U civilnom sektoru skeptični po pitanju samostalnog pristupanja EU
Strategija koju je najavila Evropska komisija trebalo bi da bude usvojena do 14. februara i ona targetira Srbiju i Crnu Goru kao lidere u regionu kada je u pitanju napredak ka Briselu
U Nacrtu strategije za Zapadni Balkan, Evropska komisija je Crnu Goru i Srbiju izdvojila kao zemlje koji bi do 2025. mogle biti spremne za ulazak u Evropsku uniju. U civilnom sektoru smatraju da je vlast do sada morala učiniti više od otvaranja poglavlja i usvajanja zakona.
"To ne samo da znači novih pet, šest godina pregovora, već to može značiti i odlaganje po vlast bolnih reformi. Naravno da na taj novi okvir je uticala nespremnost EU da primi nove članice, ali i nespremnost zemalja kandidata. 2025. godina nije niti obećana, niti sigurna godina za punu integraciju," kazala je izvršna direktorka Politikon mreže Jovana Marović.
Prognoza predsjednika skupštinskog Odbora za evropske poslove i poslanika Hrvatske građanske inicijative, Adrijana Vuksanovića, neuporedivo je optimističnija.
"2025. nije zacrtana godina u kojoj će se to i desiti, već je to jedan vremenski horizont, ja smatram da ćemo u EU ući mnogo prije. U takav stav me uvjeravaju rezultati, kao i jedna stabilna dinamika pregovaranja," ističe Vuksanović.
Strategija koju je najavila Evropska komisija trebalo bi da bude usvojena do 14. februara i ona targetira Srbiju i Crnu Goru kao lidere u regionu kada je u pitanju napredak ka Briselu. U nevladinom sektoru čitaju je i kao najavu zajedničkog ulaska dvije države u EU, bez obzira na to što svi domaći, pa i briselski zvaničnici tvrde da će do kraja biti poštovan takozvani princip regate, odnosno da će se zemlje pojedinačno i na osnovu sopstvenih zasluga pridruživati.
"Ja lično vjerujem da će se to desiti u paketu, tako da kažem Srbija i Crna Gora zajedno, ali pred nama je da vidimo koliko je to realno i ostvarivo. To je ono što se kosi sa očekivanjima i Srbije i Crne Gore. Crna Gora insistira na principu regate, ali mi imamo dokument koji targetira dvije zemlje, stavljajući ih na vrh, odnosno dajući im prioritet u odnosu na ostale zemlje Balkana," navodi Ana Nenezić iz Centra za građansko obrazovanje.
"Mislim da bi princip konvoja bio demotivirajući za nas i da ne bi taj nacin pomogli ni onima koji pristupaju. Mi se radujemo uspjesima nasih susjeda, ali na primjeru Hrvatske se može vidjeti kako jedna zemlja uspješno može sama pregovarati i ući u EU. "
Nevladini aktivisti smatraju da Crnu Goru očekuje teža faza pregovora u kojoj će morati da sprovede široki set reformi, počev od oslobađanja institucija od političkog uticaja. Izvještaj o napretku očekuje se u martu.
( Aleksandra Mudreša )