođe je utvrdila da ni pozivanje sveštenika u službene prostorije CB-a radi prikupljanja obavještenja od građanina, nije obavljeno u potpunosti skladu sa Zakonom o krivičnom postupku.

Po uručivanju poziva, sveštenicima je saopšteno da odmah pođu u zgradu CB službenim vozilima.

Uprkos tome što je policijskom službeniku više puta poručeno da će sva pozvana lica u pratnji advokata doći sjutra ujutro, službenik CB je insistirao da dođu odmah, navodeći da je dobio takvu naredbu od pretpostavljenih.

Zaštitnik ukazuje da ovakvo postupanje policijskih službenika nije u skladu sa odredbama ZKP-a, jer zakonska odredba jasno ukazuje da se građaninu mora prethodno omogućiti da se sam odazove na poziv.

ODT-u se preporučuje da u rješenju o zadržavanju, vrijeme od kad se ima računati početak zadržavanja određenog lica, uračuna sve vrijeme koje je to lice prethodno provelo u službenim prostorijama UP.

Analizirajući vrijeme zadržavanja imenovanih, zaštitnik je uvidom u službenu evidenciju našao da su sveštenici pristupili čitava dva sata ranije u odnosu na vrijeme koje je tužilac, u rješenju o zadržavanju, označio kao vrijeme od kad se ima računati početak zadržavanja.

“Međutim, podnosioci pritužbe nisu mogli svojevoljno da napuste službene prostorije, od momenta kad su pristupili u CB Nikšić, što znači da su u tom momentu faktički bili lišeni slobode. S tim u vezi, postupajući tužilac je morao o tome povesti računa i u rješenju o zadržavanju, kao tačno vrijeme od kad se ima računati početak zadržavanja, uračunati i vrijeme koje su podnosioci pritužbe prethodno proveli u CB NK iste večeri, neposredno prije nego što je rješenje o zadržavanju donijeto”, navodi se u mišljenju.

( Miloš Rudović )