Vučković mora da ide
Sudski savjet mora da otkloni nedostatke ukazane presudom Upravnog suda, a povodom izbora predsjednika Osnovnog suda u Kotoru
Sudski savjet najdalje do kraja mjeseca razmatraće presudu Upravnog suda prema kojoj je poništena njihova odluka da sudija Branko Vučković koristi treći, petogodišnji mandat na mjestu predsjednika Osnovnog suda u Kotoru.
U odgovoru Vijestima, najavili su da će “otkloniti povredu pravila postupka iz Zakona o upravnom postupku”...
To će biti potpuno nova pravna situacija za članove Sudskog savjeta, koji se do sada nijesu susretali u praksi da Upravni sud poništava njihove odluke oko načina izbora ili razrješenja sudija u crnogorskom pravosuđu.
Sudski savjet, kako je to predviđeno Zakonom o upravom sporu, biće obavezan da poštuje odluku Upravnog suda - što će značiti da će konkurs za izbor čelnika kotorskog suda vratiti do dijela postupka prije nego su donijeli odluku da Vučković ponovo bude predsjednik suda u Boki.
“Presuda Upravnog suda U.br.3656/19 od 19. 10. 2020. godine, koja je dostavljena Sudskom savjetu, biće razmatrana, te će Savjet u predviđenom roku shodno Zakonu o upravnom sporu otkloniti povredu pravila postupka iz Zakona o upravnom postupku, odnosno sačiniti obrazloženje rješenja kao zakonske pretpostavke za utvrđivanje činjeničnog stanja”, piše u odgovoru Sekretarijata Sudskog savjeta dostavljenog “Vijestima”.
Pred Upravnim sudom, kako saznaju “Vijesti”, to je bila jedina tužba pokrenuta zbog načina zakonitosti rada Sudskog savjeta tokom izbora ključnih ljudi u pravosuđu, koji godinama omogućavaju da predsjednica Vrhovnog suda Vesna Mednica, ali i brojni predsjednici sudova koriste po tri i više mandata, iako im zakon dozvoljava samo dva petogodišnja na rukovodećim pozicijama.
Bivši član Sudskog savjeta i funkcioner Demokrata Neven Gošović kazao je “Vijestima” da je donijetom presudom Upravnog suda poništena odluka Sudskog savjeta o izboru predsjednika Osnovnog suda u Kotoru i time se predmet izbora vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego je donijeta odluka Sudskog savjeta.
“U ponovnom postupku Sudski savjet je obavezan da otkloni nedostatke na koje je ukazano presudom i da bez odlaganja, a najdalje u roku od 30 dana o dana prijema presude, donese novu zakonitu odluku. U izvršavanju ove presude Sudski savjet je vezan pravnim stanovištem Upravnog suda i ne može preduzeti radnju, koja bi bila protivna sadržini presude. Donijeta presuda se odnosi na konkretnu pravnu stvar i ne postoji mogućnost njene primjene na slične druge odluke Sudskog savjeta oko drugih rukovodećih izbora u pravosuđu”, ocijenio je Gošović.
Obrazložio je i da u skladu sa Zakonom upravnom sporu, ne postoji mogućnost podnošenja zahtjeva za preispitivanje konkretne odluke pred Vrhovnim sudom jer nije u pitanju pravosnažna odluka već je riječ o presudi kojom se poništava odluka Sudskog savjeta kako bi se vodio novi postupak i donosila nova odluka.
“Ovo ih obavezuje na izvršenje, a ne na mogućnost nekog novog preispitivanja”, naglasio je Gošović.
Sud radio po tužbi sudije Krstonijevića
U obrazloženju presude, Upravni sud naglašava da će tuženi - Sudski savjet, otkloniti nedostatke, na koje je ukazano presudom i to shodno članu 56 Zakona o upravnom sporu i donijeti zakonitu odluku.
Članom 56 navodi se da kada Upravni sud poništi akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen, odnosno, poništena druga upravna aktivnost preduzeta...
U presudi Upravnog suda prihvaćena je tužba sudije iz Kotora Predraga Krstonijevića koji se prošlog ljeta prvi odvažio da podnese tužbu zbog odluke Sudskog savjeta da njegov kolega Vučković u odnosu na njega dobije prednost, iako mu je to bio treći, odnosno osmi mandat tokom tri i po decenije njegovog rada u kotorskom sudu...
U presudi Upravnog suda navedeno je da Vučković nema formalno-pravne uslove iz člana 42 Zakona o sudskom savjetu i sudijama budući da je nakon obnove crnogorske nezavisnoti dva puta biran na mjesto predsjednika suda u Kotoru.
Zbog načina izbora u pravosuđu, više puta je reagovala Evropska komisija, koja je u izvještajima navodila da su takvi načini i kršenje zakona nedopustivi.
( Biljana Nikolić )