Novi početak za Ameriku: Bajden pobjednik, Tramp sipa optužbe

Demokrata Džo Bajden je pobijedio na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama pošto su birači tijesnom razlikom kaznili burno liderstvo republikanca Donalda Trampa i prihvatili Bajdenovo obećanje da će se izboriti sa pandemijom koronavirusa, oporaviti ekonomiju i izliječiti podijeljenu naciju.

Osvajanje 20 elektorskih glasova u Pensilvaniji donijelo je bivšem potpredsjedniku više od 270, koliko mu je bilo potrebno da trijumfuje, pa su ga sve velike TV stanice proglasile pobjednikom nakon četiri dana neizvjesnosti oko ishoda izbora održanih u utorak.

„Počastvovan sam povjerenjem koje je američki narod ukazao meni i potpredsjednici (Kamali) Haris. Pored prepreka bez presedana, glasao je rekordan broj Amerikanaca“, objavio je Bajden na Tviteru.

„Pošto se kampanja završila, vrijeme je da ostavimo ljutnju i oštre riječi za nama i ujedinimo se kao nacija. Vrijeme je da se Amerika ujedini. I izliječi.“

Nekoliko svjetskih lidera, uključujući premijera Britanije Borisa Džonsona, Kanade Džastina Trudoa, njemačku kancelarku Angelu Merkel i predsjednika Francuske Emanuela Makrona, požurilo je da čestita Bajdenu.

To dodatno otežava Trampu da nastavi da tvrdi da mu je pobjeda ukradena.

„Radujem se budućoj saradnji sa predsjednikom Bajdenom. Naše transatlantsko partnerstvo je nezamjenjivo ako želimo da savladamo velike izazove našeg vremena,“ kazala je Angela Merkel.

Tramp, koji je igrao golf kada je stigla vijest da je njegov rival pobijedio, odmah je optužio Bajdena da „žuri da se lažno predstavi kao pobjednik“.

„Daleko od toga da su izbori gotovi“, naveo je u saopštenju.

Državni izborni zvaničnici širom zemlje kažu da nema nikakvih dokaza da je bilo značajnijih nepravilnosti.

Kada je vijest objavljena, izbila je erupcija oduševljenja u holovima hotela gdje su boravili Bajdenovi saradnici i širom zemlje, prenio je Rojters.

„Vrijedjelo je svakog minuta čekanja“, rekao je jedan njegov saradnik. Kamala Haris, buduća potpredsjednica, na Tviteru je objavila video kojim je čestitala Bajdenu: „Uspjeli smo, Džo!“

Ona će biti prva žena, prva američka crnkinja i prva Amerikanka azijskog porijekla na potpredsjedničkog funkciji.

Klicanje i aplauzi su se čuli u djelovima prijestonice Vašington.

U jednoj zajednici, ljudi su izašli na terase, vikali, mahali i udarali u šerpe.

Talas buke je nadolazio kako se vijest širila. Neki su plakali. Odjekivala je pjesma „We are the Champions“ grupe Kvin.

Izbori su naglasili veliki jaz u američkom društvu i djeluje kao da su Trampovi obožavatelji i demokrate nepomirljivi.

Trampove pristalice su se juče okupile blizu zgrada vlade u Lensingu u Mičigenu i u Harisburgu u Pensilvaniji, tražeći ponovno brojanje.

Objava TV mreža da je Bajden pobijedio došla je usred zabrinutosti Trampovog tima oko dalje strategije i pritiska na njega da izabere profesionalniji pravni tim da označi gdje vjeruju da je bilo izborne prevare i predoče dokaze za to.

Kada uđe u Bijelu kuću 20. januara, Bajden će se suočiti sa teškim zadatkom vladanja u duboko podijeljenom Vašingtonu.

„Radujem se budućoj saradnji sa predsjednikom Bajdenom. Naše transatlantsko partnerstvo je nezamjenjivo ako želimo da savladamo velike izazove našeg vremena,“ kazala je Angela Merkel

Jedan od brojnih izazova na putu do pobjede bili napori republikanaca da ograniče glasanje putem pošte u vrijeme kada je rekordan broj birača trebalo da glasa na taj način zbog pandemije, od koje je u SAD umrlo više od 235 hiljada ljudi.

Obje strane su okarakterisale izbore 2020. kao jedne od najvažnijih u istoriji SAD, jednako bitne kao one tokom Građanskog rata 1860-ih i Velike depresije 1930-ih.

Zvaničnici na obje strane su mjesecima isticali mogućnost da SAD ne mogu sprovesti fer glasanje. Međutim, na kraju je proces na biralištima prošao uz manje smetnje dok su milioni strpljivo čekali da glasaju. Hiljade posmatrača je četiri dana radilo na tome da osigura da se glasovi prebroje.

Očekuje se da se izborna drama nastavi nedjeljama, ako ne i mjesecima. Tramp (74) pred sudovima osporava rezultate glasanja, ali pravni eksperti kažu da su male šanse da to utiče na ishod.

Bajdenovoj pobjedi je doprinijela snažna podrška žena, Afroamerikanaca, fakultetski obrazovanih bijelaca i stanovnika metropola. Što se tiče glasova naroda, Bajden ima prenost od preko četiri miliona.

Njegove pristalice su kazale da priliči to što mu je pobjedu donijela rodna Pensilvanija. Rođen je u industrijskom gradu Skrenton na sjeveroistoku zemlje. Hvaleći se porijeklom iz srednje klase, osigurao je demokratsku nominaciju obećanjem da će ponovo pridobiti birače iz radničke klase koji su podržali Trampa 2016.

Bajden, koji je pola vijeka u javnom životu kao senator, a potom potpredsjednik za vrijeme mandata Baraka Obame, preuzima kormilo države usljed meteža zbog koronavirusa, usporavanja ekonomije, kao i protesta protiv rasizma i policijske brutalnosti.

Tokom duge političke karijere, niko ga nije ozbiljno optužio da je zloupotrijebio položaj da bi se obogatio. Decenijama je živio od senatorske plate, koja trenutno iznosi 170.000 dolara godišnje.

Objavljivao je poreske prijave svake godine od 1998. Njegovi prihodi su rasli pošto mu je istekao mandat potpredsjednika, kada je počeo da piše memoare i drži plaćene govore.

Iz Republikanske stranke su ga optuživali da je umiješan u sumnjive poslove sa Kinom, ali nisu pružili dokaze.

Za razliku od ljevičarskog senatora Bernija Sandersa, Bajdenova kampanja za Bijelu kuću nije bila zasnovana na nekom velikom reformskom projektu. Od samog početka, njegova poruka je bila oslobađanje zemlje od Donalda Trampa i čišćenje od mržnje i nesloge.

On je obećao uvođenje minimalne zarade od 15 dolara po satu, želi da pruži zdravstveno osiguranje građanima sa niskim primanjima koji ne mogu da priušte privatno. Njegov plan obuhvata i poziv da se djeca čiji roditelji zarađuju manje od 125.000 dolara godišnje oslobode plaćanja školarine.

Međutim, ako republikanci zadrže kontrolu u Senatu, vjerovatno će blokirati velike djelove njegovog programa, uključujući borbu protiv klimatskih promjena.

Investitori su juče kazali da će se fokus tržišta vjerovatno pomjeriti na Senat i to koliko će Bajdenova administracija moći da uradi u smislu politike.

„Tramp će se boriti nekoliko nedjelja. To će malo unervoziti tržišta, ali većina komentatora vjeruje da će Bajden prevladati, da su ovi izbori gotovi i da će Senat morati da pravi kompromise“, rekao je Džim Avad, direktor njujorške firme Clearstead Advisors.

Bajden je najavio da će mu prvi prioritet biti pravljenje plana za suzbijanje i oporavak od pandemije, obećavši da će poboljšati pristup testovima i, za razliku od Trampa, slušati savjete vodećih zdravstvenih stručnjaka. On je obećao da će vratiti osjećaj normalnosti u Bijelu kuću nakon predsjedništva tokom kojeg je Tramp hvalio autoritarne strane lidere, ignorisao dugogodišnje globalne saveze, odbio da se distancira od bijelaca rasista i doveo u sumnju legitimitet američkog izbornog sistema.

Bajden nije uspio da ostvari ubjedljivu pobjedu koju su demokrate očekivale, što pokazuje da Tramp uživa veliku podršku uprkos turbulentnom četvorogodišnjem mandatu.

To bi moglo komplikovati ispunjenje obećanja Bajdenove kampanje da će preinačiti ključne djelove Trampove zaostavštine.

To obuhvata Trampove duboke poreske rezove koji su posebno pogodovali korporacijama i bogatima, strogu imigracionu politiku, napore za poništenje zakona o zdravstvenoj zaštiti Obamaker iz 2010. i Trampovo istupanje iz međunarodnih sporazuma poput Pariskog sporazuma o klimi i Iranskog nuklearnog sporazuma.

Bajden je 1988. i 2008. bez uspjeha pokušao da se domogne predsjedničke funkcije.

Za Trampa je ovo težak kraj nakon zapanjujućeg političkog uspona. Tajkun u oblasti nekretnina koji je uspostavio nacionalni brend kao ličnost rijaliti televizije, pobijedio je demokratsku kandidatkinju Hilari Klinton 2016. na njegovom prvom nadmetanju za neku javnu funkciju.

On je prvi predsjednik SAD koji nije uspio da osvoji drugi mandat nakon republikanca Džordža H.V. Buša 1992.

Uprkos drakonskim ograničenjima imigracije, Tramp je iznenađujuće dobro prošao kod latino birača. Pobijedio je u jednoj od ključnih država, Floridi, gdje je njegovo obećanje da će mu ekonomija biti prioritet iako povećava prijetnju od koronavirusa, očigledno imalo odjeka.

Na kraju, ipak, nije uspio da značajnije proširi podršku izvan posvećenog jezgra ruralnih birača i bijelaca iz radničke klase koji su prihvatili njegov desničarski populizam i nacionalizam.

Tramp je prije izbora odbio da se obaveže na mirnu predaju vlasti ako izgubi od Bajdena, i nije promijenio taj stav. Lažno je proglasio pobjedu puno prije završetka brojanja glasova.

Prije projekcije Bajdenove porbjede i dok su slabile njegove šanse za reizbor, predsjednik je u četvrtak iz Bijele kuće napao demokratski proces države i lažno ustvrdio da su izbori pokradeni.

Pozivajući na strpljenje dok se broje glasovi, Bajden je na Tviteru odgovorio:

„Niko nam neće oduzeti demokratiju. Ni sada, niti bilo kad“.

Najstariji u istoriji SAD

Džo Bajden, koji će 20. novembra napuniti 78 godina, biće najstariji predsjednik u istoriji Sjedinjenih Američkih Država.

Do sada je tu titulu držao Ronald Regan, koji je imao 77 godina kada je napustio funkciju 1989.

„Mislim da je to važno za ljude - legitimno je postavljati pitanje o mojim godinama“, rekao je Bajden prošle godine prilikom gostovanja na televiziji ABC.

„Nadam se da mogu pokazati da... s godinama dolazi mudrost i iskustvo koje mogu stvari učiniti mnogo boljim. Na vama je da odlučite, a ne na meni.“

Njegov ljekar je u decembru 2019. objavio izvještaj u kojem je konstatovao da je Bajden „zdrav, energičan, 77-godišnji muškarac, sposoban za uspješno obavljanje dužnosti predsjednika“.

U izvještaju koji je pripremio doktor Kevin O’Konor, navedeno je da Bajden ima poremećaj srčanog ritma. Međutim, napisano je i da Bajden nije tražio nikakvu terapiju za stanje poznato kao nevalvularna atrijalna fibrilacija.

Tramp (74) je bio najstariji koji je preuzeo predsjedništvo. Imao je 70 godina na dan inauguracije, 20. januara 2017.

Ostali najstariji predsjednici u vrijeme inauguracije su Ronald Regan, koji je 1981. imao 69 godina. Vilijam Henri Harison sa 68 godina 1841. i Džejms Bjukenen, koji je imao 65 godina 1857.

Najmlađi predsjednik je bio Teodor Ruzvelt, koji je imao 42 godine 1901, kada je počeo prvi od dva mandata u Bijeloj kući.

Džon F. Kenedi bio je drugi najmlađi predsjednik sa 43 godine, a slijede Bil Klinton i Julisiz Simpson Grant, koji su imali 46 godina kada su postali predsjednici.

( Angelina Šofranac )