Izgubljena dobit

Crna Gora, doskora uspješna turistička priča, danas se nalazi u rascjepu između stvarnosti i želja.

Pesimisti su već u januaru, usljed nedostatka snijega, najavljivali lošu sezonu, a pojavom korona virusa su betonirali turističku godinu. Optimisti su polagali nadu u jul, očekivali turiste u avgustu, i na kraju u podsezoni. Političari, u zavisnosti đe su usidreni, tako su i usmjereni. Jedni kritikuju, drugi hvale. Realisti prate dešavanja u svijetu i kod nas, ukazuju na put da se ublaže posljedice kataklizmične godine.

Ređaju se uporedni podaci, gubici, rebalans budžeta, prve, druge, treće mjere podrške Vlade. Oni koji su najviše pogođeni prave peticije, traže pomoć, otvaranje granica, pjesme i igara. Svi iznose razloge za svoje zahtjeve. Neki su pronicljivi, a mnogi banalni.

Nekad corona free, danas, nažalost, corona svi. U očekivanju vakcine - kao da je sve stalo.

Nova dešavanja zahtijevaju nova pravila. Da ne bude predaja bez borbe, kritika bez argumenata.

Da se podsjetimo. Ekspanzija crnogorskog turizma je izražena u posljednjoj deceniji. Tako je 2010. Crnu Goru u kolektivnom smještaju posjetilo 593.187 turista, 2019. rekordnih 1.293.189. Kada su u pitanju noćenja, 2010. je ostvareno 3.014.418, a 2019. godine 4.680.787 noćenja. Finansijski rezultati su pratili fizičke pokazatelje, tako da je crnogorski turizam, 2019. godine, inkasirao, oko 1,1 milijardu eura.

Rekordna turistička 2019. je za nama, a sa pravom smo u 2020. planirali još bolje rezultate, što su prvi mjeseci potvrdili. E onda se pojavi korona virus, istopi se ušteđevina. Rješenja nema, sve oči uprte u Državu.

Katastrofa, propast crnogorskog (i svjetskog) turizma je evidentna. Sa optimalne varijante, od maja, da će gubitak u odnosu na prethodnu godinu biti 40%, bojim se da ćemo ostati bez nule i realno doći na 4%, a nadati se 10% ostvarenih prihoda iz 2019.

Da bismo imali pravu sliku i procjenu kolika je izgubljena dobit, treba se prisjetiti rezultata iz 2019, koji će dugo biti reper.

Status turiste u rekordnoj 2019. godini imalo je 2.645.217 gostiju, koji su koristili usluge u kolektivnom i individualnom smještaju. Od toga broja, stranaca je bilo 2.509.625 (94,8%) i domaćih 135.592 (5,2%). Ostvareni broj noćenja je iznosio 14.455.920, s tim da inoturistima pripada 13.933.538 (96,4%), a domaćim 522.382 (3,6%).

Kolektivni smještaj evidentira 1.293.189 posjeta, od čega 1.167.968 (90,3%) stranaca, i 125.221 (9,7%) domaćih gostiju. Ono što je bitno za turistički promet noćenja iznose 4.680.787, od čega je stranih 4.200.579 (89,7%) i 480.208 (10,3%) domaćih turista. Druga kategorija su posjetioci u individualnom smještaju kojih je u 2019. bilo 1.352.028, od čega stranih turista 1.341.657 ( 99,2%), a domaćih 10.371 (0,8%). Oni su u navedenom periodu ostvarili 9.775.133 noćenja, od čega stranci 9.732.959 (99.56%) i domaći 42.174 (0,4%).

Odnos kolektivni - individualni smještaj je indikativan i značajan za dalje planiranje. Kada su u pitanju posjete on je 48,8:51,2 u korist individualnog smještaja, dok je u noćenjima taj odnos 32,38:67,62 - takođe u korist individualnog smještaja.

Nastavljam sa nekim eklatantnim primjerima. Sezonalni karater turističke privrede, sa izrazitim julom i avustom (42%), ili jun-septembar (71%), u kolektivniiom smještaju, pretrpjeće najveću turističku štetu, jer je eksplozija korona virusa ove godine kulminirala u ovim mjesecima.

Još teže stanje je u individualnom smještaju, đe se gro turističkih dešavanja odigrava u ljetnjim mjesecima. Najbolje o tome svjedoče prazne plaže, naspram 1,3 miliona prethodne godine, a posebno smještajni kapaciteti koji su pod ključem, dok je lani ostvareno skoro 9,8 miliona noćenja. Izdavaoci ovog vida smještaja iz Budve, Herceg Novog, Ulcinja, pa i ostalih primorskih mjesta imali su izdatke u pripremi, koje ne mogu otplatiti, a kamoli razmišljati o prihodu. Za najveći dio njih prihod je značio poslovnu, ali i porodičnu egzistenciju.

Prihodi koji su ostvareni u periodu jun - septembar 2019. su iznosili preko 760 miliona eura. Prema preliminarnim podacima Centralne banke CG, procjena prihoda od sektora putovanja/turizma za prvih sedam mjeseci 2019. iznosi 532 mil. eura.

Finansijski podaci iz prethodne godine se ne mogu upoređivati sa ovogodišnjim. Zašto? Jer su rezultati ostvareni ove godine statistička greška. Jednostavno, nema ih ili su zanemarljivi. Od ničega će se odvajati za poreze i doprinose. Bilans stanja ili uspjeha će oslikavati gubitaše.

U prilog tome ide prikaz uporednih podataka jun-avgust 2019/2020, ostvarenih u kolektivnom smještaju. U tom periodu u 2019. bilo je 571.632 dolazaka, a 2020. godine 109.898 ili 19%. Kada su u pitanju noćenja, u 2019. je ostvareno 2.644.762, a 2020. samo 17,9%. ili 473.208. Jul je 2019. bilježio dolaske 176.346 posjetilaca sa ostvarenih 863.249 noćenja, a u kovid godini 11.765 (6,7%) dolazaka sa 51.865 noćenja (6%). U avgustu 2019. Crnu Goru je posjetilo 204.462 stranih turista, sa ostvarenih 962.168 noćenja, a ove godine, kada su mjere popustile, bilježi se dolazak 39.458 (19%) stranaca i 192.175 (20%) noćenja.

U početku, nijesmo mogli da pozovemo strane goste zbog sebe, poslije oni nijesu mogli kod nas zbog njihove krize. Veća dara nego mjera (testiranja, izolacija)...

Tradicionalnih gostiju iz Rusije, ranije najbolje rangiranih u kolektivnom smještaju, u avgustu 2019. je bilo 23.362, a noćenja 163.613, dok je 2020. taj broj bio 1.109 posjeta ili 5.837 noćenja. Drugoplasiranih gostiju iz Srbije je u avgustu 2019. bilo 25.811 sa 159.233 noćenja, a ove godine 6.184 i 32.269 noćenja. Najpoželjnijih, svjetskih, gostiju iz Njemačke je 2019. bilo 8.927 sa 40.230 noćenja, a ove godine 1.007 posjeta i 4.023 noćenja. U avgustu ove godine su najveći broj noćenja zabilježili gosti iz BiH (57.479), Ukrajine (29.940), Bjelorusije (13.323), Kosova, Albanije i Francuske.

Crna Gora kao dominantno turistička destinacija prolazi kroz ekonomsku, socijalnu, političku-izbornu krizu. Nad njom se nadvila besparica. Kada je prifalilo finansijskih sredstava, u državnom, privrednom i kućnom bužetu, shvatio se značaj turizma. Nikada se više nije govorilo o turizmu kao u doba krize. Očito, kada nečega nema tek tada se uviđa vrijednost i značaj.

Vlada Crne Gore paketima mjera nastoji da ublaži katastrofalne posljedice od kovida-19. Do sada su plasirana tri paketa mjera, dva su implementirana, treći je na naplati. Vlasnici-menadžeri u turističkom sektoru se nadaju da će im ponuđena pomoć omogućiti opstanak, da će sačuvati jezgro, i da će kao rekonvalescenti izaći spremni. I na kraju, restorateri, recepcioneri, konobari, šankeri, kuvari, spremačice, poslastičari, čuvari plaže, taksisti, vodiči, … očekuju pomoć, zagarantovani prihod koji će omogućiti da održe egzistenciju svoje porodice.

Izostale su stručne rasprave, analize, strategije, jedino se čuju kritike, paušalne i jednostrane dijagnoze.

Ocjene zavise od toga da li je turizam predmet interesovanja pozicije ili opozicije - pozitivne i negativne, ali ne i svestrane.

Idemo u krajnost, pa smo tako u periodu jun-jul kada smo bili free destinacija ili imali mali broj pozitivnih, zabranili dolaske susjedima, mnogim tradicionalnim gostima. Niko se nije bunio. Danas, na 3.000 pozitivnih, štrajkuju ugostitelji, iznose svoje argumente, napadaju medicinsku struku. I dobijaju podršku, čak i od rukovodilaca NKT.

Težak put je pred nama. Kada će krenuti turistički oporavak?!

Autor je glavni i odgovorni urednik časopisa “Putovanja”

( Vlatko Mihailović )