Šta piše u preliminarnom dogovoru o novoj vladi Njemačke: Proširenje EU se ne pominje eksplicitno
Neće biti povećanja poreskih stopa što je ranije tražio SPD. Građani će za 0,3 odsto bruto-plate manje plaćati osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Solidarni doprinos za istok Njemačke biće smanjen za deset milijardi eura ukupno i to postepeno, do 2021. godine, navodi Dojče vele
Lideri njemačkih demohrišćana i socijaldemokrata su nakon maratonskih pregovora postigli preliminarni dogovor o formiranju vlade Njemačke.
Njime se, pored ostalog, predviđa jačanje EU prije svega kroz saradnju sa Francuskom na jačanju eura, dok se proširenje EU ne pominje eksplicitno.
Dojče vele je iz dokumenta oko kojeg su se usaglasili i izdvojio ključne tacke dogovora, među kojima su: reforma zdravstvenog osiguranja, sistem penzija, poreske stope, pitanje izbjeglica, zapošljavanje dodatnih pripadnika policije.
Reforma zdravstvenog osiguranja predviđa da će poslodavci ponovo plaćati polovinu osiguranja za zaposlene. Kada je riječ o penzijama, one će zakonski biti zagarantovane tako da iznose najmanje 48 odsto prosječne plate, što je današnji nivo .
Neće biti povećanja poreskih stopa što je ranije tražio SPD. Građani će za 0,3 odsto bruto-plate manje plaćati osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Solidarni doprinos za istok Njemačke biće smanjen za deset milijardi eura ukupno i to postepeno, do 2021. godine, navodi Dojče vele.
Kada je riječ o izbjeglicama iz građanskih ratova koje u uživaju zaštitu u Njemačkoj, oni će moći da ponovo dovedu svoje porodice, ali tako da u zemlju po tom osnovu dolazi najviše 1.000 ljudi mjesečno. Ukupan broj izbjeglica ne smije preći 180.000 do 220.000 godišnje.
Takođe je planirana izgradnja 1,5 miliona stanova javnim novcem, kao i zapošljavanje dodatnih 15.000 policajaca, polovina od tog broja u nadležnosti pokrajina. Pored toga, planirano je zapošljavanje dodatnih 8.000 njegovatelja starih lica.
Takođe, dječiji dodatak se podiže za 25 eura tokom mandata Vlade.
Dogovoreno je i jačanje EU prije svega kroz saradnju sa Francuskom na jačanju eura, dok se proširenje EU ne pominje eksplicitno.
Predsjednici tri stranke koje učestvuju u pregovorima usaglasili su zajednički papir i time uspešno okončali takozvanu prvu fazu pregovora. Angela Merkel (CDU), Horst Zehofer (CSU) i Martin Šulc (SPD) preporučiće svojim strankama da krenu u drugu fazu razgovora u kojoj treba razraditi detalje koalicionog ugovora. Time djeluje izvjesno da će aktuelna Velika koalicija biti produžena i u narednom mandatu.
Funkcionerka SPD Dorote Ber je potvrdila da je papir formulisan. U međuvremenu su mediji prenijeli cio dokument od 28 stranica koji se bavi svim važnim temama oko kojih su posljednjih dana vođeni mukotrpni pregovori. Posljednji sastanak koji je počeo u četvrtak trajao je oko 20 sati, sve do petka do 8:40 ujutru.
Po onome što je procurjelo do medija, najveća energija je na kraju uložena da se razni dogovoreni projekti buduće vladajuće koalicije svedu u finansijski prihvatljive okvire. Procjenjuje se da će Vlada – nakon raspoređivanja budžeta na redovne izdatke i ranije preuzete obaveze – imati manevarski prostor od 45 milijardi eura za naredne četiri godine, što se može zahvaliti "masnom" suficitu njemačkog budžeta.
Navodno su dogovorene mjere i želje koalicionih partnera tražile oko sto milijardi, te su šefovi stranaka morali da nađu kompromis i otpišu dio projekata. Među skupljim poduhvatima je razgovarano o investicijama u obrazovanje, uvođenju solidarne penzije, podršci lokalnim samoupravama, navodi Dojče vele.
Demohrišcani insistiraju na takozvanoj crnoj nuli, to jest da njemački budžet ne smije nijedne godine bilježiti deficit te da se ukupni dugovi moraju smanjivati.
Ranije je postalo poznato da su socijaldemokrate, nakon najslabijeg izbornog rezultata u istoriji, već napravile određene ustupke demohrišćanima po pitanju zaštite klime i izbjegličke politike. Ostalo je veliko pitanje šta će SPD tražiti za uzvrat, navodi Dojče vele.
Poljuljani lider socijaldemokrata Martin Šulc morao je u okviru svoje stranke da pristane na visoke prepreke za formiranje nove Velike koalicije. Tako će 21. januara delegati SPD odlučiti da li će se ući u drugu fazu razgovora čemu se protive omladina stranke i pojedini pokrajinski odbori. Tek ako do finalnog dogovora dođe, o svemu će na unutarpartijskom referendumu odlučiti preko 430.000 članova SPD.
U taboru dvije demohrišćanske stranke nema takvih dilema, tako da se sada prije svega gleda u pravcu socijaldemokrata.
( Vijesti online )