Narodna biblioteka “Njegoš” iz Nikšića: Više članova, više i knjiga

Ono što posebno raduje je veće interesovanje djece iz osnovnih škola. To obećava i veći broj čitalaca, jer bez djece, kasnije, nema ni čitalaca

332 pregleda1 komentar(a)
Narodna bibliotek Njegoš, Foto: Svetlana Mandić
08.01.2018. 15:10h

Broj članova Narodne biblioteke “Njegoš” u Nikšiću, prema riječima direktorice Renate Bulajić, povećao se tokom prošle godine, a nada se da će trend rasta biti nastavljen i u ovoj godini.

“Prošle godine je porastao broj korisnika tako da imamo preko 290 učlanjenja u biblioteci za odrasle i oko 140 u dječjoj. Ono što nas posebno raduje je povećano interesovanje djece i organizovan dolazak učenika osnovnih škola. To je nešto što obećava da će se broj čitalaca povećati, jer bez djece nemate kasnije ni čitalaca”, kazala je Bulajić.

Prema njenim riječima, nije se povećao samo broj čitalaca već i naslova, kao i darodavaca. Fond biblioteke je obogaćen izdanjima školske i stručne literature, beletristike, a nabavka knjiga se realizovala kupovinom i poklonima od strane institucija, autora i građana.

“Od Ministarstva kulture dobili smo tri toma monografija ‘Crnogorske dinastije’, a vrijedan poklon je stigao i iz Crnogorske akademije nauke i umjetnosti od kojih smo dobili 11 monografija iz različitih oblasti. Otkupili smo i simboličan broj monografija i djela koji su u uskoj vezi sa našim gradom i državom, a u cilju popularisanja naših autora i zavičaja”, kazala je Bulajić.

Različite akcije i programi u kojima je ulaznica bila knjiga dovele su do saradnje sa jednim brojem Nikšićana koji su “svoje male biblioteke” darovali biblioteci.

“U posljednjih pola godine imali smo preko 600 poklonjenih naslova. Islamska zajednica nam je poklonila izuzetno rijetko i vrijedne knjige, radi se o Kuranu. Risto Milošević je poklonio 225 bibliotečkih jedinica iz biblioteke njegove pokojne majke, profesorice Ljubinke Milošević. Riječ je, uglavnom, o literaturi iz pedagogije. Vojislav Marojević je poklonio oko 90 bibliotečkih jedinica, Momo Rebić 36. Knjige je poklonio i Dušan Govedarica”, istakla je direktorica biblioteke “Njegoš”.

Zahvaljujući pomenutim donacijama stigli su do cifre od preko 70 hiljada knjiga - oko 60 hiljada za odrasle i blizu 11 hiljada naslova za djecu. U toku ove godine slijedi realizacija jedinstvenog projekta u Crnoj Gori - otvaranje dječije čitaonice namijenjene kako zdravoj, tako i djeci koja imaju blaži stepen smetnji u razvoju.

Tokom prošle godine u sklopu izdavačke djelatnosti biblioteke “Njegoš” objavljena su reprint izdanja knjiga „Nikšić - Onogošt“ Petra Šobajića i „Zaloga“ Vladimira Mijuškovića. Ove godine predstoji rad na izradi monografije od početka rada nikšićke čitaonice do danas.

Društvo nikšićke čitaonice osnovano je 1881. godine, tri godine nakon što je Nikšić oslobođen od Turaka i ušao u sastav proširene crnogorske države. Knjige za biblioteku skupljane su poklonima čitalaca i dobrovoljnih davalaca, a čitaonica je od starta primala 16 listova i časopisa. Svega četiri godine nakon osnivanja Društva nikšićke čitaonice, u varošici Grahovo formirana je čitaonica, a zatim i u nekoliko seoskih centara.

U Nikšiću se nekada čitalo više nego bilo gdje u regionu

Iako se, prema tvrdnji Renate Bulajić, situacija u gradu pod Trebjesom, kada je knjiga u pitanju, popravlja ne treba zaboraviti činjenicu da je na teritoriji opštine 1950. godine bilo 98 biblioteka, a da je krajem devedesetih godina prošlog vijeka u gradu bilo oko 60.000 stanovnika i 400.000 knjiga. Nikšićani su prije Drugog svjetskog rata po broju pročitanih knjiga bili među prvima u Jugoslaviji.

Biblioteka ponovo aktivna

Tokom prošle godine biblioteka “Njegoš” je, samostalno ili u saradnji sa institucijama i udruženjima iz Nikšića iz zemlje i regiona, organizovala više od 45 programa.

“Poslije jednog perioda zatišja pokrenuli smo održavanje tribina koje su se prvenstveno bazirale na nacionalno književno stvaralaštvo s tim što smo obuhvatili i pisce iz regiona. Promovisali smo knjigu, čitanje i biblioteku, raznovrsnim akcijama pokrenuli i osnažili već postojeću čitalačku naviku kod najmlađih, obezbijedili pristup informacijama svim građanima prvenstveno članovima biblioteke, dali podršku individualnom obrazovanju i samoobrazovanju na svim nivoima pod sloganom ‘Biblioteka - mjesto za opismenjavanje, obrazovanje i kulturno uzdizanje za cijeli život’, obilježili međunarodne dane u vezi sa knjigom, autorom i čitaocem kao i značajne godišnjice i jubileje u saradnji sa drugim institucijama, državnim organima, nevladinim organizacijama”.