Traže aparat niže klase i nanose štetu javnom zdravstvu
Iz bolnice “Danilo I” odgovaraju da je na specifikacijama radila struka
Kompanija “Farmalab” tvrdi da cetinjska bolnica namjerava da nanese štetu javn om zdravlju kupujući redgen aparat niže klase, iako su opredijeljena sredstva dovoljna za uređaj nekog od najboljih svjetskih proizvođača.
Iz ove kompanije ističu da Philips (čiji su zastupnik) i Siemens ne mogu učestvovati u postupku nabavke, iako su prvi svjetski proizvođači rendgen aparata sa najvećom tradicijom koji uvode novitete u radiologiji.
U “Farmalabu” tvrde da je cetinjska bolnica tenderom od 9. oktobra tražila istu klasu aparata kao i 24. jula, ali po znatno većoj cijeni, kao i da je nesrazmjerno velika razlika u kvalitetu i koštanju traženog aparata. Naglasili su i da sistem bodovanja ne ocjenjuje dijagnostičke, već nerelevantne tehničke karakteristike.
Iz Opšte bolnice “Danilo I” odgovorili su “Vijestima” da su nakon prvog tendera koji nije realizovan dobili mogućnost od nadležnih da na njihovih obezbijeđenih 50.000 eura dobiju još 50.000 neraspoređenih finansijskih sredstava za nabavku aparata, pa su se zato odlučili za veću cijenu, kako bi dobili kvalitetniji, digitalni statični aparat.
“Što se tiče ostalog dijela vaših pitanja koja se odnose na specifikaciju aparata, na istoj su radili radiolozi naše ustanove u konsultaciji sa svojim kolegama, dakle o istom je pitana struka, što smatramo potpuno ispravnim rukovođenjem za nabavku RTG aparata ili bilo koje druge vrste aparata koja se nabavlja za ustanovu”, piše u odgovoru cetinjske bolnice.
Iz kompanije “Farmalab” su kazali “Vijestima” da su onemogućeni da se žale i da im je cilj da javnosti ukažu na štetu koja će biti učinjena kupovinom aparata niže klase...
“Tender za nabavku digitalnog rendgen aparata ukazao je na jednu konstruktivnu manu novog Zakona o javnim nabavkama, po kojem ponuđač može uložiti žalbu i pojašnjenje na tendersku dokumentaciju najkasnije 10 dana prije dana koji je određen za otvaranje ponuda, a naručilac ima rok od pet dana da odgovori na zahtjeve za izmjenom i pojašnjenjem tenderske dokumentacije. Naime, ukoliko naručilac odgovori posljednjeg od pet predviđenih dana, a formulacijom izbjegne suštinu zahtjeva, može onemogućiti ponuđaču da uloži žalbu u zakonskom terminu. Dakle, na ovaj način je omogućeno naručiocu da ‘pojede’ vrijeme za žalbu, što se dogodilo i u ovom tenderu”, pojašnjavaju iz “Farmalaba”.
Iz ove kompanije kazali su da su prvenstveno zahtijevali da se podignu kriterijumi kako bi svi nudili aparate visoke klase, što je odbijeno.
“Potom smo, u skladu sa odgovorom da ne žele visoku klasu, pokušali obezbijediti konkurentnost i tražili da se spuste kriterijumi, i za to smo odbijeni. Nakon druge izmjene i dopune uputili smo još jedan zahtjev za pojašnjenje zašto neće aparat visoke klase ako obezbijeđena sredstva to omogućavaju”, saopštili su iz “Farmalaba”.
Tvrde da ih je bolnica informisala da predlog za dalju promjenu bodovanja nije prihvatljiv, jer dalja promjena tenderske dokumentacije iziskuje novo vrijeme, što ne mogu da priušte s obzirom na povećani broj zahtjeva za rendgenom u vrijeme pandemije kovida-19.
Iz “Farmalaba” su ocijenili da bi sama izmjena dokumentacije produžila proces za svega nekoliko dana, što nije od uticaja jer proizvodnja i transport aparata traje između 40 i 100 dana, “osim ako aparat već nije poručen” i dodali da bolnica trenutno raspolaže sa tri rendgen aparata.
“Tender za nabavku rendgen aparata raspisan je u julu, između dva kovid talasa, sa budžetom od 50.000 eura, a nakon žalbe je poništen i nije se obnavljao sve do oktobra, kada je raspisan novi sa duplo većim budžetom. Mala je razlika u specifikacijama između ova dva tendera, što znači da se i dalje traži aparat niže klase, iako budžet dozvoljava puno veću klasu i kvalitet aparata”, zaključili su iz “Farmalaba”.
“Imaju iskustva sa loše pisanim specifikacijama”
U kompaniji “Farmalab” tvrde da cetinjska bolnica ima iskustva sa loše pisanim specifikacijama i “povjerenjem prema firmama sa renomeom”, na koje su ranije ukazivali prilikom nabavke ultrazvučnog aparata za potrebe ginekologije.
“Tada je kupljen aparat sa neadekvatnim dodacima, pa su se kasnije morale raditi nadogradnje, što je značajno povećalo cijenu i dovelo u pitanje regularnost nabavke”.
( Ana Komatina )