Ugovori sa zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač država, zaključivaće se na pet godina
Upućivanje javnog poziva i zakijučivanje ugovora svake godine je neopravdano, kako sa aspekta Fonda za zdravstveno osiguranje i stomatološklh zdravstvenih ustanova, koje su, kako se navodi, iskazale opravdano nezadovoljstvo
Ugovori sa zdravstvenim ustanovama iz Zdravstvene mreže, ciji je osnivač država, zaključivaće se na pet, a sa drugim davaocima zdravstvenih usluga na dvije godine, predviđeno je izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Ugovori će se usklađivati za svaku godinu, prema planiranim sredstvima u budžetu Fonda, po pravilu, do 31. marta tekuće godine.
Važećim zakonom je propisano da se ugovori za pruzanje zdravstvenih usluga van Zdravstvene mreže zaključuju na godinu.
„Navedeni rok nije optimalan, imajući u vidu, prije svega stomatološke zdravstvene usluge na primarnom nivou koje su izmještene iz javnog zdravstvenog sistema i obezbjeđuju se iskijučivo zaključivanja ugovora sa privatnim stomatološkim ambulantama, kojih je više od 170 u Crnoj Gori", kaže se u obrazloženju.
Upućivanje javnog poziva i zakijučivanje ugovora svake godine je neopravdano, kako sa aspekta Fonda za zdravstveno osiguranje i stomatološklh zdravstvenih ustanova, koje su, kako se navodi, iskazale opravdano nezadovoljstvo.
„Produžavanjem važenja ugovora na dvije godine, Fond se ne dovodi u nepovoljan polozaj kao ugovarač usluga, obzirom da se u ugovoru može unijeti odredba da Fond zadržava pravo otkaza ugovora usled prestanka potrebe za pružanjem zdravstvenih usluga osiguranim licima“, kaže se u obrazloženju zakona.
Rok koji je propisan Zakonom o zdravstvenom osiguranju za uvođenje i ostvarivanje dopunskog zdravstvenog osiguranja neophodno je da se produzi jer još nijesu stvoreni tehnicki usiovi za njegovu implementaciju.
Kako se navodi, nije uspostavljen integralni zdravstveni informacioni sistem u koji treba da budu umrežene sve zdravstvene ustanove.
"Odlaganje sprovođenja i ostvarivanja prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja treba izvršiti i zbog nedostatka tehničkih pretpostavki u smislu obezbjeđivanja register kasa za naplatu doplate od 20 odsto cijene zdravstvene usluge i obavezu izdavanja fiskalnih računa“, kaže se u obrazloženju.
Kako se navodi, zadržavanje važećih normi u odnosu na dopunsko zdravstveno osiguranje, podrazumijevalo bi plaćanje mjesečne premije dopunskog zdravstvenog osiguranja za usluge koje ne mogu biti pružene budući da nijesu obezbijeđene tehničke pretpostavka za uvođenje ovog vida osiguranja.
„Uvođenje dopunskog zdravstvenog osiguranja podrazumijevalo bi obezbjeđivanje novih kadrovskih i tehničkih pretpostavki u Fondu za zdravstveno osiguranje i u svim njegovim područnim jedinicama i zdravstvenim ustanovama, za sta još nijesu stvorene odgovarajuće pretpostavke“, kaže se u zakonskim izmjenama.
Najavljeno je da će Ministarstvo zdravlja inicirati pripremu detaljne analize opravdanosti uvođenja dopunskog osiguranja u smislu prepoznavanja troškova i benefita ovog vida osiguranja prvenstveno za građane, odnosno osiguranike Cme Gore.
„Značajan broj država regiona koje su uvele ovaj vid osiguranja sve češće sprovode iste analize i iniciraju ukidanje dopunskog osiguranja, imajudi u vidu troškove koji se stvaraju osiguranicima“, navodi se u predloženim izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju.
( MINA )