Protest mještana Kraljskih Bara: Nadležni da prekinu ćutanje, činjenice su na našoj strani

Već tri mjeseca Vlada, ministarstva i institucije ćute na zahtjeve i dopise mještana Kraljskih Bara, koji se protive izgradnji malih hidroeletrana na Ljubaštici, Crnji i Čestogazu.

To je na današnjem protestnom okupljanju kazao predsjednik Mjesne zajednice (MZ) Milovan Labović. Sa skupa je još jednom upućen poziv nadležnima da odgovore. Takođe, ponovljen je i zahtjev da se raskinu koncesioni ugovori i ponište dozvole date za mHE na ta tri vodotoka.

„Očigledna je jedna stavar da institucije ne odgovoraju niti pokazuju namjeru da nam išta kažu. Institucije ćute, pa smo apsolutno sigurni da su sve činjenice na našoj strani. Nećemo odstupiti od svojih zahtjevan „ni milimetar“ i to je poruka i budućoj Vladi...“, kazao je Labović.

On je rekao da je Elabborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, na osnovu kojeg su date građevinske dozvole za mHE, „paušalno i amaterski odrađen“. Prema Labovićevim riječima, građevinska dozvola izdata 2011. godine nekoliko puta je produžavana, bez utemeljenja u stanju na terenu.

„Većina inspekcijskih izvještaja su falsifikati. Sve što je koncesionar ovdje radio, radio ih je za svoje potrebe, kao što su ih i radili koncesionari za šume. Često se pozivaju da ulažu u lokalne zajednice, a us stavri samo uzimaju za sebe“- kazao je predsjednik MZ.

Labović tvrdi da se na Čestogazu desilo krivično djelo, po više osnova. Podsjetio je da je su dozvole date za Crni potok, a da se vodozahvat gradi na Čestogazu, kao i da je „uzurpirana privatna imovina“.

„Još jednu krađu ilustruje i činjenica da su, prema Elabortau cijevi za mHE trebalo da budu prečnika 55 cm, a na terenu su ono čiji je prečnih 81 cm. To, kako su proračunali stručnjaci, omogućava više od dva puta jaču snagu. Nas ne intersije je li koncesionar prevario Vladu ili obratno i nećemo dozvoliti da se ti problemi rješavaju preko naših leđa“- poručio je predsjednik MZ.

Vladmir Novović je, takođe, osudio ćurtanje nadležnih. On je Agenciju za zaštitu životne sredine pozvao da revidira Eleborat, rađen prije deceniju. Revidiranjem Eleborata, to jest, konstatovanjem pravog stanja na terenu, uvjeren je Novović, steći će se uslovi i za poništenje dozvola.

„Već tri mjeseca na ovim vodotocima traje borba, straže, šaljemo dopise i zahtjeva, ulažemo žalbe...Niko nas ne čuje. Ljudi koji brane vodotoke ovdje zanemarili su svoja domaćinstva i svoje obaveze porodične i ostale. Branimo ove vode za Crnu Goru, jer iako živimo pored njih, one nijesu samo naše. Nećemo dopustiti da pojedinci zakuju poslednji ekser u kovčeg ovog kraja. Apelujem na Vladu, minstarstva i ostale institucije da nam odgovore“, poručio je Novović.

On je kazao da Agencija za zaštitu životne sredine treba da počne da radi svoj posao, to jest, da, kako je kazao „zaista i štiti životnu sredinu“. Novović tvrdi da je „kumulativni uticaj auto puta i mHE poguban za taj dio kolašinske opštine“. Podsjetio je da mještani Kraljskih Bara od početka nijesu bili uključeni u odluke o gradnji mHE.

„Neko potkrada državu mislim da imamo dovoljno razloga za poništenje svih ugovora. Tražimo raskid koncesija i svih ugovora i dokumenata za izgradnju mHE. Tražimo zaustavljanje započetih radova na sva tri vodotoka, regulisanje i vraćanje na prvobitno stanje vodotoka Čestogaz i terenskih iskopa, kako na državnom tako na privatnom zemljištu, kazao je on.

Prema riječima Novice Dragojevića „igra gluvih telefona“ sa državnim institucijama predugo traje“.

„Naišli smo na zid ćutanja, ne dobijamo odgovore, nalazi isnpekcije su ispod svakog mogućeg nivoa. Riječ je o udruženom poduhvatu u kojem učestvuju dio Vlade, institucije, Agencija za zaštitu životne sredine, inspekcijske službe, nadzorni organi, pa sve do lokalnog nivoa...Planirano je da se ovi vodotoci stave u cijevi u dužini od 9, 2 km. To je zločin i to nećemo dozvoliti“- kazao je Dragojević.

Sa protesta mještana u Kraljskim barama upućena je podrška „Plavaljanima, koji brane svoje šume, braniocima Sinajvine i mještanima Skrbuše i Rečina, koji se bore protiv gradnje mHE na Rečinskoj rijeci“.

( Dragana Šćepanović )