Trampa podržali bijelci i stariji, Bajdena manjinske etničke grupe, žene i mladi

Republikanski kandidat Donald Tramp dobio je na izborima za predsjednika SAD većinsku podršku bijelaca i starijih od 65 godina dok je njegov protivkandidat demokrata Džozef Bajden ubedljivo pobijedio među ženama, Afroamerikancima, Hispano i Azijskim Amerikancima i među mladima od 18 do 29 godina, pokazale su analize izbornih rezultata.

Američki istraživač javnog mnjenja Džon Zogbi naveo je da je Tramp dobio 80 odsto glasova među biračima koji su kao najvažnije pitanje izdvojili obnovu ekonomije, a ne upravljanje koronavirusom, a Bajden kod onih koji kao glavnu temu ističu rasnu nejednakost.

Tramp je pobijedio i među biračima koji su ocijenili da američki predsjednik treba da bude snažan lider i među onima koji su kao najvažnije pitanje izdvojili očuvanje reda i zakona, kazao je Zogbi u okviru onlajn programa Centra Stejt departmenta za inostrane medije (Foreign Press Center, FPC).

Dobrom rezultatu Bajdena najviše su doprinijeli birači kojima je rasna jednakost najvažnija tema, kakvih je 20 odsto među izašlima na izbore.

Za Bajdena je glasalo 91 odsto takvih birača, a za Trampa osam odsto, naveo je osnivač konsalting kompanije Zogbi stratidžiz (Zogby Strategies).

Bajden je ubjedljivu podršku dobio i među biračima koji smatraju da novi predsjednik mora da se pozabavi koronavirusom prije nego što se posveti obnovi ekonomije.

Značajan rezultat Bajden je ostvario i među biračima koji su rekli da žele predsjednika koji će obezbijediti jedinstvo nacije, naveo je Zogbi u okviru programa FPC "Virtuelna novinarska tura".

Tramp je dobar rezultat zabilježio medju biračima koji gotovo do posljednjeg trenutka nisu znali za koga će glasati.

"Svega pet odsto birača opredijelilo se u nekoliko posljednjih dana kampanje, a od njih je 51 odsto reklo da je glasalo za Trampa, a 44 odsto za Bajdena. Među dva odsto birača koji su rekli da su se opredijelili u posljednjoj nedjelji pred izbore, Tramp je dobio 63 odsto, a Bajden 30 odsto", kazao je američki istraživač javnog mnjenja.

Istraživači su dobili neočekivan odgovor kada su od birača tražili da kažu za kog kandidata smatraju da se više brine o običnim ljudima.

"Iako bismo očekivali da većina kaže da je to Bajden, podjednak broj birača opredijelio se i za njega i za Trampa", rekao je Zogbi.

Bajden je među muškarcima dobio 49 odsto, a Tramp 47 odsto.

Među ženama je Bajden dobio 57 odsto, a Tramp 42 odsto glasova.

U obje kategorije Bajden je ostvario znatno bolji rezultat od kandidatkinje demokrata Hilari Klinton na prethodnim izborima, prije četiri godine, naveo je Zogbi.

Tramp je dobio 55 odsto podrške bijelih birača, a Bajden 43 odsto.

Među crnim biračima, koji su na izbore izašli u očekivanom broju, Bajden je dobio 87 odsto, a Tramp 11 odsto glasova.

Na takav ishod najviše je uticao neočekivano dobar rezultat Trampa među crnim muškarcima, od kojih ga je podržalo 18 odsto.

Među hispano populacijom Bajden je osvojio 67 odsto glasova, a Tramp 31 odsto, što je, prema ocjeni Zogbija, važan rezultat za demokrate.

Azijski Amerikanci, koji čine tri odsto biračkog tela, takođe su većinski podržali Bajdena.

Kandidat demokrata dobio je 64 odsto, a Tramp 35 odsto glasova Azijskih Amerikanaca, naveo je Zogbi.

Važan rezultat za Bajdena je i ubjedljiva pobjeda među mladima od 18 do 29 godina.

Prema riječima Zogbija, Bajden je u toj kategoriji ostvario gotovo isti rezultat kao bivši američki predsjednik Barak Obama u čijoj administraciji je bio potpredsjednik SAD.

Među biračima starijim od 65 godina očekivano je pobijedio Tramp, ali znatno manjom razlikom nego prije četiri godine.

Trampa je podržalo 51 odsto starijih od 65 godina, a Bajdena 48 odsto, dok je na izborima 2016. godine kandidat republikanaca imao 10 odsto glasova više od Hilari Klinton u toj kategoriji.

Među biračima koji su izašli na izbore, 38 odsto je reklo da se identifikuje sa demokratama, 34 odsto sa republikancima, dok je 28 odsto kazalo da se identifikuje sa nezavisnim kandidatima, naveo je Zogbi.

Od onih koji se identifikuju sa demokratama, za Bajdena je glasalo 94 odsto, a za Trampa pet odsto, dok je među onima koji su se izjasnili kao republikanci 93 odsto podržalo Trampa, a šest odsto Bajdena.

Među biračima koji su se izjasnili kao nezavisni, 56 odsto je glasalo za Bajdena, a 39 za Trampa.

Zogbi je rekao i da je na izborima zabilježena veoma velika izlaznost, uz više od 100 miliona glasova datih unaprijed.

Naveo je da se očekivalo da birači koji su glasali unaprijed u znatno većoj mjeri podrže Bajdena, ali da se to "očigledno nije desilo" pošto je kandidat demokrata dobio svega 17 odsto više prijevremenih glasova od Trampa.

Takođe, istraživanja koja je sproveo pokazala su da će Tramp imati oko 10 odsto prednosti među biračima glasalim na dan izbora, u utorak, odnosno da se može očekivati takozvani "crveni talas".

Međutim, Tramp je na dan izbora pobijedio ubjedljivo pošto je ta razlika bila dovoljna da neutralizuje "plavi talas" među glasovima datim unaprijed, dodao je Zogbi.

Pobjednik izbora u SAD još nije poznat pošto je razlika između Trampa i Bajdena mala, a u nekim saveznim državama još traje brojanje glasova pristiglih putem pošte.

Takođe, neke savezne države propisale su da su važeći i listići koji poštom stignu nakon izbornog dana, a oni se moraju sačekati zbog tijesnog rezultata i mogućeg uticaja na ishod izbora.

Prema agenciji Asošiejted pres, Bajden je do sada pobijedio u 22 od 50 saveznih država i Distriktu Kolumbija i "osvojio" 264 elektora, čime je došao nadomak pobjede.

Tramp je dobio u 23 savezne države i "skupio" 214 elektorskih glasova.

Pošto je kandidatu za pobjedu potrebna podrška 270 od 538 elektora, Bajden za ulazak u Bijelu kuću treba da osvoji samo jednu od preostalih pet država.

Pobjednik, prema AP-u, još nije poznat u pet saveznih država, Pensilvaniji (nosi 20 elektora), Džordžiji (16), Sjevernoj Karolini (15), Nevadi (6) i Aljaski (3).

Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi "dobija" sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski.

Bajden je ostvario važne pobjede u saveznim državama Mičigen i Viskonsin, koje su uz Pensilvaniju ponovo presudne u borbi za Bijelu kuću.

Na izborima 2016. godine Tramp je u svakoj od njih pobijedio Hilari Klinton sa manje od jedan odsto razlike.

Zogbi je naveo da je Bajden u te tri države među ženama iz predgrađa i fizičkim radnicima (plavim okovratnicima) dobio veću podršku nego Hilari Klinton prije četiri godine.

( BETA )