Pobijedite nervozu uz ovih osam koraka
Meditacija pomaže u opuštanju, a naučnici tvrde da ona, čak, povećava količinu sive materije u mozgu, što doprinosi smanjenju stresa
Anksioznost, napadi panike i tjeskoba nisu samo nešto što osjećamo kada se približavaju rokovi ili kada radimo nešto novo, već stalno prisutan osjećaj koji ne nestaje čak i kada nema razloga za pritisak.
Ta stanja treba liječiti uz pomoć stručnjaka tj. doktora, ali postoje tehnike koje je moguće primjeniti a koje će pomoći u smanjenju simptoma.
Spavajte dovoljno
Loš san i te kako utiče na kvalitet života i može da ima ozbiljne posljedice po zdravlje i da pojača tegobu i stres. Ponekad se čini da je u pitanju začarani krug jer tjeskoba dovodi do nedostatka sna i obrnuto. Zato pokušajte da se opustite uz kupku i laganu muziku ili kvalitetnu knjigu prije spavanja, a svakako izbjegavajte alkohol i tešku hranu bar dva sata prije odlaska na spavanje.
Smijeh je lijek
Istraživanja pokazuju da smijeh može da umanji simptome anksioznost i depresiju. Zato iskoristite svaku priliku, od zezanja sa kolegama na poslu do dobre komedije ili YouTube klipova. Često i sam nered u kući ili na radnom stolu može da utiče na to da se teže opuštate i koncentrišete. Zato tih petnaest minuta za sređivanje stola i kuće može da bude svakodnevna navika koja će smanjiti tjeskobu.
Izražavajte zahvalnost
Zahvalnost pomaže u borbi sa anksioznošću i to pokazuju i naučna istraživanja. Započnite sa vođenjem svojevrsnog dnevnika u kojem ćete da zapišete sve na čemu ste zahvalni i šta vas čini srećnima i ponosnima.
Pazite na ishranu
Važno je konzumirati što više namirnica koje sadrže hranljive stvari kao što su vitamin B i omega-3 masne kiseline, ali ne treba zaboraviti ni ugljene hidrate. Vitamini B su odlični za nerve i uopšte mentalno stanje, dok omega-3 mogu da pomognu u smanjenju simptoma depresije i anksioznosti. Slatko treba izbjeći jer takva hrana može da uveća simptome anksioznosti.
Naučite da dišete
Jedan od odličnih načina za borbu sa napadima panike jeste pravilno disanje. Kratko i plitko disanje uvijek prate napad panike, dok dublje i duže disanje šalju mozgu sigal da je u redu da se opusti.
Meditirajte
Meditacija pomaže u opuštanju, a naučnici tvrde da ona, čak, povećava količinu sive materije u mozgu, što doprinosi smanjenju stresa. Niz nedavnih studija pokazuje pozitivan učinak meditacije na simptome anksioznosti, neraspoloženja i stresa.
Planirajte unaprijed
Preduhitrite anksioznost sa detaljnim planiranjem cijelog dana unaprijed. Pokušajte da napravite raspored kojeg ćete da se pridržavate, i tako ćete imati sve pod kontrolom. Ovo je odličan način da se stvore nove radne navike, da se popravi produktivnost i kvalitetnije se iskoristi vrijeme, prenosi Nedeljnik.
( Vijesti online )