Isporuka vakcine protiv sezonskog gripa početkom sedmice
Vakcinacija protiv sezonskog gripa u Srbiji počela 1. oktobra, a u Hrvatskoj prije pet dana. Od gripa prošle godine do 15. marta preminulo sedam osoba, godinu ranije 31
Isporuka vakcine protiv sezonskog gripa očekuje se početkom sljedeće sedmice, potvrđeno je „Vijestima“ iz kompanije “Farmalab”.
Ta kompanija krajem juna je sa apotekarskom ustanovom „Montefarm“ potpisala ugovor o nabavci 31.000 doze vakcine, vrijedan 217.000 eura. Iako je trebalo da bude isporučena do sredine mjeseca, vakcina će u domovima zdravlja biti od naredne sedmice. “Montefarm” je prethodno najavio da će isporuka vakcine biti do petka, odnosno juče.
Direktor podgoričkog Doma zdravlja Nebojša Kavarić juče je izjavio da će u svim domovima zdravlja od sljedeće sedmice da počne vakcinacija protiv sezonskog gripa i da će dobiti količine shodno broju stanovnika.
Tokom prošle sezone gripa, isporučeno je 22.700 doza, a ni ta količina nije bila dovoljna za sve kojima je imunizacija potrebna, pa je već u decembru naručeno još 3.000 doza. Poređenja radi, godinu ranije utrošeno je oko 17.700 doza.
Preporuke Instituta za javno zdravlje (IJZ) su da je vakcinu najbolje primiti od oktobra do decembra. Navode da je dvije nedjelje potrebno da se u organizmu razviju zaštitna antitijela. Iz razloga što se virus gripa neprestano mijenja, vakcinacija se ponavlja svake godine/sezone i to posebnom vrstom vakcine koja je napravljena samo za tu godinu.
„Iako nijedna vakcina protiv gripa ne pruža 100 odsto zaštitu, njena učinkovitost i nivo zaštite koji pruža je takav da daje nesumnjivu korist u sprečavanju kako oboljevanja, tako i komplikacja i težih kliničkih slika. Učinkovitost vakcine kod mladih zdravih ljudi se kreće između 70 odsto i 90 odsto, dok je kod starijih i osoba sa hroničnim stanjima nešto manja“, kažu iz IJZ.
Vakcinacija se, kako je saopštavano prethodnih sezona, preporučuje svim osobama starijim od šest mjeseci sa hroničnim plućnim bolestima (posebno bronhijalna astma), srčanim bolestima i bubrežnim bolestima, licima sa poremećajima metabolizma (šećerna bolest), imunosupresivnim stanjem (uključujući i osobe sa HIV/AIDS- om) i pacijentima kojima su transplantirani organi i tkiva. Vakcinu bi trebalo da prime i osobe starije od 65 godina života, oni koji borave u kolektivnom smještaju, zdravstveni radnici koji imaju direktan kontakt sa pacijentima.
Vakcinu ne smiju da prime osobe alergične na kokošja jaja ili neku drugu komponentu vakcine, djeca mlađa od šest mjeseci, kao i oni koji imaju akutnu bolest i groznicu.
Simptomi gripa počinju iznenada, obično 18 do 72 sata nakon ulaska virusa u organizam. Pacijenti imaju povišenu tjelesnu temperaturu, groznicu, glavobolju, kašalj, kijavicu, curenje iz nosa, gušobolju, bolove u mišićima i malaksalost, dok se kod djece mogu javiti i mučnina, povraćanje i dijareja. Postoje tri tipa virusa influence: A, B i C, a obolijevanje najčešće izazivaju tipovi A i B.
Od infekcije izazvane sezonskim gripom je tokom prošle sezone, zaključno sa 15. martom, preminulo sedam osoba. Godinu ranije broj smrtnih ishoda povezanih sa sezonskim gripom je 31.
Vakcinacija protiv sezonskog gripa u Srbiji je počela 1. oktobra, a u Hrvatskoj prije pet dana. Pojedine evropske zemlje, kao što su Njemačka i Austrija, već se suočavaju sa nestašicom vakcine, pa u pojedinim djelovima tih država nema dovoljno doza, iako je naručeno duplo više nego prethodne godine, pišu mediji.
( Ana Komatina )