Jedna Amerika, dva svijeta

Pristalice Džoa Bajdena juče su plesale na ulicama ispred centra u Filadelfiji gdje su brojani glasovi. Kako se njihov favorit bližio pobjedi, stotine demokrata su se okupile, odjeveni u žute majice na kojima je pisalo „Prebrojte svaki glas“.

Šon Trupo, 37-godišnji profesor sociologije, rekao da je upalio vatromet kada je čuo da je Bajden pretekao Donalda Trampa u Pensilvaniji. Stavio je četvorogodišnju ćerku u kolica i pridružio se masi ispred Kongresnog centra. „Moja ćerka je rođena za Trampovog mandata i želim da svjedoči njegovom odlasku“, rekao je za Rojters.

U Detroitu, nekoliko stotina Trampovih pristalica, neki vidno naoružani, uzvikivali su „Pobijedili smo“, iako su sve manje šanse za to. Neke pristalice, ugledajući se na predsjednika, tvrde da mora da nešto nije u redu da rezultatima koji pokazuju da Bajden pobjeđuje, pa su ponijeli puške i pištolje na okupljanja ispred centara u Detroitu i Feniksu gdje su brojani glasovi.

„Puno je lažnih glasova koji su prebrojani“, rekao je na skupu u Detroitu medicinski tehničar Geri Smit (69). On je kazao da želi da se većina legalnih lističa koji su stigli poštom proglase nevažećim.

„Nastavićemo parnice, proteste, ko zna, možda bude građanske neposlušnosti“, rekao je za Rojters.

Iako mu pobjeda izmiče, Tramp ne nagovještava da će priznati rezultate predsjedničkih izbora.

„Nastavićemo proces kroz sve pravne aspekte, kako bismo osigurali da američki narod ima povjerenje u našu vladu. Nikad nećemo odustati od borbe za vas i našu naciju“, poručio je juče u saopštenju koje je objavila Bijela kuća. Njegovi najbliži saradnici, uključujući odrasle sinove, do sada su ga ohrabrivali u tome i pokrenuli su agresivnu akciju osporavanja rezultata pred sudovima, vršeći pritisak na druge republikance da ga brane.

Kako su slabile njegove šanse za reizbor, Tramp je pojačavao neosnovane napade na rezultate, tvrdeći da su izbori pokradeni. Pravni eksperti kažu da je malo vjerovatno da će njegovi parnice širom ključnih država imati uticaja na ishod izbora. Izborni zvaničnici u tim državama su kazali da ne znaju da je bilo nepravilnosti.

Tramp je nastojao da predstavi kao prevaru sporo brojanje glasova koji su stigli poštom. Takav način glasanja bio je popularan ove godine zbog straha od izlaganja koronavirusu.

Studije su pokazale da je prevara zanemarljivo rijetka pojava u decentralizovanom sistemu pod kontrolom države koji se koristi na izborima u SAD.

Kroz istoriju, državama je trebalo vremena da prebroje glasove nakon dana izbora.

Bajden, koji je pozvao na strpljenje dok se broje glasovi, odgovorio je na Trampove optužbe za prevaru: „Niko nam neće oduzeti demokratiju. Ni sada, ni nikad.“

Tijesan ishod izbora naglasio je velike političke podjele u državi i Bajdenu neće biti lako da vlada u duboko polarizovanom Vašingtonu. Očekuje se da republikanci zadrže kontrolu u Senatu i vjerovatno će blokirati velike djelove njegovog programa.

Njega čeka i borba protiv pandemije, koja je odnijela više od 234.000 života u SAD i milione ljudi ostavila bez posla. Zemlju su mjesecima potresali neredi zbog rasnih odnosa i policijske brutalnosti.

Policija je juče uhapsila dvije osobe i oduzela oružje u okviru istrage o navodnoj zavjeri za napad na kongresni centar Pensilvanija, gdje su brojani glasovi. U Arizoni je došlo do čarki između Trampovih i Bajdenovih pristalica. I u slučaju da pobijedi Bajden, Amerikanci se moraju suočiti sa činjenicom da je skoro 70 miliona njihovih zemljaka glasalo za kandidata koji nema kapaciteta za etičko rasuđivanje, kaže kaže Ričard Has, predsjednik američkog Savjeta za spoljne poslove.

Pozitivna strana je što SAD ostaju snažna demokratija. Odziv je bio veliki uprkos ograničenjima zbog kovida-19. Nasilje je bilo minimalno. Trampovo lažno proglašenje pobjede u utorak veče nije imalo puno efekta, a njegovi pozivi na prekid brojanja su prilično ignorisani, kaže Has, koji je bio specijalni izaslanik Džordža V. Buša za Sjevernu Irsku i koordinator za budućnost Avganistana.

Ono što zabrinjava je duboka podijeljenost američkog izbornog tijela - skoro podjednaka između dva kandidata. To će vjerovatno dovesti do podijeljene vlade. Demokrate će kontrolisati Bijelu kuću i Predstavnički dom, a republikanci Senat.

Mnoge Trampove pristalice odbijaće da prihvate legitimitet Bajdenovog predsjedništva. Vrlo je vjerovatno da Tramp nikad neće prihvatiti rezultat, a kamoli prisustvovati inauguraciji svog nasljednika, predviđa Has. Amerikanci, kako ističe Has, žive u odvojenim svjetovima. Svrstali su se u zajednice i regione sa onima koji imaju slične stavove. Gledaju različite kablovske televizije, slušaju svoje radio stanice i prate svoje portale. Has navodi da su pripadnici svih klasa glasali za oba kandidata, te da demografski, polni i rasni obrasci glasanja nisu bili jednostrani kako su mnogi predviđali.

Indikator političke orijentacije je nivo obrazovanja, kao i geografija, pri čemu republikanski glasači žive u udaljenijim predgrađima i ruralnim oblastima, a demokratski u metropolama. Has piše da je kultura možda važniji faktor u američkoj politici nego bilo šta drugo. Što se tiče spoljne politike, čini se da nije imala veći značaj u kampanji, osim što je mobilisala određene izborne jedinice, poput velikih kubanskih i veneceuelanskih zajednica na Floridi.

„U tom kontekstu, biće teško izgraditi podršku za značajne promjene u načinu izbora predsjednika ili načinu rada vlade. Ova stuacija najviše podsjeća na Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Mnogi se slažu da je trenutni sistem duboko manjkav i nereprezentativan, ali nemoguće je postići konsenzus o reformi, jer bi svaka potencijalna popravka jednima donijela korist, a drugima štetu. Nije iznenađujuće što se opiru oni koji će od promjene izgubiti“, kaže Has.

Kako će vlast funkcionisati, u mnogome zavisi od kalkulacija lidera Senata, republikanca Miča Mekonela, i njegove spremnosti da sarađuje sa predsjednikom Bajdenom. Za saradnju će biti potrebno i da Bajden pravi kompromise, čemu će se, kako se očekuje, opirati neki članovi njegove stranke.

Demokrate su očekivale ubjedljivo odbacivanje Trampa i svega što on predstavlja, a republikanci se nadali da birači većinski odobriti njegovo upravljanje. Omanuli su i jedni i drugi i ono što su izbori otkrili je jedna zemlja, a dva naroda. Oni će morati da žive zajedno, a mogu li sarađivati, ostaje da se vidi, zaključuje Has.

Ogromni izazovi na ekonomskom frontu

Novi predsjednik SAD suočiće se sa ogromnim izazovima na ekonomskom frontu.

Teška recesija je zbrisala više od godine ekonomskog proizvoda i više od pet godina rasta zaposlenosti.

Radna snaga je sada manja nego što je bila godinu prije Trampovog dolaska na vlast.

Rojters navodi da je svijetla tačka lična potrošnja, koja je veća nego što je bila odmah nakon eksplozije pandemije koronavirusa u martu

Cijene nekretnina su u porastu, što je dobra vijest za vlasnike, ali istovremeno pogoršava krizu za one koji žele da kupe stan.

Proizvodna aktivnost, ključna briga država Srednjeg zapada, se oporavila, ali je zaposlenost u proizvodnji u gorem stanju nego ukupna zaposlenost. Pandemija i dalje bjesni širom većeg dijela SAD i raste zabrinutost da će vlasti morati ponovo da uvedu blokade da bi obuzdale širenje virusa.

Uprkos pokazateljima da ekonomija ponovo usporava, „gotovo je sigurno da će ekonomija postati bolja tokom 2021. godine“, kaže Džejson Furman, ključni ekonomski savjetnik Baraka Obame, koji je izabran za predsjednika SAD usred ekonomske krize.

Rojters navodi da je kraj 2021. daleko, ne samo u političkom smislu, nego za one koji žive od prvog do prvog ili su bez posla.

Prema projekcijama Federalnih rezervi, nezaposlenost će iznositi 5,5 odsto do kraja sljedeće godine, što je gore od 4,7 odsto kada je Tramp prvi put izabran. Pored gubitka radnih mjesta i pada prozvodnje, novi predsjednik će se suočiti sa spiskom dugoročnih problema, uključujući sve dublju nejednakost, rast federalnog duga i narušene međunarodne trgovinske odnose.

Tramp je uoči izbora stalno bio bolji u anketama povodom sposobnosti otvaranja radnih mjesta i upravljanja ekonomijom.

U analizi se ocjenjuje da bi Bajdenovo predsjedništvo i Senat u kojem republikanci imaju većinu bila najgora kombinacija za ekonomiju 2021. jer će se republikanci vjerovatno protiviti značajnijem paketu pomoći, rekao je Metju Luzeti, glavni američki ekonomista Dojče banke.

Lider većine u Senatu Mič Mekonel izjavio je juče da je stopa nezaposlenosti opala za jedan procenti poen - na 6,9 odsto.

On je dodao da ekonomska statistika pokazuje da će Kongres usvojiti manji paket pomoći onima koje je pandemija najviše ugrozila.

Mekonel je na konferenciji za novinare u Kentakiju rekao da pad nezaposlenosti, zajedno sa nedavnim podacima o ukupnom ekonomskom rastu, pokazuju da američka ekonomija ostvaruje dramatičan oporavak.

( Angelina Šofranac )