Prekršajni postupci zbog prodaje pasoša

Evropska komisija pokrenula je prekršajne postupke protiv Kipra i Malte zbog programa ekonomskog državljanstva, koji ima i Crna Gora.

U saopštenju EK navodi se da u Briselu smatraju da davanje državljanstva investitorima po sistemu ”zlatog pasoša” nije u skladu sa principima Ugovora sa EU.

“Zbog prirode državljanstva EU, takve šeme imaju implikacije na Uniju u cjelini. Kada država članica dodijeli državljanstvo, ta osoba automatski postaje državljanin EU i uživa sva prava povezana sa ovim statusom, poput prava na kretanje, prebivalište i rad unutar EU, ili pravo glasa na lokalnim izborima, kao i izborima za Evropski parlament. Kao posljedica, efekti šema dodjele državljanstva investitorima nijesu ograničeni na države članice koje njima upravljaju, niti su neutralni u odnosu na druge države članice i EU u cjelini”, upozorili su iz EK.

Dodaje se da vlasti na Kipru i Malti imaju dva mjeseca da odgovore na zvanična obavještenja EK o pokretanju prekršajnog postupka.

Kipar je ranije najavio da će ukinuti šemu izdavanja pasoša nakon istrage Al džazire koja je otkrila kako su visokopozicionirani političari bili spremni izdavati ove dokumente osuđenim kriminalcima.

Crna Gora je pokrenula Program ekonomskog državljanstva u januaru 2019. godine omogućavajući stranim investitorima da steknu crnogorsko državljanstvo za ulaganje od najmanje 350 hiljada eura.

Iz EK su ranije poručili da će Crna Gora, kao kandidat za ulazak u EU, morati da se, prilikom davanja državljanstva stranim investitorima, uskladi sa evropskim strogim normama i kriterijumima za sprečavanje bezbjednosnih rizika i to će biti procijenjeno u toku pregovaračkog procesa.

U nedavno objavljenom izvještaju za Crnu Goru, EK navodi da je Crna Gora do sada primila 24 prijave za “zlatne pasoše”.

Podsjeća se da je pet zahtjeva odbijeno nakon postupka dubinske analize, dok su za pet zahtjeva izdate konačne odluke o državljanstvu i jedan pasoš je izdat do 2020. godine državljaninu Ruske Federacije.

Ostalim podnosiocima zahtjeva i članovima njihovih porodica pasoši još nisu izdati zbog pandemije COVID-19 i zabrane putovanja.

“Komisija će i dalje pažljivo nadgledati ovu šemu jer predstavlja migracione rizike, kao i rizike u pogledu bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma, korupcije i infiltracije organizovanog kriminala. Kao zemlja kandidat, Crna Gora bi trebalo da se uzdrži od bilo kakvih mjera koje bi mogle ugroziti postizanje ciljeva EU, kada koristi svoje prerogative za dodjeljivanje državljanstva”, piše u izvještaju EK.

Podsjeća se da je u decembru 2019. godine, crnogorski parlament donio izmjene i dopune Zakona o crnogorskom državljanstvu koje “potvrđuju automatsku podobnost za državljanstvo članova porodica uspješnih podnosilaca zahtjeva za šemu državljanstva za investitore, kao i podobnost maloljetnih talentovanih sportista i umjetnika za dobijanje državljanstva”.

“Kao što predviđaju, nova pravila EU protiv pranja novca, Crna Gora bi trebalo da posveti posebnu pažnju poboljšanoj dubinskoj analizi kupaca u kontekstu programa dodjele državljanstva investitorima”, poručili su iz EK.

U aprilu 2020. godine, Komisija je pisala državama članicama EU iznoseći svoje zabrinutosti i tražeći dodatne informacije o šemama državljanstva za investitore.

U rezoluciji usvojenoj 10. jula 2020. godine, Evropski parlament je ponovio ranije pozive državama članicama da što prije ukinu sve postojeće programe sticanja državljanstvo putem ulaganja.

Iz EK podsjećaju na izjavu predsjednice Komisije Ursule fon der Lejen da “evropske vrijednosti nijesu na prodaju”.

Bugarskoj tražene dodatne informacije

Komisija je ponovo pisala Vladi Bugarske kako bi istakla svoju zabrinutost u vezi sa šemom za dodjelu državljanstva investitorima u toj državi članici EU i zahtijevala dodatne detalje. Bugarska Vlada ima mjesec dana da odgovori na pismo u kojem EK traži dodatne informacije.

( Biljana Matijašević )