Mustafa u Hagu kazao da nije kriv za ratne zločine na Kosovu 1999.

Bivši oficir OVK Salih Mustafa izjavio je pred sudom za zločine OVK u Hagu da se ne osjeća krivim za ratne zločine na Kosovu 1999. za koje je optužen.

"Izjašnjavam se da nisam kriv, časni sude", rekao je Mustafa, odgovarajući na pitanje sudije za prethodni postupak Nikolasa Gijua kako se izjašnjava po svakoj od četiri tačke optužnice, koja ga tereti za proizvoljno lišavanje slobode, okrutno postupanje, mučenje i ubistvo.

Mustafa (48) je prvi bivši oficir OVK koji je uhapšen na Kosovu i prebačen u Hag po optužnici Specijalizovanih vijeća Kosova, kako se sud zvanično zove. Prije nego što se izjasnio o krivici, Mustafa je rekao da je "rat OVK za slobodu bio pravičan, častan i neizbježan" zbog "dugotrajne okupacije šovinističkih i fašističkih Srba, koja je imala genocidnu namjeru i koju je vodio Slobodan Milošević".

"Nisam imao drugog izbora do da krenem u rat", odnosno "u borbu za slobodu i demokratske institucije moje države", kazao je Mustafa.

Optuženi je rekao da su tu borbu pomogle "prijateljske zemlje... u uvjerenju da OVK nikada nije bila teroristička organizacija, niti kriminalna banda". Mustafa je izjavio i da je u Srbiji još na vlasti "šovinistički trougao Aleksandar Vučić-Alekandar Vulin-Ivica Dačić", koje je označio kao "Miloševićeve nasljednike".

"Ovi ljudi svojom fašističkom politikom ometaju slobodu mog naroda. Moji sunarodnici u Sandžaku i istočnom Kosovu (jug Srbije) pate zato što im se uskraćuju ljudska prava", tvrdio je Mustafa.

Optužnicu protiv Mustafe sudija Giju potvrdio je 19. juna, a optuženog su 24. septembra u Prištini uhapsile snage Euleksa. Sutradan je Mustafa prebačen u Hag. U prvom pojavljivanju pred sudijom, 28. septembra, Mustafa je odbio da se izjasni o krivici, na šta je imao pravo po pravilima suda.

Po optužnici, Mustafa je bio "komandant gerilske jedinice Bezbjednosno-informativne agencije, koja je pripadala operativnoj zoni Lab OVK". Zločini za koje je Mustafa optužen počinjeni su nad najmanje šest osoba "na imanju u mjestu Zlaš na Kosovu koje je služilo kao zatvor", od 1. aprila do 19. aprila 1999. Jedan zarobljenik je bio ubijen.

Iz optužnice proizlazi da su žrtve zločina bili Albanci. Po optužnici, ti zločini počinjeni su "na imanju u mjestu Zlaš na Kosovu koje je služilo kao zatvor" OVK, od 1. aprila do 19. aprila 1999. U periodu od 19. aprila do kraja tog mjeseca 1999, jedan zatvorenik je bio ubijen, piše u optužnici. Ostali su, poslije zlostavljanja i mučenja, pušteni na slobodu, proizlazi iz optužnog akta.

Da su žrtve kosovski Albanci, koje je OVK smatrala saradnicima vlasti Srbije, proizlazi iz navoda optužnice da je, tokom ispitivanja i zlostavljanja, Mustafa zarobljenike nazivao "špijunima" ili im je tražio da "otkriju špijune". Takođe, optužnica tereti Mustafu da je zarobljene diskriminisao "na političkoj osnovi", iz čega se može zaključiti da su to bile osobe koje je OVK video kao političke protivnike među Albancima.

Mustafina jedinica imala je, po optužnici, "500-600 vojnika koji su dejstvovali uglavnom na gradskim područjima Prištine i Obilića i u njihovoj okolini, kao i i na području Goljaka, gdje je smješteno selo Zlaš".

Imanje u selu Zlaš, Mustafina jedinica koristila je "kao skrovište i mjesto za zatvaranje i saslušavanje" zarobljenika, "koji nisu aktivno učestvovali u neprijateljstvima". Zarobljenici su držani pod nehumanim uslovima, bez dovoljno hrane, vode i zdravstvene njege, kao i sanitarnih i higijenskih objekata.

Navedena grupa, kojom je komandovao Mustafa, "redovno je zarobljenike zlostavljala... fizički - premlaćivanjem raznim predmetima, paljenjem kože i davanjem elektrošokova". Psihičko zlostavljanje uključivalo je "prijetnje smrću i nanošenje teških tjelesnih povreda, strah, ponižavanje, diskriminaciju na političkoj osnovi, zastrašivanje, maltretiranje, saslušavanje i prisilne ili iznuđene izjave i priznanja".

Mustafa je optužen i da je "bio prisutan" kada je jedan zarobljenik, čije je ime zaštićeno, doveden u Zlaš, da bi ga pripadnici OVK potom "izdvojili, tukli i mučili okrutnije nego druge zatvorenike".

"Posljednji put je viđen živ 19. aprila 1999... Njegova porodica ga više nikada nije vidjela", piše u optužnici. Telo zarobljenika je pronađeno tek nakon što je Mustafina jedinica, krajem aprila 1999, napustila imanje u Zlašu.

Mustafa je optužen kao učesnik u zajedničkom zločinačkom poduhvatu, zajedno sa njemu potčinjenim vojnicima OVK "komandantom Tabutijem, Iljmi Veljom, Bimijem, Dardanom, Afrimom" i drugima. Cilj tog poduhvata bilo je počinjenje navedenih zločina.

Kako navode tužioci, "tokom čitavog inkriminisanog perioda, Saljih Mustafa je bio komandant jedinice Agencije i priznati vođa na imanju u Zlašu koje je služilo kao zatvor. On je de jure i de facto rukovodio i komandovao pripadnicima OVK koji su izvršili krivična djela navedena u ovoj optužnici".

( BETA )