PKCG: Ublažiti posljedice pandemije po crnogorski turizam

Imajući u vidu aktuelnu situaciju izazvanu pandemijom bolesti COVID-19 potrebno je preduzeti niz mjera za ublažavanje negativnih posljedica uzrokovanih pojavom koronavirusa i što brži nastavak privrednih aktivnosti u turizmu i ugostiteljstvo.

To je saopšteno na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore (PKCG), održanoj u utorak, 10. novembra.

Turistički poslenici traže da se, između ostalog, dozvoli rad ugostiteljskih objekata do 22 sata u kontrolisanim uslovima uz striktno pridržavanje propisanih epidemioloških mjera. "Turistički sektor se prvi suočio sa posljedicama pandemije i bio je aktivno uključen u izradu smjernica i preporuka Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Poštovanjem preporuka IJZ stvaraju se uslovi kontrolisanog prostora sa minimalnim mogućnostima zaraze, čime se djelatnost ugostitelja uvodi u niže rizičnu grupu", navodi se u saopštenju PKCG.

U slučaju zatvaranja djelatnosti, dodaje se, u komunikaciji sa nadležnim institucijama potrebno je stvoriti uslove za održivost ugostiteljskih djelatnosti koje su zatvorene zbog pogoršanja epidemiološke situacije kao što su:

- Subvencije u iznosu od 100% bruto minimalne zarade za mjesece u kojima je ugostiteljima zabranjena djelatnost;

- Oslobađanje od naknade za korisćenje terasa za mjesece u kojima je ugostiteljima zabranjena djelatnost;

- Oslobađanje od ostalih lokalnih naknada i taksi za mjesece u kojima je ugostiteljima zabranjena djelatnost;

- Oslobađanje od poreza na nepokretnost za mjesece u kojima je ugostiteljima zabranjena djelatnost;

Ukazujući na činjenicu da je turizam privredna grana koja ima veliki potencijal, stvara dodatne mogućnosti za povećanje zaposlenosti, rast BDP i snažno utiče na srodne privredne delatnosti, Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore smatra da se prilikom sastavljanja nove Vlade formira Ministarstvo turizma, u cilju najoptimalnijeg djelovanja na ekonomski razvoj, unaprjeđenje turističke destinacije i poslovni ambijent u Crnoj Gori.

U komunikaciji sa nadležnim institucijama, dodaje se u saopštenju, treba stvoriti uslove za nesmetanu implementaciju III paketa mjera podrške turističkoj privredi u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije novog korona virusa. Ovo se, ističu, posebno odnosi na odobravanje kredita za likvidnost i obrtna sredstva kod IRF-a i poslovnih banaka, kao i na odobravanje subvencija kamate na reprogram turističkih kredita.

Sektoru turizma, kako je saopšteno iz PKCG, potrebne su još snažnije mjere podrške za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti, kao što su: subvencije na zarade zaposlenih i podrška bankarskog sektora, "kojima će se odgovoriti izazovnoj situaciji u kojoj se nalazimo i koje će trajati do maja 2021. godine".

U cilju ublažavanja uticaja COVID-19 na turističku privredu, navodi se u saopštenju, treba analizirati i inicirati izmjene i dopune zakonske regulative. "Tu se prije svega misli na smanjenje poreza i doprinosi na zarade, kao i da se stavi van snage vremensko ograničenje primjene snižene stope PDV-a od 7% u ugostiteljstvu. Na ovaj način bi proširili poresku bazu i učinili poslovni ambijent prihvatljivijim za privredu", dodaju iz PKCG.

Potrebno je, kako navode, i implementirati projekat „Pojednostavljenje sezonskog zapošljavanja u turizmu“ sa akcentom na zapošljavanja lokalnog stanovništva i studenata, te pojačati mjere na implementaciji projekta „Domaći ukusi“ kroz snažnije povezivanje turizma i poljoprivrede i drugih segmenata domaće proizvodnje čiji proizvodi se koriste u svim aspektima turizma. "Povezivanje turizma i poljoprivrede od izuzetnog je značaja za turizam i uopšte crnogorsku ekonomiju, što je posebno važno sa apekta ublažavanja negativnih posljedica uzrokovanih pojavom koronavirusa", ističu iz PKCG.

Ocijenjeno je da treba podstaći diverzifikaciju turističkog proizvoda i ravnomjerni regionalni razvoj sa posebnim osvrtom na održivost i inovacije u turizmu, te ubrzati digitalnu tranziciju i zelenu ekonomiju u turizmu.

Odbor je, kako je saopšteno, na sjednici usvojio Program rada za narednu godinu i Analizu poslovanja sektora u periodu januar – septembar. "Razmotrena je implementacija Trećeg paketa ekonomskih mjera podrške građanima i privredi za ublažavanje posljedica pandemije koronavirusa. Bilo je riječi i o Predlogu zakona o turizmu i ugostiteljstvu, te izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i izgradnji objekata, sa osvrtom na turizam. Prezentovana je oznaka Safe Travels."

Sjednicu, koja je održana onlajn, vodio je predsjednik Odbora Ranko Jovović, a u radu su osim članova učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović, direktorica Direktorata za razvoj konkurentnosti i investicije u turizmu Olivera Brajović, te direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić i njena saradnica Milena Čukić.

Tokom razmatranja poslovanja sektora u prvih devet mjeseci, ocijenjeno je da je zbog pandemije Covid-19 riječ o najizazovnijem periodu za crnogorski turizam.

"Nemamo se čime pohvaliti, ali se nadam da će naredna godina biti mnogo bolja od ove", rekao je predsjednik Ranko Jovović.

"Ovo je bila najteža turistička sezona do sada, jer imamo pad veći od 86 odsto", kazao je sekretar Damir Davidović.

Željka Radak Kukavičić je, kako je saopšteno, kazala da su tokom devet mjeseci zabilježeno svega 16,6 odnosno 16,9 posjeta i noćenja turista u Crnoj Gori.

"Nimalo svijetla su i očekivanja u susret predstojećoj zimskoj sezoni", kazala je ona, dodajući da se o toj temi mora vrlo brzo razgovarati, te da se vidi da li se sredstva Trećeg paketa mogu iskoristiti za pripremu skijališta.

Govoreći o implementaciji Trećeg paketa ekonomskih mjera podrške građanima i privredi za ublažavanje posljedica pandemije koronavirusa, predsjednik Jovović je konstatovao da se reprogrami kredita odvijaju po planu, dok se sve ostalo otežano realizuje ili ne sprovodi.

"Sredstva za likvidnost su nam jako potrebna da bismo se pripremili za narednu sezonu, ali do njih nikako da dođemo, jer su banke stavile turizam i ugostiteljstvo „na crvenu listu“. Iako je Vlada opredijelila 50 miliona eura kredita EIB za podršku privredi, svjedoci smo da se to ne realizuje. Moramo naći način kako da dođemo do tih sredstava da bi turizam preživeo predstojeću tešku zimu koja će biti naporna po pitanju održivosti radnih mjesta", rekao je Jovović.

Mirko Timotijević, MonteCasa, smatra da su zbog nerealizacije mjera iz Trećeg paketa hotelijeri u teškoj situaciji. "Složenosti izazova doprinosi i činjenica da pojedine poslovne banke nerasknjižavaju moto transakcije, što im onemogućeva da monetizuju rezervacije koje su rezultat njihove digitalne kampanje. On zatražio da se razmotri zamrzavanje pojedinih fiskalnih obaveza, prije svega poreza na nepokretnost za period kada hoteli i ugostiteljski objekti nijesu radili zbog mjera protiv pandemije", navodi se u saopštenju.

"Ne tražimo išta da nam se oprosti, već samo da dođemo do sredstava za likvidnost, kako bismo održali poslovanje i ispunili obaveze prema državi", kazao je Timotijević.

Duško Milanović, hotel Lighthouse, tražio je pojašnjenje da li se u kontekstu Trećeg paketa mjera podrške pod namjenskim sredstvima podrazumijevaju i ona koja se koriste za kupovinu ugostiteljskih objekata, nabavku obrtnih sredstava – hrane pića i potrošnog materijala. Taj hotel je, kako navode iz PKCG, tražio produženje reprograma, pa ih interesuje da li je moguće podnijeti dopunu za subvenciju kamate, odnosno dodatni grejs period ako se situacija sa pandemijom ne smiri do maja.

Andrija Pešić, Montenegrostars, govorio je o poteškoćama u proceduri refinansiranja kredita i dobijanju subvencija za kamate. On je kazao da postoje problemi u refundiranju sredstava za boravak turista u njihovim hotelima koji su oboljeli od Covid-19.

Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović je kazao da je Treći paket mjera ekonomske podrške počeo da se realizuje u određenim segmentima.

"Ove sedmice će na Vladi biti opredijeljen novac za subvenciju kamatne stope na obrtna sredstva. Investiciono razvojni fond je već u avgustu kreirao posebnu kreditnu liniju za obrtna sredstva koja će se realizovati putem javnog poziva i privredna društva kojima bude odobreno moći će da iskoriste subvenciju kamatnih stopa", rekao je Davidović, kako je saopšteno iz PKCG.

On je istakao da je do sada stiglo 60 zahtjeva za reprogram kredita. Što se tiče odobravanja dodatnog grejs perioda, Davidović smatra da to neće biti moguće u ovoj godini. Ministarstvo, kako je kazao odgovarajući na pitanja privrednika, ne odobrava kredite za sticanje udjela u privrednom društvu, dok to čini za kupovinu ugostiteljskog objekta i obrtnih sredstava, navode iz PKCG.

Ministarstvo je, kako je saopšteno, podržalo inicijativu Privredne komore da se produži isplata zarada u turizmu i ugostiteljstvu za oktobar i novembar, a u procesu je još jedna koja se odnosi na međunarodne finansijske organizacije.

Govoreći o Predlogu zakona o turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica MORT Olivera Brajović je podsjetila da je javna rasprava o ovom aktu otpočela upravo u Privrednoj komori, dodaju iz PKCG. "Novi zakon se donosi zbog usklađivanja sa Direktivom EU koja se odnosi na putovanja u paket aranžmanima. Direktiva 2015/2302 reguliše odnose između turističke agencije i putnika/turiste, razrađujući detaljno njegova prava iz ugovora o putnom i povezanom putnom aranžmanu."

Sekretar OU građevinarstva i industrije građevinskih materijala Balša Rakčević, predstavio je izmjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji je na snazi od oktobra 2017. godine i donio je, kako navode iz PKCG, brojne novine. "Među njima su skraćene procedure izrade i donošenja planskih dokumenata, a privrednike u turizmu će interesovati da se može izvršiti prenamjena i graditi hotel na lokacijima predviđenim za stanovanje, odnosno poslovnu djelatnost."

Milena Čukić, NTO, informisala je Odbor da je Svjetski savjet za turizam i putovanja (WTTC) dodijelio Crnoj Gori međunarodnu oznaku za sigurna putovanja “Safe Travels”. "Riječ je o posebno dizajniranoj oznaci, uslijed zdravstvene krize Covid 19, koja putnicima omogućava da prepoznaju destinacije i kompanije širom svijeta koje su usvojile globalne standarde zdravstvene i higijenske zaštite, kao važan preduslov za sigurna putovanja", navode iz PKCG.

"Da su sigurnosni protokoli i mjere koje je donio Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa nadležnim institucijama u resoru turizma, kako bi boravak turista u našoj zemlji učinili što ugodnijim i kako bi zaštitili zdravlje svih turista, u skladu sa globalnim protokolima WTTC, potvrđeno je dodjeljivanjem ove oznake, što je vrlo važan korak za zadobijanje povjerenja turista, oporavak i održiv razvoj ove grane koja je od strateške važnosti za ekonomiju zemlje", zaključuje se u saopštenju.

( Vijesti online )