Mandić: Svakom da pripadne ono što je osvojio na izborima
"Oni ljudi koji su ovdje bili 24. oktobra i gutali suzavac i oni koji su 26. decembra prošle godine bili ovdje i nakon toga na veličanstvenim litijama, očekuju od nas da preuzmemo odgovornost i uradimo ono što smo im obećavali sa ovog mjesta. Bila bi to velika prevara i izdaja tih ljudi ako ne bismo mi bili spremni danas da preuzmemo tu odgovornost"
Vlada je i do sada trebalo da bude formirana po jednostavnom principu – da svakom pripadne ono što je osvojio na izborima i da svako na ona mjesta koja je dobio postavi svoga koji će odgovarati za politiku koja treba da se realizuje, rekao je danas jedan od lidera DF-a Andrija Mandić.
On je ispred Skupštine, gdje je sa predstavnicima DF-a obilježio pet godina od od velikih protesta, rekao da su se borili da konstituišu vladu od onih ljudi koji su dominantno doprinijeli smjeni ovog režima.
"Dakle oni ljudi koji su ovdje bili 24. oktobra i gutali suzavac i oni koji su 26. decembra prošle godine bili ovdje i nakon toga na veličanstvenim litijama, očekuju od nas da preuzmemo odgovornost i uradimo ono što smo im obećavali sa ovog mjesta. Bila bi to velika prevara i izdaja tih ljudi ako ne bismo mi bili spremni danas da preuzmemo tu odgovornost i mislimo da je i do sada trebalo da bude formirana vlada po jednom jednostavnom principu – da svakom pripadne ono što je osvojio na izborima i da svako na ona mjesta koja je dobio postavi svoga koji će odgovarati za politiku koja treba da se realizuju", kazao je Mandić odgovarajući na pitanje da li bi zbog neslaganja u formiranju nove vlade moglo doći do novih izbora.
Lideri DF-a su poručili da je ispred Skupštine prije pet godina počela revolucija koja traje i da nije bilo 24. oktobra 2015, ne bi bilo ni 26. decembra 2019, niti 30. avgusta ove godine.
Protesti DF-a ispred zgrade Skupštine počeli su 27. septembra 2015. pod sloganom „Sloboda traži ljude”. Organizatori su tražili formitanje prelazne vlade i organizovanje fer izbora. Ispred Skupštine su postavili šatore koji su uklonjeni 17. oktobra tokom policijske akcije. Nakon toga su organizovani mitinzi sa kojih je Milu Đukanoviću, koji je tada bio premijer, poručeno da ima rok od sedam dana da podnese ostavku i omogući formiranje prelazne vlade.
Đukanović na to nije pristao, pa je u Podgorici 24. oktobra organizova veliki skup.Nakon govora preko puta Skupštine poslanici DF-a su pokušali da uđu u parlament. Policija im nije dozvolila, već im je sugersiano da uđu na sporedni ulaz na šta poslanici nijesu pristali.
Nakon toga demonstranti su na policijski kordon bacili kamenice, flaše... i srušili dio zaštitne ograde. Policija je odgovorila suzavcem i šok bombama, poslije čega su se okupljeni razbježali i sukobi policije i demonstranata nastavljeni su u okolnim ulicama. Nakon razbijanja protesta uhapšeni su Andrija Mandić i Slaven Radunović.
Jedan od lidera DF-a Milan Knežević rekao je danas da je cilj "revolucije" koja je počela prije pet godina da oslobodi Crnu Goru, da je demokratizuje i oslobodi sve zarobljene institucije koje su bili mehanizmi moći DPS-a i odlazećeg režima na čelu sa Milom Đukanovićem i Duškom Markovićem.
"DF je pobijedio na izborima 16. oktobra 2016. zajedno sa ostalim opozicionim strankama imali smo većinu i bilo je neophodno da sramno Specijalno državno tužialštvo po nalogu Đukanovića i parapolicijskih struktura organizuje i iscenira tzv. državni udar ne bi li smanjio izlaznost na dan izbora i ne bi li kroz sramne i kriminalne procese protiv lidera i funkcionera DF-a kroz različite etape pokušali da zabrane naš savez i pokušali da ugase tekovine 24. oktobra", kazao je Knežević.
Ali, kako je dodao, "pregaocu Bog daje mahove" i 30. avgusta ove godine su pobijedili oni koje su progonili institucionalno i vaninstitucionalno "upravo oni na koje su bacali suzavce, hapsili im porodice, gađali gumenim mecima i progonili ih po podgoričkim ulicama kao zvijeri".
"Istinu svi znaju u Crnoj Gori, a istina je da je DF donio promjene, zaustavio realizaciju Zakon o slobodi vjeroispovijseti, kroz četiri godine razbio sramnu optužnicu za državni udar zbog koje će svi njeni kreatori morati da odgovaraju čim dođemo do slobodnog i nezavisnog pravosuđa", kazao je Knežević.
Jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević rekao je da je svaka borba za slobodu teška, ona podrazumijeva žrtve, rizike.
"U zemljama koje nijesu demokratske kao što je Crna Gora bila do 30. avgusta ove godine ne postoji drugi način da se borite za slobodu nego na ulici. Borba za demokratiju se nikad ne završava, i mi se i ovih dana dokazujemo da se za demokratiju treba boriti i na ulici i u parlamentu i u vladi, gdje god postoji prostor da se vrijednosti zbog kojih smo se ovdje okupili, brane. Mi smo 30. avgusta napravili ključni korak ka demokratizaciji, čekaju nas radikalne i bolne reforme, naši ljudi koji su ovdje bili sa nama očekuju od nove vlasti pravdu i osjećaju potrebu da Crna Gora na pravi način krene svojim koracima", naveo je Medojević.
Mandić je kazao da mnogi koji su obilježili oktobarske događaje nijesu više sa nama.
"Danas smo položili vijence na grobove poslanika tadašnjeg DF-a – Koče Pavlovića, Jelisave Kalezić i Janka Vučinića. Saopštili smo ima da njihova borba nije bila uzaludna. Ostali smo i bez mnogih dragih ljudi koji su ovdje bili sa nama poput najvećeg pisca tadašnje Crne Gore Ranka Jovovića, kolumniste Velimira Erakovića, Vanje Duratovića šefa naše redarske službe i časnog oficira Vojske Jugoslavije i onih koji u nas podržavali ali nijesu mogli doći poput Katarine Brajović i mnogih drugih", naveo je Mandić.
( Biljana Matijašević )