Šumu posjekli, panjeve zapalili da zametnu trag
Prijave protv koncesionara d.o.o. “Nikola” zbog ubrzane totalne sječe u Kaludri. Iz Mjesne zajednice tvrde da lažnim čekićem rade doznake, tužilaštvo, inspekcija i Uprava za šume ne reaguju
Zbog sumnje da se bave nelegalnim poslovima u šumarstvu i da su u posjedu lažnog čekića za doznake, Udruženje drvoprerađivača i zaštite životne sredine iz Berana i predsjednik beranske Mjesne zajednice Kaludra Milić Ralević podnijeli su prijave protiv najvećeg koncesionara šuma u Beranama, preduzeća “Nikola“.
Do sada još nisu dobili odgovore od nadležnih institucija, zbog čega sumnjaju u opstrukciju i pokušaj da se čitav slučaj zataška, jer inspektori koji su izašli na teren nisu obišli nijedno šumsko odjeljenje koje su naveli u prijavama. U međuvremenu, mještani su odlučni da i dalje blokiraju puteve u tom selu i ne dozvole koncesionaru da izvlači šumsku građu.
Oni su zatražili da se najprije uradi provjera u čak šesnaest šumskih odjeljenja u kaludarsko-dapsićkoj jedinici gdje je, kako tvrde, namjerno izvršena paljevina “kako bi se sakrili tragovi lopovluka”.
“Imamo saznanje i dosta snimljenog materijala, kako iz drona tako i sa zemlje, da je izvršena sječa hiljada kubika građe na nelegalan način, tako što je koncesionar koji je radio imao nelagalni čekić kojim je vršena doznaka, u šta ćete se uvjeriti izvršenom kontrolom. Samim tim je oštećena država Crna Gora, opština Berane i mjesna zajednica Klaudra za stotine hiljada eura“, naveo je Ralević u dopisu Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.
Isto pismo proslijeđeno je Upravi za šume u Pljevljima, Upravi za šume Područnoj jedinici Berane, Upravi za inspekcijske poslove u Podgorici i Beranama, Upravi policije, odnosno odsjeku za suzbijanje privrednog kriminaliteta u Podgorici i Beranama, Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama.
Nakon svega, policija je samo od Ralevića uzela izjavu, u kojoj je on ponovio da je na tom prostoru vršena paljevina kako bi se sasakrili tragovi krađe šume.
“Prema našim saznanjima, koncesionar je Mileta Jelić, odnosno njegova firma doo “Nikola“. Lično sam u jednom od vozila koje pripadaju ovoj firmi vidio čekić koji, po mom mišljenju, nije pravi čekić za doznaku. Takođe, imam dokaze u vidu fotografija i snimaka gdje na panjevima postoji čekić koji nije od Uprave za šume, zato što svaki čekić koji duže službenici Uprave za šume ima svoj broj, a ovaj ne panjevima nema broj, i zato sumnjam da je lažni“, piše u izjavi Ralevića, u koju su “Vijesti” imale uvid.
On je dodao da ne zna ko duži vozilo marke “vento“ u kojem je primijetio improvizovani čekić za doznaku.
“U nezvaničnom sam saznanju da čitava ova stvar pokušava da se zataška, jer su nakon toga inspektori Uprave za šume bili na terenu, ali nisu obišli nijedno od odjeljenja koje sam naveo. Obišli su samo odjeljenje 49, koje uopšte u prijavi nisam pomenuo. Namjerna paljevina kako bi izgorjeli panjevi i bili sakriveni tragovi, pravljena je u odjeljenjima 45, 46, 47, 53, 59, 63, 65, 69, 70, 72, 79, 100, 101, 102 i 62“, izjavio je Ralević u policiji.
Predsjednik beranskog udruženja drvoprerađivača Miroslav Čukić rekao je da on čak nije pozvan ni na razgovor.
“Mi smo iznijeli teške optužbe i tražimo da se provjere. Tu smo, ne bježimo, zapravo čekamo da nas neko pozove. Mene do sada niko nije zvao“, kazao je Čukić.
On se zato sprema da napiše još jednu prijavu kako stvari ne bi pale u zaborav.
“Ja ću to učiniti ovih dana, jer ovo što se radi sa šumama je katastrofa. Mora nešto hitno da se preduzme. Ne zbog nas koji prijavljujemo. Valjda treba neko i poslije nas ovdje da živii“, kazao je Čukić.
Sumnje nisu bez osnova, jer u dapsićko-kaludarskim šumama iza koncesionara ostaju goleti.
“To što je posječeno, nema nikavih izgleda da je legalno doznačeno za sječu. To niko normalan ne bi uradio. Radi se o totalnoj sječi. I zbog toga vjerujemo da postoji taj lažni čekić, sa kojim je neko išao od drveta do drveta i samo udarao. A onda su, kada se za to pročulo, krenule paljevine da bi izgorjeli panjevi i da se ne bi pronašli tragovi tog pečata na panjevima“, tvrdi Čukić.
I predsjednik Skupštine opštine Berane Novica Obradović (Demokrate) u potpunosti je podržao mještane Kaludre koji blokiraju puteve
“Primjetno je da d.o.o. “Nikola” pojačava dinamiku eksploatacije šume na tom prostoru nakon 30. avgusta, što naročito ostavlja sumnju na zakonitost poslovanja, a ujedno pojačava revolt mještana. Više je nego očigledno da postoji direktna veza između ubrzane sječe šume posljednjih nedjelja i perioda formiranja vlasti, odnosno procesa promjene vladajuće garniture. Vjerovatno da koncesionar želi da u punom kapacitetu iskoristi dobijene povoljnosti od odlazeće vlasti, uz svijest o brojnim nezakonitostima i bojazni skorašnje provjere od strane nezavisnih institucija i oduzimanja istih“, kazao je Obradović.
Da postoje brojne nezakonitosti u poslovanju navedene firme, tvrdi predsjednik SO Berane, potvrđuju sudske presude iz prethodnih godina u koje je imao uvid.
“Naime, koncesionar koji godinama unazad pravi problem mještanima i koji sistematski eksploatiše šumsko bogatstvo, u postupku dobijanja koncesije falsifikovao je elementarne uslove koji se odnose na broj zaposlenih, što se i pominje u presudi kojom je Upravni sud rješenje Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Uprkos tome, pomenuti koncesionar i dalje nesmetano eksploatiše kaludarske šume“, kaže Obradović.
Izvozi se pet puta više od onog što je odobreno za sječu?
Privatni drvoprerađivači i građani sa područja Berana, Andrijevice i Plava zatražili su nedavno da se hitno uvede moratorijum na sječu šuma do formiranja nove Vlade, jer je, kako kažu, uočeno da dobro poznati tajkuni koriste vrijeme da ubrzano posijeku što više šume, znajući da će uskoro izgubiti te dvodecenijeke privilegije.
Privatni drvoprerađivači sa sjevera objašnjavaju da je računica jasna. Povlašćenim koncesionarima čamove šume se dodjeljuju za 12 do 15 eura po kubiku. Na sječu i vuču potrošiće još toliko. Cijena kubika neobrađenih trupaca na Kosovu, u Albaniji i Srbiji je 110 eura.
“Neko će reći da je to nemoguće, jer je izvoz dozvoljen samo iz privatnih šuma. Pokušajte da nađete podatak koliko je recimo doznačeno za sječu u privatnim šumama, a onda se raspitajte na carinskim punktovima, gdje ti podaci moraju ostati registrovani, koliko je trupaca izvezeno, naročito prema Kosovu. Taj broj je makar pet puta veći od onog odobrenog za sječu. Šta to znači? Prvo, da se šuma krade i drugo, da sirove trupce izvoze i koncesionari“, pričaju beranski privatnici.
U crnogorskom šumarskom biznisu, kako kažu, nema rizika. Uložiš dvadeset-trideset eura dobiješ preko sto. I tu je otvoren prostor za podmićivanje i korupciju do neviđenih razmjera, da bi se došlo do šume. Sada, kako pričaju, i posljednju babu u bilo kojem selu na sjeveru da pitate šta se radi sa šumama, reći će vam - pljačka.
( Tufik Softić )