Vlada da traži tehničku pomoć za formiranje nezavisnog tima tužilaca
“Teško je zamisliti situaciju da bilo koji tužilac, kojeg je u jednom totalitarnom društvu postavio vrh bivšeg režima, stekne toliku samostalnost da može da otvori istragu protiv 'dragog vođe' dok je on još na vlasti. To se nije nikada i nigdje desilo”, rekao je Medojević
Crnogorska Vlada treba da zatraži tehničku pomoć iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Njemačke, kako bi se formirao nezavisni tim tužilaca koji bi se bavio procesuiranjem slučajeva korupcije visokog profila, saopštio je predsjednik Pokreta za promjene (PzP), Nebojša Medojević.
“To ne bi bio presedan, jer se u mnogim sličnim slučajevima, kada se konstatuje da je korupcija uništila institucije sistema, primjenjuje ovaj mehanizam i traži se pomoć SAD, Njemačke, ali i Hrvatske, koje bi nam poslale svoje iskusne tužioce za procesuiranje ovakvih slučajeva, ali i formiranje tima nezavisnih profesionalnih tužilaca iz Crne Gore”, naveo je Medojević u saopštenju.
On smatra da crnogorsko tužilaštvo nema kapaciteta da se bavi slučajem, kako tvrdi Medojević, korupcije prilikom privatizacije Telekoma, jer je previše krupan i prevazilazi njihove sposobnosti.
“Teško je zamisliti situaciju da bilo koji tužilac, kojeg je u jednom totalitarnom društvu postavio vrh bivšeg režima, stekne toliku samostalnost da može da otvori istragu protiv 'dragog vođe' dok je on još na vlasti. To se nije nikada i nigdje desilo”, rekao je Medojević.
On je dodao da je za otvaranje slučajeva krupne korupcije, u koje su po pravilu uključeni nosioci najvažnijih državnih funkcija, neophodna smjena režima.
“Nepodnošljivo je teško čitati i slušati kako se državni tužioci i sudije muče sa objašnjenjima kako niko od ljudi koji su donosili odluke o privatizaciji Telekoma u Crnoj Gori nije krivično odgovoran, a da su u sudu u Njujorku tri predstavnika Magyar Telekoma priznali da su dali preko sedam miliona eura mita crnogorskim funkcionerima”, kazao je Medojević.
On je naveo da su mađarski menadžeri, prilikom priznanja krivice, opisali kome su i zašto dali novac, preko koje advokatske kancelarije i kako su sklapani fiktivni ugovori o konsaltingu.
“Dokazi, koji su nakon sedmogodišnje istrage FBI, prikupljeni bili su toliko jaki da je Magyar Telekom odlučio da plati 95 miliona dolara kazne, plus 60 miliona dolara koliko su platili advokate”, rekao je Medojević.
On je saopštio da i pored toga bivši vrhovni državni tužilac, Vesna Medenica, nije mogla da podigne optužnicu protiv “visokog državnog funkcionera” i njegove “sestre advokatice”, dok je direktor policije Veselin Veljović priznao da on ne bi mogao da uhapsi predsjednika države Mila Đukanovića čak i da ga zatekne u vršenju krivičnog djela.
“Tako se Medenica bavila fomalnim detaljima posla. Da li su ugovori zavedeni u arhivi, da li su ih potpisale ovlašćene osobe, da li su te osobe imale odluke svojih organa upravljanja i da li su ugovoreni poslovi naplaćeni. Kao neko tobožnje stručno pokriće za zataškavanje ovog slučaja, Medenica se poslužila Ekonomskim fakultetom koji je za ogromni novac bio i angažovan da joj pomogne da zataška aferu”, rekao je Medojević.
On je dodao da su se nakon presude suda u Njujorku, koji je utvrdio suprotno od Medenice, stekli uslovi za pokretanje i njene krivične odgovornosti za namjerno zataškavanje krivičnog djela, ali da to nema ko da pokrene.
“Nažalost, Crna Gora nema samostalno i nezavisno tužilaštvo i ono nema kapacitete da se nosi sa ovim sluačajem. Čelni ljudi tužilaštva imaju preveliki lični respekt prema Đukanoviću da bi se usudili da pokrenu postupak protiv njega”, naveo je Medojević.
On je saopštio da zato i ne čudi činjenica da je FBi skoro sedam godina vodio istragu o korupciji u Crnoj Gori, a da nije komunicirao sa crnogorskim institucijama.
Medojević je podsjetio da je u SAD vođena ozbiljna i detaljna istraga o korupciji prilikom privatizacije Telekoma u Crnoj Gori, kao i da činjenica da je FBI istragu vodio skoro sedam godina ukazuje na to da je američko Ministarstvo pravde vrlo ozbiljno tretiralo taj slučaj.
“Prema zvaničnoj statistici Ministarstva, tek dva do tri odsto slučajeva se okonča presudom, dok se ostali uglavnom završavaju međusobnom pogodbom. Ono što je ovde iznenađujuće jeste odluka Ministarstva pravde da poravnanje u vezi korupcije u privatizaciji Telekoma objavi javno”, kazao je Medojević.
On je objasnio da su odluke, koje se postignu poravnanjem, u principu tajne, osim ako su stranke u postupku saglasne da se takva odluka objavi ili ako je država, odnosno neka njena institucija, stranka u postupku, što joj po Ustavu daje mogućnost da unilateralno objavi takvu odluku.
“Objavljivanje ove odluke je jasan politički signal vlastima u Crnoj Gori da zvanična politika SAD očekuje od tužilaštva i pravosuđa da procesuiraju ovaj slučaj, bez obzira što se radi o bliskom srodniku vodećeg političara u Demokratske partije socijalista (DPS)”, rekao je Medojević.
On je dodao da pogodba nije obuhvatila bilo kakve pravne restrikcije da se u nekoj drugoj zemlji, na osnovu lokalne jurisdikcije ne pokrene novi postupak protiv tri zvaničnika Magyar Telekoma i obje kompanije zbog korupcije koja je "praktično dokazana".
“Konsultovao sam neke vrhunske pravnike sa iskustvom u koruptivnim slučajavima koji su me uvjerili da postoji jasan pravni osnov da se u Crnoj Gori pokrenu posebni postupci protiv istih zvaničnika Magyar Telekoma, ali i protiv obje kompanije zbog istog krivičnog djela za koje su platili kaznu od 95 miliona dolara”, naveo je Medojević.
On je dodao i da bi ugovor o kupoprodaji Telekoma trebalo raskinuti kao pravno ništavan, imajuci u vidu da je "dokazano korupcionaški", tako da ne proizvodi pravno dejstvo.
“Protiv kompanija koje su platile korupciju od 7,3 miliona eura treba pokrenuti sudske postupke i tražiti nadoknadu za pretpljenu štetu, koja je samo od izgubljene dobiti preko 500 miliona eura”, kazao je Medojević.
( MINA business )