Nelegalni graditelji plaćaće paprene naknade

Vlasnici bespravno podignutih objekata koji nisu podnijeli zahtjev za legalizaciju ili je njihov zahtjev odbijen, plaćaće godišnju naknadu Opštini Pljevlja koja je za tamošnje prilike visoka, iako je lokalna uprava izabrala najmanju stopu po kojoj će je obračunavati.

To je predviđeno Nacrtom odluke o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora za bespravne objekte, koju je pripremila lokalna uprava.

Kriterijumi za određivanje cijene naknade, koja će se primjenjivati od januara naredne godine određen je Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Visina naknade obračunava se na godišnjem nivou na osnovu cijene naknade po jedinici površine koja se množi sa bruto površinom bespravnog objekta i stopom naknade.

Cijena naknade po metru kvadratnom bespravnog objekta određuje se na osnovu prosječne cijene građenja metra kvadratnog novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori, koju objavljuje organ uprave nadležan za poslove statistike, za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje. Zakonom je predviđena i stopa u rasponu od 0,5 do dva odsto, a lokalnim upravama je ostavljeno da se opredijele koji će iznos stope predvidjeti. Opština Pljevlja se opredijelila za minimalnu stopu od 0,5 odsto.

S obzirom na to da je prosječna cijena građenja stambenog objekta u Crnoj Gori oko 700 eura vlasnici bespravnih objekata koji se nisu prijavili za legalizaciju za objekte veličine 100 ili 200 metara kvadratnih će plaćati Opštini godišnje 350 do 700 eura.

Donošenje Odluke o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora za bespravne objekte je obaveza po Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata. Prema riječima sekretarke za uređenje prostora Mire Čolović, cilj naknade je neka vrsta pritiska na vlasnike bespravnih objekata da uđu u postupak legalizacije.

Sekretarijat za uređenje prostora će dostaviti evidenciju svih bespravnih objekata koji nisu podnijeli zahtjev za legalizaciju Upravi javnih prihoda koja će dalje sprovoditi odluke. Takođe, Upravi će se dostavljati i evidencija onih objekata za koje su zahtjevi odbijeni.

Naknada se plaća u dvije jednake rate.

Obaveza po osnovu naknade nastaje 1. januara godine za koju se naknada utvrđuje. Za objekte za koje je u postupku legalizacije donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva obaveza nastaje danom donošenje rješenje o odbijanju. Obaveza plaćanja naknade prestaje uklanjanjem bespravnog objekta ili danom podnošenja zahtjeva za legalizaciju.

Nacrtom odluke o naknadi za urbanu sanaciju, koja je na javnoj raspravi bio do 21. oktobra predviđeno je smanjenje naknada za nelegalno izgrađene objekte, Umjesto 57,14 eura po metru kvadratnom neto površine objekta u prvoj zoni, građani će plaćati 40 eura, a u drugoj 34,66, umjesto 49,52 eura koliko je bilo predviđeno ranijom odlukom.

U trećoj zoni naknadu za nelegalno izgrađene objekte građani će plaćati 28 eura, četvrtoj 21,34 i petoj 12 eura po metru kvadratnom. Naknada u šestoj zoni, koja se nalazi van granica urbanističkog plana neće se naplaćivati. Iznos naknade za bespravne objekte osnovnog stanovanja umanjiće se za dodatnih 50 odsto. U prethodnoj odluci to smanjenje iznosilo je 30 odsto. Naknada će se za isti iznos smanjiti i za pomoćne objekte koji služe korišćenju stambenog i drugog objekta i 90 odsto za objekte čiji vlasnik ili član porodičnog domaćinstva ima prioritet u ostvarivanju prava na socijalno stanovanje. Naknada za bespravne objekte osnovnog stanovanja plaća se jednokratno ili najviše na 240 mjesečnih rata.

Procjena je da na području pljevaljske opštine ima oko 3.000 bespravno izgrađenih objekata od kojih oko hiljadu su pomoćni objekti

( Goran Malidžan )