Bajden pogrešno vodio kampanju

Ankete su mjesecima uoči predsjedničkih izbora davale prednost Džozefu Bajdenu, ali su ukazivale na tijesnu trku u ključnim državama i rezultat nije donio oštru presudu republikanskom predsjedniku Donaldu Trampu.

Mnoge demokrate se nisu nadale takvom scenariju. Željele su ubjedljivu pobjedu prije ponoći na dan izbora, rezultat kojim će nedvosmisleno poraziti Trampa i trampizam, osvojiti Senat i pokazati da velika većina podržava Bajdenov program.

Demokrate su bile sigurne ne samo da će izbjeći ponavljanje iznenadnog poraza iz 2016, nego su takođe računale na nekoliko faktora koji će Bajdenu dati vjetar u leđa.

Isto kao prije četiri godine, kada su ankete predviđale ubjedljivu pobjedu Hilari Klinton, rezultat je pošao u drugom pravcu. To je svakako, dijelom, greška anketara i njihove metodologije. Međutim, njima nije u interesu da omanu i problem je u tome što ne mogu doprijeti do svih do kojih bi trebalo.

Britanski „Gardijan“ navodi da ponavljanje situacije iz 2016. ukazuje na to da su demokrate pogrešno vodile kampanju. Bajden i njegovi birači su se ponašali kao da je pandemija kovida-19 glavno pitanje. Ali, birači bijelci koji pripadaju radničkoj klasi u državama takozvanog „pojasa rđe“ (rust belt) koji su Trampu donijeli pobjedu 2016. nisu se promijenili. Ukazali su mu povjerenje iz istih razloga - osjetili su se ignorisanim, ostali su bez posla i zajednica, imaju utisak da ostali, uključujući strance, prolaze bolje od njih, i željeli su da neko govori u njihovo ime. A demokrate su očigledno prestale to da rade.

Presudila ekonomija

Tramp se, kako ističe „Gardijan“, pozabavio tim pritužbama onako kako Bajden nije, i njegov snažan učinak u tim državama govori da odlučujuće pitanje na ovim izborima nije bio kovid ili ubistvo Džordža Flojda. To je bila ekonomija, kao i trajna trauma od finansijske krize 2018. i nejednakosti koje je proizvela.

Prema izlaznoj anketi CNN-a, ekonomija - tema gdje se Tramp uporno bolje kotirao od Bajdena u ispitivanjima javnog mnjenja - bila je najvažnija biračima, a nakon nje rasna nejednakost i koronavirus.

Kovid jeste odigrao veliku ulogu i Trampov nemarni odgovor na pandemiju je doprinio Bajdenovom dobrom rezultatu. Ali, Tramp je i kovid pretvorio u prednost. Njegov okršaj sa virusom u oktobru podstakao je njegov snažan nastup u posljednjim danima kampanje. U smislu javnog zdravlja, to je bilo krajnje neodgovorno, ali politički briljantno jer je milionima ljudi dalo nadu da se mogu vratiti normalnom životu i pobijediti virus.

I smrt Džordža Flojda je imala velikog uticaja. Afroamerikanci su uveliko glasali za Bajdena, ali su bijelci, koji čine većinu izbornog tijela, ponovo dali ogromnu podršku Trampu.

Za Trampov dobar učinak na Floridi zaslužan je njegov poboljšani rejting među latino biračima. Tamošnji demokratski latino aktivisti su se mjesecima žalili da Bajden ignoriše hispano birače i umjesto toga obasipa pažnjom crnce u velikim gradovima Srednjeg zapada.

Nacionalna izlazna anketa agencije Edison pokazala je da Bajden vodi među biračima nebijelcima, a da je Tramp ostvario nešto veći procenat glasova nebijelaca nego 2016.

Radikalniji kandidat bi prošao bolje

Bajden je vodio vještu kampanju na mnogo načina, i stalno je bio u prednosti u anketama, ali nije uspio da ostvari ubjedljiv rezultat. Ovi izbori će odlučiti i koja stranka će kontrolisati Kongres u naredne dvije godine, a očekuje se da Senat ostane u rukama republikanaca. Gori učinak demokrata od očekivanog ponovo će pokrenuti kritike na račun Bajdenovih godina i njegove politike „velikog šatora“ (big tent) koju karakteriše nedostatak jasno definisane ideološke osnove. „Gardijan“ piše da će socijalističko krilo Demokratske stranke tvrditi da bi radikalniji kandidat prošao bolje, „što nije tako, ali će se taj argument provlačiti godinama i oblikovati izbore 2024.“

Rezultat izbora, ukratko, pokazuje da Amerika nije kaznila Trampa zbog poricanja klimatskih promjena, njegovog rasizma, izolacionizma, namještanja sastava Vrhovnog suda...

Njegov mandat obilježila je i drama oko impičmenta i istrage povodom miješanja Rusije u izbore.

Nakon četvorogodišnjeg meteža kod kuće i na međunarodnom planu, demokrate su se nadale da će iskoristiti šansu da zaustave Trampov populističko-nacionalistički pokret „Učinimo Ameriku ponovo velikom“. Kakav god da bude ishod, potvrdilo se da je Trampova privlačnost za polovinu zemlje trajna.

Nijedan aktuelni predsjednik nije izgubio trku za drugi mandat od Džordža H.V. Buša 1992. godine.

Budući predsjednik SAD će voditi naciju pogođenu pandemijom od koje je umrlo više od 231.000 ljudi, a milioni ostali bez posla, kao i rasnim tenzijama i političkim podjelama koje su se samo pogoršale tokom žestoke kampanje.

Ovo je Bajdenov treći pokušaj da osvoji funkciju predsjednika nakon pedesetogodišnje političke karijere, uključujući osam godina na mjestu potpredsjednika za vrijeme mandata Trampovog prethodnika Baraka Obame.

Tramp sve vrijeme planirao intervenciju Vrhovnog suda

Tramp je juče lažno proglasio pobjedu i iznio nepotkrijepljene navode o izbornoj prevari.

Bajden je rano juče saopštio da je siguran u pobjedu i pozvao na strpljenje dok se ne prebroje glasovi. Njegov rival se nedugo nakon toga pojavio u Bijeloj kući i proglasio pobjedu, što je napad bez presedana na izborni proces od nekog aktuelnog predsjednika.

„Ovo je velika prevara naše nacije. Želimo da se zakon primijeni na odgovarajući način. Stoga ćemo ići pred Vrhovni sud SAD. Želimo da se zaustavi glasanje“.

On nije ponudio nikakve dokaze koji bi potkrijepili tvrdnju o prevari i nije objasnio kako će se boriti protiv rezultata pred Vrhovnim sudom, koji se ne bavi direktnim sporovima nego razmatra slučajeve proslijeđene od nižih sudova. Međutim, pravni eksperti tvrde da bi ishod izbora mogao biti doveden u pitanje u sudskim procesima na nivou država, uključujući pitanje da li države mogu da u rezultat uključe i kasno prispjele glasove putem pošte. Vrhovni sud je ove godine dozvolio Pensilvaniji da broji glasove pristigle pošto i tri dana nakon izbora, ali su pojedine konzervativne sudije već nagovijestile da bi mogli preispitati tu odluku.

Iz Trampovog izbornog štaba sinoć je saopšteno da je podnijeta tužba u Mičigenu, gdje traže da se obustavi brojanje glasova zbog navodnih neregularnosti.

Čak i prije utorka, u kampanji je zabilježen rekordan broj tužbi u desetinama država, a izborni štabovi oba kandidata su angažovali timove advokata pripremajući se za sporove. Ove tužbe bi na kraju mogle da stignu do Vrhovnog suda koji bi donio krajnju odluku, kao što je to bio slučaj 2000. godine kada je ta institucija zaustavila ponovno prebrojavanje glasova na Floridi i presudila u korist Džordža V. Buša, koji je postao predsjednik.

Analitičari tvrde da se Tramp sve vrijeme tokom kampanje pripremao da ospori rezultat glasanja ukoliko ne bude u njegovu korist. U finišu kampanje, on je sugerisao da će proglasiti pobjedu ako bude u prednosti u izbornoj noći i tražiti prekid brojanja dodatnih listića.

Uoči izbora je takođe rekao da želi da Senat potvrdi imenovanje njegove kandidatkinje za sudiju Vrhovnog suda Ejmi Koni Beret za slučaj da ta institucija bude morala da rješava bilo kakav izborni spor. Demokrate su kritikovale predsjednika zato što je očigledno sugerisao da očekuje da Beretova glasa u njegovu korist.

Glasanje je završeno u utorak veče, ali su mnogim državama potrebni dani da završe brojanje. Veliki broj birača je glasao putem pošte zbog pandemije, zbog čega brojanje traje duže nego obično. Tramp je više puta rekao, ne nudeći dokaze, da će takav način glasanja dovesti do prevare, iako američki izborni eksperti kažu da je prevara zanemarljivo rijetka.

„Tramp će tražiti načine da ospori rezultat jer je on na ovim izborima rizikuje sve. Mogao bi od najmoćnijeg čovjeka na svijetu postati izgnanik“, kazao je za „Politiko“ istoričar Daglas Brinkli.

( Angelina Šofranac, Nada Bogetić )