Ko i zbog čega udara po novoj skupštinskoj većini: Osokoljeni slobodom i podmetanjima službe

Oštre kritike kandidata za ministre u novoj vladi, međusobne prepirke predstavnika nove skupštinske većine i hajka na pojedince u dijelu medija naklonjenih odlazećoj vlasti i vrhu Demokratske partije socijalista, posljedica su oslobođenja koju je donijela promjena na izborima, rasta očekivanja građana, ali i specijalnog rata koji se vodi iz bezbjednosnih struktura, smatraju sagovornici “Vijesti”.

Nakon zatišja tokom izborne kampanje i neposredno poslije 30. avgusta, posljednih mjesec dana u javnosti se svakodnevno čuju teorije zavjere o tome ko i za čiji račun hoće da bude dio nove vlade, ko je u sprezi sa dojučerašnjim protivnikom - DPS-om, koga je u političku orbitu izbacila crkva i ko je najviše prolio opozicione krvi za izbornu pobjedu.

Pojavljivanje imena kandidata za nove ministre dolilo je ulje na vatru pa su neki od njih postali meta društvenih mreža i dijela medija koji zastupaju politiku odlazećeg DPS-a.

Pod takvim pritiskom, kandidaturu za ministra unutrašnjih poslova povukao je Nikola Terzić, advokat koji nema političkog iskustva i do sada nije bio javna ličnost.

Velika očekivanja građana u političku promjenu vlasti i dolazak novih snaga, ambicije opozicionih političara da dobiju nagradu u vidu ministarskih pozicija, ali i strah od promjena, revanšizma i gubitka uticaja, sve to motiviše primjerene ili pretjerane kritike, navode sagovornici.

“Društveno i političko stanje u zemlji djeluje prilično haotično, što je bilo i za očekivati imajući u vidu nekoherentnost političkih subjekata koji čine i onako ‘tijesnu’ parlamentarnu većinu, uprkos početnom entuzijazmu koji se ogledao u potpisivanju sporazuma u vezi sa četiri glavna principa”, kaže za “Vijesti” Milena Bešić, direktorica CEDEM-a koji godinama prati stanje javnog mnjenja u državi.

Sociolog Andrija Đukanović smatra da svi koji su na javnoj sceni treba da budu podložni kritici.

“Ne vidim to kao problem, ali možda bi trebalo sačekati da se vlada formira i počne sa radom, pa da onda kritikujemo ako bude razloga. Naravno, i prije stupanja na funkcije svi ovi ljudi su bili na javnoj sceni i imali su određene stavove koji su za kritiku. Ni od toga ne treba bježati”, kazao je Đukanović “Vijestima”.

Generalni sekretar CIVIS-a (dio platforme “Crno na bijelo”) i bivši član skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost Zoran Miljanić smatra i da se protiv buduće vlasti vodi specijalni rat kako bi se kompromitovala i da to rade djelovi bezbjednosnih službi i starih struktura vlasti.

Komentarišući to što se po društvenim mrežama i dijelu medija vodi hajka protiv pojedinih kandidata za članove nove vlade, da se odluke nove skupštinske većine vezuju sa nemile događaje iz istorije, što se forsiraju oni koji kritički govore o kolegama iz nove skupštinske većine, Miljanić za “Vijesti” kaže:

“To je poznata stvar koja se u bezbjednosnim stukturama zove specijalni rat. On se sprovodi ne samo u državama regiona, nego i u ostalim i nije specijalnost Crne Gore, već sredstvo za obračune i kompromitaciju. Kod nas sada to čini stara vlast sa strukturama bezbjednosnih službi koje rade punim kapacitetom, kod kojih se ništa nije promjenilo i koje su najugroženije predstojećim reformama”.

On je objasnio da specijalni rat u ovom slučaju idu preko društvenih mreža i pojedinih portala, kako navodi, koji su pogodni za prenos takvih vijesti. Kaže i da se to čini širenjem dezinformacija kroz “ulično ogovaranje, odnosno preko kafanskih priča koje se potom objavljuju kao činjenice”.

“Sve sa cilljem podrivanja buduće vlasti, njenog kompromitovanja i pojedinaca u njoj. To se radi sa ciljem da se napravi pritisak, posebno na ljude koje oni targetiraju kao nosioce nove vlasti i potencijalnu opasnost, posebno po stare bezbjednosne strukture. Ovo je tek početak pokušaja kompromitacije pojedinaca, u narednom periodu možemo očekivati svakave teze, polustine koje se primaju među građanima. Ljudi koji su bili van politike najlakša su meta toga da postanu žrtva beskrupulozne kampanje”, rekao je Miljanić.

Andrija Đukanović kaže da je ranije bilo više razloga za kritiku jer je prethodna vlast “bila usko povezana i sa kriminalom i korupcijom”.

“Ovo što se sada dešava smatram da je mnogo bolje. Ima tu i pretjerivanja i loših namjera, ali generalno bolje je nego apologetika koju smo imali prema prethodnoj vlasti. DPS i dalje pokušava da predstavi novu vlast kao loš izbor, ali mislim da ipak njihovo vrijeme prolazi i da teško mogu nešto uraditi da se stvari vrate na staro”, rekao je Đukanović.

Što se tiče optužbi u novoj vladajućoj većini, smatra da je to stvar unutrašnjih sukoba i ambicija.

“Ono što zabrinjavajuće je da nova vlast pokazuje da je suština njihovog djelovanja slična prethodnicima. To je po mojem mišljenju slična svijest. Ne očekujem neke velike reforme od nove vlasti. Prije svega zbog prilično upitne ideologije koju baštine. Nema tu puno prostora za optimizam”, rekao je Đukanović.

On smatra da će se trenutne svađe prevazići jer novi izbori ne bi bili dobro rješenje.

Stojiljković: Spoljni veto igrači utvrđuju pravila igre

Profesor političke sociologije beogradskog FPN-a Zoran Stojiljković ukazuje da je trenutni politički proces bolan i da nikoga naročito ne čini srećnim, jer je izborni rezultat i izazovi nakon tri decenije takvi da su sad u igri različiti interesi.

“Interes političara je da dobiju ono što su uložili u kampanje kroz glasove, a s druge strane tu uvijek postoje spoljni veto igrači. Promjena mora biti mirna i programirana i najbolja varijanta je sa ekspertskom vladom koja ima podršku i oročena je sa svojim zadacima na period ne duži od godinu, godinu i po”, kaže Stojiljković.

Dodaje da je u svemu najveću žrtvu podnio DF jer praktično ne partcipira, makar ne direktno u vlasti, a da je odlučujuće doprinio političkoj promjeni.

“I drugi politički akteri su se donekle odrekli izvršne vlasti zarad ovog dobra”, rekao je Stojiljković.

Posebno je pitanje, dodaje, odnos snaga, jer postoje spoljni veto igrači koji utvrđuju pravila igre i imaju veliki uticaj na domaće okolnosti, to su najčešće predstavnici demokratskog zapada odnosno EU i NATO struktura jer je Crna Gora ušla u NATO i pokazala zvanično opredjeljenje da će ići u EU.

“Prema tome ambasade i organizacije će uticati na tok događaja i ovakav ili onakav redoslijed i to je pravilo i u zemljama većeg kapaciteta od Srbije i Crne Gore. Postoje spoljni igrači i oni traže svoje, i uslovljaju neke stvari, ta priča o dogovorima po ambasadama, to je opšte mjesto za tranzicijska društva”, kaže Stojiljković.

Mandatar ne odustaje od kandidature Bratićeve

Mandatar Zdravko Krivokapić ne planira promjenu kandidata za ministra prosvjete, sporta, nauke i kulture.

On je predložio da to bude Vesna Bratić koja je ovih dana zbog svojih izjava na meti kritika dijela javnosti. Ona je na Fejsbuk profilu, koji je u međuvremenu izbrisala, irinično konstatovala da je četnik, a vrijeđala je i poznatog kolumnistu Borisa Dežulovića, nazivajući ga ustašom.

"Bako, zašto se sve nevjeste udaju u Crnoj Gori u bijelom, a vi Crnogorke u crnom. Ona kaže -To je, sine, korota za Kosovom", kazala je u jednom od intervjua buduća ministarka.

Iz tima mandatara kazali su “Vijestima” da su se prilikom izbora kandidata za ministre vodili validnim podacima za svakog ponaosob.

“Tako da ne planiramo nikakve izmjene u predlozima za sastav nove vlade, što podrazumijeva da nema razloga za povlačenjem kandidature prof. dr Vesne Bratić”, navodi se u odgovoru “Vijestima”.

Oni nijesu kazali ko bi mogao biti novi kandidat za ministra unutrašnjih poslova, navodeći da će o tome obavijestiti javnost nakon što sprovedu procedure.

Bešićeva: Društveni interesi po strani, u korist političkih interesa

“Odgovornost političara nove skupštinske većine ne smije se posmatrati samo u okvirima trenutnih dešavanja ili isključivo u kontekstu formiranja vlade. Šta više, političke elite nove vlasti su i u svojstvu opozicije pokazale neodgovornost kočenjem reformskih procesa, neučestvovanjem u radu najvišeg zakonodavnog tijela Crne Gore. Tako očekivane promjene ostaju upitne jer su opet društveni interesi stavljeni po strani, u korist političkih interesa, do kojih pojedini politički lideri pokušavaju doći na načine najčešće, neprimjerene ozbiljnim i odgovornim političarima”, kaže Milena Bešić.

Ona je time komentarisala trenutno društveno političko stanje u državi sa aspekta odgovornosti političara nove skupštinske većine i njihove odgovornosti za izbornu pobjedu i očekivane promjene.

( Biljana Matijašević, Mila Radulović )