"Crna Gora i Srbija bi trebalo da budu spremne za članstvo u EU do 2025."

Evropska unija se sprema da 2025. godinu predstavi kao godinu novog talasa proširenja, ali bi razmirice na Balkanu mogle da odlože ovaj proces, navodi se u Nacrtu strategije za Zapadni Balkan, koju prenosi EUobserver, prenosi Tanjug.

"Uz jaku političku volju, sprovođenje reformi i održiva rješenja za razmirice sa susjedima, Crna Gora i Srbija bi trebalo da budu spremne za članstvo do 2025. godine”, navodi se u tekstu Nacrta.

U Evropskoj komisiji za Tanjug kažu da je nacrt Strategije i dalje u radnoj "internoij verziji", koja se još usaglašava i može biti izmijenjena sve do trenutka objave.

Prema diplomatskim izvorima Tanjuga u Briselu, razgovor između Evropske komisije i država članica najviše se vodi upravo u vezi s vremenskim ograničavanjem novog talasa proširenja, ali i potpisivanja sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, a što je prema ranijim najavama EK planirala za 2025. odnosno 2019. godinu.

U Komisiji i Evropskom parlamentu za Tanjug su potvrdili da bi komesar EU za politiku susjedstva i proširenje Johanes Han trebalo da novu stregiju predstavi 6. i 7. februara, najprije pred poslanicima EP u Strazburu, a zatim i u Briselu.

U diplomatskim izvorima kažu da upravo zbog kontinuiranog rada može doći i do pomjeranja datuma same prezentacije Strategije.

U nacrtu tog dokumenta, naime, u koji je EUobserver imao uvid, kao datum predstavljanja navodi se 14. februar.

"Partneri na zapadnom Balkanu imaju istorijsku priliku. Po prvi put perspektiva njihovog pristupanja ima vremenski okvir", navodi se dalje u nacrtu teksta koji prenosi EUobserver.

U radnom dokumentu Evropske komisije u koji je Tanjug imao uvid Crna Gora i Srbija su označene kao lideri u procesu pristupanja EU.

"EU je posvećena održanju ovakvog momentuma kao i otvranju nekoliko novih poglavlja sa Srbijom u 2018. godini. Na Srbiji je da odredi brzinu pregovora, na prvom mjestu praveći stvaran i sadržajan napredak u oblasti vladavine prava. Napredak u dijalogu sa Kosovom i rad u cilju sveobuhvatne normalizacije odnosa, biće ključan za naperdak Srbije u procesu prstupanja EU", izjavio je za Tanjug zvaničnik Evropske komisije.

Kada su preostale zemlje regiona u pitanju, u radnom dokumentu Komisija navodi da očekuje kandidatski satus za BiH do kraja 2019. godine i "zamah u pregovorima o članstvu" Albanije i Makedonije, ukoliko Tirana sprovede pet reformskih prioriteta, a Skoplje riješi problem imena sa Grčkom. Kosovo bi trebalo da dođe u situaciju da razmatra formalno podnošenje zahtjeva za kandidatski status. Ono na šta bi Evropska komisija posebno trebalo da upozori region kroz novu stregiju, a i što je izjavio sam predsjednik Žan Klod Junker podstaknut trenutnim razmiricama Hrvatske i Slovenije, jeste rješavanje bilateralnih sporova prije ulaska u članstvo

"EU neće da uvozi bilatrealne sporove, zato svi partneri na zapadnom Bakanu moraju što prije da ih riješe", navodi se u nacrtu dokumenta uz predlog da se granična pitanja rješavanju međunarodnom arbitražom, recimo u Hagu, pri čemu bi svako odluka morala da bude obavezujuća i konačna i u potpunosti ispoštovana.

U dokumentu bi trebalo da se naglasi da će "sveobuhvatna normalizacija odnosa Srbije i Kosova u obliku pravno obavezujućeg dokumeta" biti ključna za EU perspektivu jedne i druge strane, a u Briselu istovremeno upozoravaju da bez obzira na eventualni sporazum između Beograda i Prištine, kosovske aspiracije za članstvo u EU imaju veliku prepreku u vidu pet zemlja članica EU koje ne priznaju nezavisnost.

Evropski analitičari u razgovoru za Tanjug upozoravaju da bi Strategija za Zapadni Balkan mogla da bude "mač sa dvije oštrice", s jedne strane koliko god bi vremenski okvir dao podsticaj i novi elan zemljama Zapadnog Balkna da krenu u još jače i brže reformske procese, toliko bi nerealni i prekratki rokovi, koji ne bi mogli biti ispraćeni adekvatnim reformskim procesima u regionu, mogli da budu kontraproduktivni, a rezultat obeshrabrujući.

( Vijesti online )