Sudije će slučajno birati tek sredinom 2019. godine

Novi informacioni sistem pravosuđa u svim sudovima trebalo bi da počne da funkcioniše u drugoj polovini sljedeće godine.

To je “Vijestima” rekla savjetnica Sekretarijata Sudskog savjeta Radmila Đurišić.

Pravosudni informacioni sistem (PRIS) je sistem u koji se, po pravilu, elektronski unose informacije o sudskim predmetima, a omogućava i izbor sudije na tzv. slučajan način, bez uticaja ljudskog faktora. Na osnovu takve baze podataka prave se, između ostalog, i godišnji izvještaji o radu sudova u Crnoj Gori.

U nezvaničnom radnom dokumentu Evropske komisije o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori, između ostalog, je još jednom istaknuto da postoje nedostaci i problemi u funkcionisanju PRIS-a, zbog čega sudovi i dalje koriste ručne registre paralelno.

“I dalje postoji zabrinutost u smislu konzistentnosti, odgovornosti statističkih podataka i usklađenost sa Smjernicama EK za efikasnost u pravosuđu (CEPEJ). Statistički podaci se ne mogu sistematično analizirati, niti se mogu koristiti za upravljanje i u svrhe kreiranja politika što otežava vođenje reformi”, piše u dokumentu EK.

Odgovarajući na pitanja “Vijesti” Đurišić je rekla da je Sudski savjet oformio radnu grupu, koja je sačinila potrebnu dokumentaciju, kao i da se raspisivanje tendera za nabavku novog sistema očekuje početkom ove godine.

“Programiranje, testiranje i pilotiranje će trajati 18 mjeseci, poslije čega će se pristupiti implementaciji sistema u svim sudovima, tako da početak implementacije očekujemo u drugoj polovini 2019. godine”, navela je Đurišić.

Ona je dodala da će novi sistem biti baziran na modernim tehnologijama i da će predstavljati značajno unapređenje u odnosu na postojeći sistem.

“Sem toga, paralelno sa radom na novom sistemu, radna grupa će raditi na pisanju nove metodologije za izvještavanje, jer će planirani sistem imati unaprijeđen sistem za statističko izvještavanje, a radiće se i na usaglašavanju pravnog okvira sa planiranim sistemom, kako bi se otklonile sve pravne prepreke za njegovo funkcionisanje”, navela je ona.

Što se tiče razloga zbog kojih sudovi koriste ručne upisnike, ona je naglasila da je ono trenutno propisano Sudskim poslovnikom, koji donosi Ministarstvo pravde.

“Implementacijom novog informacionog sistema je planirano njihovo ukidanje”, istakla je Đurišić.

EK je i ranije naglašavala da sumnja u pouzdanost statističkih podataka crnogorskog pravosuđa i ukazala na činjenicu da PRIS nije obezbijeđen od zloupotreba.

CIN-CG je ranije objavio da PRIS sadrži podatke koji nijesu dokumentovani, što je u izvještaju navela ekspertkinja EU Maja Grubišin.

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je tada rekla da se “pouzdanost PRIS-a ne može dovoditi u pitanje i da se statistika ne može štelovati”.

“To što je napisano je čista zlanamjera", odgovorila je Medenica na pitanje novinara, nakon što su nalazi iz izvještaja Grubišine objavljeni.

Iz Delegacije EU, međutim, tada su podsjetili da je projekat EUROL-a, u okviru kojeg je i izrađen Grubišin izvještaj, pozitivno ocijenjen od eksperata zemalja članica EU.

Grubišin, koja je državna sekretarka u Ministarstvu pravde Republike Hrvatske, u izvještaju, koji je izradila u avgustu 2016. godine, navodi da je sistem zastario, te da sadrži velike nedokumentovane promjene.

Ona, međutim, nikada nije odgovorila na pitanja CIN CG-a da pojasni navode iz svog izvještaja, o kojim se nedokumentovanim promjenama radi, na koji se period odnose, te kako komentariše izjavu Medenice.

Iz Sudskog savjeta, koji je zadužen za održavanje sistema, su tada objašnjavali da se nedokumentovane baze podataka odnose na period od 2009. do 2011.

Međutim, ni oni nijesu pojasnili kakve su to baze podataka i zašto uopšte postoje u sistemu.

Sistem veliki teret za Poglavlje 23

I iz nevladinog sektora, kao i pojedinci iz pravosuđa, su ranije isticali da ovaj sistem nije pouzdan.

Akcija za ljudska prava (HRA) u izvještaju “Suđenje u razumnom roku”, koji je izrađen u januaru prošle godine, ističe da je PRIS postao veliki teret za Crnu Goru i ispunjavanje Akcionog plana za Poglavlje 23 pregovora sa EU.

“Broj odluka koji je dostavljen HRA i način rješavanja za pojedine sudove odstupa od statističkih podataka iz godišnjih izvještaja o radu sudova”, dodaje se u izvještaju HRA.

I pored tvrdnji institucija da je sistem pouzdan, Vlada Crne Gore je 2016. ipak usvojila Strategiju informaciono-komunikacionih tehnologija u pravosuđu, kojom je, između ostalog, predviđena zamjena PRIS-a.

( Maja Boričić )