Ojačajte imunitet za vrtić i školu

Tokom ljeta većina roditelja je odahnula, zaboravivši barem na tri mjeseca prehlade, bronhitise, temperaturu, kašalj. Nova školska godina, osim novih znanja, dogodovština i druženja, donosi i one manje lijepe jesenje i zimske pojave - virusne i bakterijske infekcije. Ne sumnjamo da u apotekama možete pronaći raznorazne proizvode, „čudotvorne napitke“ i tabletice koje će vašoj djeci ojačati imunitet. Neke od njih će vam vjerovatno preporučiti i vaš izabrani pedijatar.

Međutim, pedijatar dr Marija Lakićević, otkriva prirodne načine na koje možete podići imunitet svoje djece. Vrlo su, kaže, djelotvorni, samo ako ste uporni. I u ovom slučaju upornost se isplati.

“Svi znamo da djeca tokom školske godine pate od respiratornih infekcija koje se često ponavljaju. Simptomi mogu da budu crveno grlo, otečeni krajnici, upala sinusa, kašalj, teškoće u disanju, pojačano stvaranje bronhijalnog sekreta, povišena tjelesna temperatura. Kod imunog sistema djeteta nema nikakve tajne. Kada se ono rodi dio imunih ćelija dobija od majke, a dio stiče sopstvenim ‘trudom’ u kontaktu sa virusima i bakterijama. Svaki put kada mladi organizam dođe u kontakt sa nepoznatim virusima ili bakterijama, organizam se brani i obučava ‘specijalce’ za borbu sa određenim napadačem (antitijela). Svaki sledeći put kada organizam dođe u kontakt sa nekim napadačem, sa kojim se već upoznao, aktivira ‘specijalce’ za tog napadača i obučava nove klase specijalaca. Mladi organizam mora da upoznaje bakterije i viruse iz svoje okoline i da razvija otpornost na njih, zato djeca često budu bolesna. Škole, vrtići, obdaništa i druga mjesta za kolektivni boravak djece su idealni za širenje virusa i bakterija, koji izazivaju bolesti. Imuni sistem će svakako odraditi svoj posao, ali mu se mora pomoći. I to prirodnim ljekovima”, kaže dr Lakićević.

Zdrava ishrana prije svakog koraka

“Kvalitetna i pravilna ishrana ključ je stvaranja i jačanja imuniteta kod mališana. Dijete bi trebalo da, u svakodnevnim obrocima, u organizam unosi puno voća, najbolje žutog i narandžastog, tamnozelenog povrća, žitarica jer sadrže brojne vitamine, minerale i esencijalne masne kiseline, kao i mlijeko i mliječne proizvode. Eto, recimo, bijeli luk je najbolji prirodni antibiotik koji ima širi spektar od penicilina, a štiti i od virusa i najefikasniji je ako nije termički obrađen, ali ima povoljna svojstva i u drugim oblicima. Crni luk, paprika i senf imaju mukolitička svojstva te olakšavaju eliminaciju sekreta iz disajnih puteva. Brokoli je izvor vitamina B i folne kiseline, šargarepa sadži karotenoide koji štite od kancera, dok su mahunarke bogate vlaknima i antioskidansima. Dakle, sve je ovo potrebno vašem djetetu kako bi zaštićeno ušlo u začarani krug školskih prehlada. Veliki uticaj na zdravlje ostvaruju i probiotici, tj „dobri“ mikroorganizmi nastanjeni u crijevima i štite od raznih bolesti, štite crijeva od nastanjivanja ‘loših’ bakterija i ujedno podstiču crijevnu imunofunkciju čime doprinose sazrijevanju imunog sistema. Fermentisani mliječni proizvodi, kao što su jogurt, kiselo mlijeko, kefir, sir, izvori su probiotičkih kultura – imunomodulatora i stoga ih svakodnevno treba davati djeci”, kaže naša sagovornica.

Druga strana priče temelji se na namirnicama koje utiču imunosupresivno, pa ih treba izbjegavati.

“Tu podrazumijevamo, prije svega, šećer koji smanjuje broj leukocita i stvaranje antitijela. Takođe, gazirane napitke treba zamijeniti prirodno cijeđenim voćnim sokovima. Slatkiše treba izbaciti iz ishrane i umjesto njih mališani treba da jedu žitarice i orašaste plodove”, savjetuje dr Lakićević.

Prirodni ljekovi se isplate

“Mnoge mame znaju da nam određena hrana i biljke mogu pomoći da osnažimo imunitet svoje djece i pripremimo odbrambene štitove pred sezonu gripa i prehlade. Imuni sistem uveliko zavisi od dobre probave, a među važnim biljkama za imunitet su ehinacea, bijeli luk, đumbir, kurkuma, ginko biloba...Naravno, tu su i nezaobilazni med i limun, kao i fizička aktivnost i boravak na vazduhu”, kaže dr Lakićević.

Ehinacea je biljka iz porodice tratinčica koja se od davnina povezuje sa jačanjem imuniteta. Možete je kombinovati sa ostalim zdravim biljkama ili jednostavno djetetu redovno davati čaj napravljen samo od ove zdrave biljke. Sirupi ehinancea za djecu se daju preventivno nekoliko nedjelja pred sezonu prehlade (4-6 nedjelja), ne duže od 8 nedjelja. Ehinacea se daje i ako se dijete već razboljelo u visokim dnevnim dozama, jer djeluje antibakterijski, antivirusno, protivupalno. Kod virusnih infekcija, povoljno dejstvo ehinacee se ispoljava u vidu povećanog stvaranja interferona, koji se bore protiv virusa. Ako dođe do razvoja bakterijske infekcije, dokazano je da ehinancea sprečava razvoj streptokoka (jedni od najčešćih uzročnika infekcija disajnih puteva), stafilokoka i gljivica. Ehinacea postoji i u vidu spreja za grlo, jer ispoljava lokalno protivupalno i antivirusno dejstvo na sluznicu grla. Ne preporučuje se upotreba kod alergije na biljke iz familije glavočika i kod postojećih autoimunih oboljenja.

Bijeli luk je namirnica koju nikako ne zaobilazimo kad je o zdravlju riječ. Njegova ljekovita svojstva je potvrdila i sama medicina. Bijeli luk posjeduje antibakterijska svojstva i poboljšava rad kardiovaskularnog sistema. Djeca treba da ga jedu u svježem obliku kad god mogu, a i ako se termički obradi prilično je djelotvoran u smislu podizanja imuniteta.

Đumbir je, naravno, nezaobilazan kad su pitanju ljekovita svojstva. On smanjuje upalna stanja, poboljšava kardiovaskularna stanja, snižava holesterol. Narendajte korjen svježeg đumbira u malu teglu meda, dodajte nekoliko kolutova limuna i dajte djeci po jednu kašičicu svakog jutra. Kurkuma je korjen koji sadrži kurkumin, supstancu poznatu po svojim antioksidantnim svojstvima. Ima antiupalno djelovanje i veoma dobro djeluje na probavu.

Ginko biloba je biljka koju najčešće povezujemo sa poboljšanjem pamćenja i koncentracije, ali ona jednako dobro utiče i na imunitet. Atioksidanti bilobalidi i ginkolidi koji se nalaze u ovoj biljci štite tijelo od štetnog uticaja slobodnih radikala.

Minerali i vitamini su stub odbrane

Cink

Ovaj dragocjeni mineral povećava produkciju bijelih krvnih ćelija koje se bore protiv infekcija. Takođe pomaže stvaranje antitijela. Povećava broj T ćelija koje se bore protiv mikroorganizama. Kod beba i djece, cink redukuje pojavu akutnih respiratornih infekcija. Izvori cinka su: obogaćene žitarice, junetina, ćuretina, pasulj.

Magnezijum

Neobično je važan mineral, neophodan za većinu reakcija u organizmu, između ostalog transport glukoze i jačanje imunog sistema.

Vitamin C

Ovaj vitamin se iz brojnih razloga nalazi na vrhu liste imunogenih nutrijenata. Pomaže da imuni sistem ostane zdrav i da se organizam brže oporavi. Povećava produkciju bijelih krvnih ćelija koje se bore protiv infekcija, ali i nivo interferona, antitijela koje oblaže površinu ćelija, prevenirajući ulazak virusa u njih. Smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i povećava nivo HDL (dobrog) holesterola, snižavajući nivo lošeg – LDL holesterola. Pošto se ne akumulira u organizmu, mora da se svakodnevno unosi. Ima značajnu ulogu za otpornost organizma. Štiti od opasnih slobodnih radikala i moćni je antioksidans. Nalazi se u svježem voću, sokovima, povrću. Dnevna doza vitamina C za djecu do šest godina iznosi 250 miligrama, a za stariju od šest godina 500 miligrama.

Vitamini B grupe

Ovi vitamini čine grupu od osam međusobno povezanih vitamina koji se prirodno nalaze u biljnim i životinjskim izvorima. Kako su hidrosolubilni, tj. rastvorljivi u vodi, ne mogu da se akumuliraju u organizmu, pa moraju da se unose svakog dana. Gube se prilikom procesiranja - ljuštenja i kuvanja voća i povrća. Bogati izvori B vitamina su zeleno lisnato povrće, krompir, integralne žitarice, mahunarke, orasi, zrnevlje, jetra i mršavo meso.

Fizička aktivnost takođe pomaže izgradnju dobrog zdravlja – podstičući cirkulaciju i pomažući snabdjevanje čitavog tijela kiseonikom. Duboko disanje, svjež vazduh i sunčanje dopunjuju tjelesni kiseonik. Bilo bi dobro da djeca neko vrijeme tokom dana provedu napolju, kako bi sunčeva svjetlost ubrzala apsorpciju vitamina D, značajnog za kosti i dobar imunitet.

Nisu sve masti loše

Masti ili jačaju, ili slabe imune funkcije - u zavisnosti od vrste.

Loše masti (dehidrogenizovane) - u prženoj hrani i margarinu predisponiraju djecu za ponovljene infekcije.

Esencijalne masne kiseline (dobre masti) su ključne za normalnu funkciju imunog sistema. Nalaze se u maslinovom, lanenom ulju i uljastim ribama (losos, tuna). One povećavaju aktivnost fagocita, bijelih krvnih ćelija koje razgrađuju bakterije. Takođe unapređuju zdravlje svakog organa u tijelu.

( Jovana Majić )