IPER: Patrijarhalni stavovi oslabili, i dalje su barijera sa kojom se žena susreće u biznisu

Žensko preduzetništvo predstavlja veliki potencijal za razvoj crnogorske ekonomije, stvarajući preduslove za otvaranje novih preduzeća, a samim tim i radnih mjesta, ocijenili su predstavnici Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER). Iz IPER-a su agenciji Mina-business kazali da podaci Poreske uprave (PU) ukazuju na rastući trend zastupljenosti biznisa u vlasništvu žena, kao i rastući broj registrovanih preduzetnica u periodu od 2011. do prošle godine. „Prema tom izvoru, 22 odsto aktivnih poreskih obveznika – mikro, malih i srednjih biznisa u Crnoj Gori, su u vlasništvu žena, i svaki treći registrovani preduzetnik je žena. Ovi podaci ohrabruju i potvrđuju da brojne aktivnosti institucija javnog i privatnog sektora, asocijacija, udruženja i međunarodnih organizacija, koje doprinose stvaranju povoljnijeg ambijenta za razvoj ženskog preduzetništva, daju rezultate“, naveli su predstavnici IPER-a. Oni su dodali da svi svjedočimo tome da su preduzetnice postale vidljivije u javnosti i da su njihovi uspjesi ohrabrenje i motivacija za generacije koje dolaze. „Iako su duboko ukorijenjeni patrijarhalni stavovi u crnogorskom društvu vremenom oslabili, oni i dalje predstavljaju jednu od glavnih barijera sa kojom se žena susreće prilikom započinjanja i vođenja biznisa“, naveli su iz IPER-a. Jedna od važnih barijera je, kako smatraju, i otežan pristup finansijskim sredstvima, zbog nemogućnosti obezbjeđenja hipoteke, jer žene najčešće nijesu vlasnice nekretnina. „Nepotrebne administrativne procedure, visina državnih i lokalnih poreza i dažbina, te nelojalna konkurencija u vidu neregistrovanih biznisa u njihovoj djelatnosti, predstavljaju jednako aktuelne probleme, bez obzira kog je pola preduzetnik“, poručili su iz IPER-a. Predstavnici IPER-a su saopštili da njihova istraživanja ukazuju na to da onog momenta kada se odvaže da uđu u preduzetničke vode, žene imaju istovjetne barijere kao i muškarci i tu su razlike relativno male. „Ono gdje postoji značajna razlika je period prije ulaska u biznis. Žene su generalno mnogo opreznije, čekaju 'pravi trenutak', prepoznaju nedostatak ličnih vještina i kontakata, više se preispituju i sumnjaju u svoje sposobnosti“, dodali su iz IPER-a. To, kako su naveli, rezultira time da se danas najveći broj žena opredjeljuje za poslovne vode iz nužde i potrebe da dopune kućni budžet. „Učešće onih koje se za preduzetništvo opdredjeljuju u želji da budu nezavisne i da pokažu svoj puni potencijal, je i dalje manje“, smatraju u IPER-u. Iz IPER-a su naveli da su u prethodnom periodu realizovane mnoge aktivnosti koje su doprinijele da danas imamo rastući broj ženskih biznisa i preduzetnica, iz godine u godinu. Kako smatraju, neophodno je da se te aktivnosti ne prekidaju i da se dodatno poradi na preduzetničkom obrazovanju mlađih generacija. „To ne samo da će doprinijeti rastućem broju preduzetnika, bez obzira na pol, već i unapređenju njihove zapošljivosti i u krajnjem, većoj produktivnosti radne snage u Crnoj Gori. Nažalost, neke sjajne inicijative imaju samo ad hoc karakter. Potrebno je objediniti aktere u ovoj oblasti i obezbijediti promjenu koja će biti na nivou kolektivne kulture – preduzetničke kulture. Nažalost, u Crnoj Gori i dalje više pričamo o problematičnim, a manje o uspješnim pojedincima“, tvrde u IPER-u. Na pitanje koliko su nadležne institucije u državi spremne da pomognu u ekonomskom osnaživanju žena iz IPER-a su odgovorili da nadležne institucije pokazuju izuzetnu spremnost za pružanjem podrške razvoju ženskog preduzetništva upravo kroz progame i projekte koje realizuju Investiciono-razvojni fond (IRF), ministarstva ekonomije i za ljudska i manjinska prava, Zavod za zapošljavanje (ZZZ) i Glavni grad Podgorica. „Tu su i podsticajni programi 17 opština koje su u svojim budžetima izdvojili bespovratna sredstva za razvoj ženskog preduzetništva“, kazali su predstavnici IPER-a. Oni smatraju da posebno pozitivan primjer u posljednje vrijeme je aktivnost ZZZ, koji je do sada je objavio dva javna poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za samozapošljavanje. Broj predatih aplikacija u okviru prvog javnog poziva iznosio je 135 od čega su 62 aplikacije predale žene. U okviru drugog javnog poziva predato je ukupno 575 projekata, u 264 projekata akteri su žene. Na pitanje kakvu podršku pruža IPER svim ženama koje hoće da se upuste u preduzetničke vode, iz te organizacije su kazali da pružaju nefinansijsku podršku kroz programe unapređenja preduzetničkih vještina, povezivanje sa akterima u privatnom i državnom sektoru, promociju mogućnosti. „Takođe, radimo na unapređenju poslovnog ambijenta za razvoj ženskog preduzetništva kroz donošenje smjernica i preporuka za izmjene i dopune postojeće regulative umjerene ka vladinim institucijama kako bi bolje implementirali principe slobodnog tržišta u Crnoj Gori“, saopštili su iz IPER-a. Program podrške preduzetnicama, koji je IPER realizovao tokom septembra uz podršku Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP), predstavlja nastavak njihove kontinuirane podrške ženskom preduzetništvu. „Nastao je kao odgovor na negativne efekte pandemije COVID-19 kako bi uspješno savladale izazove sa kojima se suočavaju i lakše se uključile u proces online poslovanja i online vođenje biznisa“, dodali su iz IPER-a. Oni su naveli da su organizovali četiri dvodnevna online treninga, koje su vodili iskusni treneri i predavači, u okviru kojih su preduzetnice, pored teorijskog dijela, dobijale konkretne odgovore na pitanja navođenjem primjera iz prakse i smjernice za direktnu primjenu na svoj biznis. Tokom obuka preduzetnice su međusobno razmjenjivale svoja iskustva, dijelile savjete i ostvarile međusobnu saradnju za dalje. Kao dodatni vid podrške, organizovani su i mentorski sastanci jedan na jedan. „Obuku je prošlo preko 50 preduzetnica i vjerujemo da će stečeno znanje moći lako da primijene prelazak na online poslovanje“, rekli su iz IPER-a. Na pitanje koliko je korona kriza uticala na žensko preduzetništvo, iz IPER-a su odgovorili da je pandemija negativno uticala na ekonomiju u cjelini, pa i na poslovanje žena u biznisu. „Rezultati istraživanja koje smo sproveli među preduzetnicama krajem septemba pokazuju da su se preduzetnice tokom pandemije COVID-19 suočile sa mnogobrojnim izazovima, koje su za rezultate imali potpunu obustavu aktivnosti njih 51,7 odsto, smanjen obim poslovne aktivnosti 43,1 odsto, pad tražnje i prodaje proizvoda i usluga 41,4 odsto, probleme s likvidnošću 31 odsto i poteškoće sa naplatom potraživanja 29,3 odsto“, precizirali su iz IPER-a. Čak 74,1 odsto anketiranih je navelo smanjenje prihoda kao ključnu posljedicu COVID-19 pandemije. „Takođe, veliki problem su im predstavljale poteškoće sa izmirenjem poreskih i finansijskih obaveza i dugovanja, 50 odsto, otkazivanje ugovorenih poslova 48,3 odsto, kao i smanjenje broja zaposlenih 15,5 odsto“, naveli su iz IPER-a. Svega 5,2 odsto ispitanica je odgovorilo da je ovaj period za njih protekao bez posljedica. U cilju prevazilaženja poteškoća, preduzetnice su preduzimale mnogobrojne korake, među kojima se izdvajaju odobrene subvencije za plate 43,1 odsto i privremeno obustavljanje poslovne aktivnosti 34,5 odsto. Pored toga, nekim od njih je odobren reprogram kredita 10,3 odsto, kao i odloženo izmirenje poreskih obaveza 6,9 odsto. Trećina anketiranih preduzetnica potvrdila je da je upotreba digitalnih alata u njihovom slučaju doprinijela rastu poslovnih aktivnosti. „Kao ključne stvari koje bi im pomogle u oporavku i nastavku poslovanja preduzetnice su navele da bi im najviše značila finansijska podrška, poput reprogramiranja kredita, nastavka subvencija, davanja beskamatnih kredita, kao i poreske olakšice na duži vremenski period. Komentarišući koje bi preporuke dali svim ženama koje žele da se upuste u sopstveni biznis, Iz IPER-a su saopštili da je potrebno insistirati na dosljednoj primjeni relativno dobrog pravnog i strateškog okvira za razvoj ženskog preduzetništva, učiniti dostupnijim različite izvore znanja i informacija. „Potrebno je i obezbijediti bolji pristup finansijskim sredstvima za ženski biznis, jačati umrežavanje i saradnju preduzetnica, podstaći medije da kontinuirano promovišu žensko preduzetništvo i inicirati i jačati saradnju udruženja koja okupljaju preduzetnice sa akedemskom i naučnom zajednicom“, rekli su iz IPER-a. Takođe, kako smatraju, potrebno je unaprijediti poslovni ambijent, u smislu digitalne transformacije privrede i konkurentnosti na tržištima, što predstavlja jedan je od strateških pravaca djelovanja privrede. „Preduzetnice ohrabrujemo da bez obzira na barijere koje su danas prisutne, hrabro zakorače u preduzetničke vode i nađu svoj put do uspjeha. Ukoliko postoji volja, sve prepreke se mogu prebroditi proaktivnošću, dobrom organizacijom i strpljenjem“, zaključili su iz IPER-a.

( MINA business )