Radulović: Evropa nas ne uslovljava Solanom

Prošla godina je po svim parametrima bila najuspješnija u istoriji crnogorskog turizma, a ovogodišnji planovi u razvoju te strateške privredne grane biće usmjereni na sjeverni i centralni region. Tokom 2018. biće zaposleno i 70 inspektora koji će kontrolisati primjenu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji je, uprkos kritikama dijela stručne javnosti, pokazao odlične početne rezultate.

To je, u intervjuu “Vijestima”, kazao ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović. Najveći posao, prema njegovim riječima, slijedi nakon otvaranja najskupljeg i najzahtjevnijeg poglavlja 27 - životna sredina, za šta je potrebno više od 1,4 milijarde eura.

„Iako je poglavlje 27 jedno od najtežih u pregovaračkom procesu, Crna Gora je spremna da uđe u pregovore sa Evropskom komisijom. Kroz Nacionalnu strategiju za Poglavlje 27 definisali smo precizan plan na osnovu kojeg ćemo sprovoditi pravnu tekovinu EU za životnu sredinu i klimatske promjene. Taj plan je do nivoa najsitnijih detalja opisan u Pregovaračkoj poziciji koja je gotovo u cjelosti usaglašena sa EK. Uostalom, i ocjena svih 28 država članica EU iz marta 2017. da se Crna Gora smatra spremnom da započne pregovore u okviru Poglavlja 27 bila je jednoglasna“, ocijenio je Radulović. Da li je Crna Gora spremna da ispuni zahtjeve iz Poglavlja, posebno u oblastima voda, otpada i zaštite prirode i kako će za to da obezbijedi sredstva?

Pored pitanja tretmana otpada shodno EU hijerarhiji, posebno je važno što smo počeli sanaciju većih neuređenih odlagališta (npr. Vasove vode u Beranama, Ćafe u Baru, i sl.), a naredni period biće posvećen uspostavljanju sistema tretmana posebnih tokova otpada (elektronski i električni, ambalaža, baterije i akumulatori, otpadna vozila).

Vode su zahtjevne zbog tretmana komunalnih otpadnih voda, izgradnje nove kanalizacione mreže, sanacije postojećih kanalizacionih sistema, ali i poboljšanja standarda kvaliteta voda za piće i kupanje. Trenutno, priključenost stanovnika Crne Gore na kanalizacionu mrežu u urbanim cjelinama iznosi skoro 70 odsto i operativno je osam postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (Budva, Podgorica, Mojkovac, Žabljak, Nikšić, Kotor i Tivat (zajedničko), Herceg Novi, Šavnik - probni rad). U toku su radovi na izgradnji postrojenja u Pljevljima i Beranama. Potpisan je Ugovor o projektovanju i izgradnji postrojenja i kolektora za Glavni grad Podgoricu i raspisan tender za izgradnju u Danilovgradu. Pripremljena je dokumentacija za izgradnju postrojenja i kanalizacione mreže u Bijelom Polju, Cetinju, Rožajama, Plavu, Ulcinju i Kolašinu te otpočete aktivnosti na obezbjeđenju finansiranja za projektovanje i izgradnju postrojenja u Andrijevici i Petnjici.

Od aprila 2016. kroz IPA projekat započeli smo ozbiljne aktivnosti i terenska istraživanja oko uspostavljanja Natura 2000 mreže.

Procjena je da je za Poglavlje 27. Crnoj Gori potrebno 1,4 milijardi eura do 2035.

Procjena je da je za Poglavlje 27. Crnoj Gori potrebno 1,4 milijardi eura do 2035. Iako potreba za obezbjeđivanjem ovih finansijskih sredstava nije jednokratna već je planirana tokom dužeg vremenskog perioda, mudro ćemo graditi finansijsku konstrukciju, uključivanjem EU grantova, donacija, državnog i opštinskih budžeta. Krajem decembra potpisan je finansijski ugovor u okviru IPA II komponente, kroz koji je opredijeljeno 16 miliona eura za životnu sredinu. Članstvom u EU Crna Gora će postati korisnica strukturnih fondova, koji su mnogo veći od sada raspoloživih IPA sredstava. Zbog prirode određenih obaveza iz Poglavlja 27, neke aktivnosti finansiraće privatni sektor (npr. kompanije u oblasti industrije i energetike). Konačno, najbitnije je to da smo tokom 2017. intenzivno radili na stvaranju uslova za osnivanje Eko fonda koji bi trebalo da bude bitan mehanizam za prikupljanje finansijskih sredstava i njihovo plasiranje u programe i projekte u oblasti životne sredine. U svim javnim istupima predstavnika EK, ali i u njihovim izvještajima ističe se da je jedan od uslova i rješenje statusa Solane. Kada će Solana konačno dobiti zaštitu, koji će vid zaštite biti i da li to podrazumijeva početak proizvodnje soli?

EK ističe u izvještajima važnost zaštite Solane, ali to nije postavljeno kao uslov za pristupne procese sa Crnom Gorom. Krajem novembra 2017. sredstvima iz EU fondova završena je sveobuhvatna Studija zaštite Ulcinjske solane u okviru koje su obrađena sva pitanja od značaja za ovaj lokalitet (biodiverzitet, razvijeni su scenariji pokretanja proizvodnje soli i modeli održivog razvoja na lokalitetu, modeli upravljanja, itd.). Na bazi Studije i iskazanih stavova relevantnih subjekata, donijeće se dalje odluke, a sve u skladu sa zakonima Crne Gore, potvrđenim međunarodnim ugovorima, usvojenim planskim dokumentima i sl.

Podsjećam i da je Vlada u februaru 2017. usvojila PUP za opštinu Ulcinj, kojim predviđa proglašenje Solane parkom prirode, kao i da je do avgusta 2018. privremeni upravljač Solane Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore.

Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata izazvao je tokom javne rasprave oprečna mišljenja u stručnoj javnosti. Kakvi su rezultati dosadašnje primjene i kakve rezultate očekujete u daljoj primjeni Zakona?

Zakonom se uspostavlja nov, efikasniji i transparentniji model u oblasti planiranja i izgradnje uz poštovanje principa održivog razvoja, a mijenjaju se i eliminišu dosadašnji segmenti tog sistema koji nijesu bili adekvatni i funkcionalni, prije svega mislim na način izrade planske dokumentacije i administrativne barijere.

Zato nijesmo bili iznenađeni kritikama pristiglim od dijela stručne javnosti jer se zakonom uvode značajne promjene i nova pravila kojim će se zasigurno u velikoj mjeri popraviti stanje i zaustaviti negativni procesi u prostoru kakvih smo, nažalost, bili svjedoci u prethodnom periodu. Tokom procesa planiranja bićemo uporni u nastojanjima da se postigne apsolutna preciznost i kvalitet planskih dokumenata, uz kvalitet izgrađenog prostora, i insistiraćemo na individualnoj odgovornosti na svakom koraku ovog procesa. Osim toga, uložićemo sve napore da očuvamo autentičnost našeg prostora i kreiramo bolji okvir za zaštitu kako javnih tako i privatnih interesa kroz mnoge instrumente predviđene ovim zakonom.

Tokom početnog perioda primjene zakona uspješno smo organizovali i obuke opštinskih službenika i inspekcijskih sužbi radi preciziranja i pojašnjenja svih nadležnosti i procedura predviđenih u okviru novog Zakona a radi poboljšanja njihove primjene i pridržavanja, kao i povećanja efikasnosti rada. Ponosan sam i na činjenicu da smo u kratkom vremenskom periodu uspjeli da izradimo i usvojimo određen broj uredbi i pravilnika, a bez kojih nije moguća potpuna implementacija zakonskih rješenja, i vrijedno radimo na izradi dodatnih podzakonskih akata.

Radi bolje primjene i nadzora nad sprovođenjem Zakona u okviru Ministarstva je uspostavljen i Direktorat za inspekcijske poslove i licenciranje, i već imamo 23 inspektora. Sistematizacijom je predviđeno 70 inspektora koji će se baviti zaštitom prostora, a početkom naredne godine u planu je angažovanje nedostajućeg broja. Istakao bih i da je dosadašnji rad inspektora rezultirao izvršavanjem prvog naloga za rušenje bespravno podignutog objekta u Budvi.

Raduje me činjenica da su građani ozbiljno shvatili obavezu legalizacije bespravno sagrađenih objekata čemu svjedoči znatan broj zahtjeva koji se podnose svakog dana. Iako je tek počela, primjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata odvija se planiranom dinamikom, te vjerujem da će pravi rezultati i pozitivne promjene biti vidljive u periodu pred nama i dokazati nam da smo načinili pravi korak u sprovođenju neophodnih reformi u ovoj oblasti. Koliki se prihodi očekuju naredne godine od turizma i da li postoje planovi za dalji razvoj te strateške grane?

Što se tiče 2018. godine, u ovom trenutku je teško govoriti o preciznim procjenama jer turistička sezona ne zavisi samo od naše pripremljenosti već i od mnogo faktora na koje je naš uticaj limitiran. Ipak, očekujemo još jednu uspješnu sezonu.

Planovi za razvoj podrazumijevaju kontinuirani rad na ostvarenju strateškog cilja u turizmu, a to je da Crna Gora postane visoko kvalitetna cjelogodišnja turistička destinacija. Ostvarenje ovog cilja moguće je kroz konstantno unapređenje i diversifikaciju ponude, proširenje smještajnih kapaciteta, rad na infrastrukturi, poboljšanje poslovnog ambijenta, kao i dobru promociju. Mi ćemo se, između ostalog, u narednom periodu fokusirati na dalje poboljšanje saobraćajne dostupnosti naše zemlje, a naročito avio-dostupnosti. S obzirom na to da je posljednjih godina primjetan veliki rast interesovanja turista za sjever naše zemlje, ono što je neophodno jeste da dodatno razvijamo njegovu putnu infrastrukturu i učinimo je dostupnijom svim turistima. Pritom, ne treba izostaviti i turističku infrastrukturu, a na čemu uveliko teku aktivnosti te želim da podsjetim da je samo na području Bjelasice kroz višegodišnji projekat predviđeno ulaganje više od 70 miliona eura, i to za izgradnju tri skijališta koja će biti povezana sistemom žičara. Podsticajne mjere koje su planirane za narednu godinu za razvoj turističkih proizvoda i podršku i razvoj manifestacija kao prioritet u svojim kriterijumima imati upravo sjeverni region.

Novim Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu planirane su turističke razvojne zone isključivo za sjeverni i centralni region zemlje, izuzev glavnog grada, čime se, vjerujem, otvara još jedna mogućnost, tj., vid konkretne podrške za realizaciju značajnih turističkih projekata. Novi Zakon o turizmu i proces legalizacije trebalo bi da utiču na ozbiljno smanjenje sive ekonomije, što će donijeti korist kako turistima i turističkim privrednicima tako i državi.

Nije tačno da klima i ekologija nijesu prioritet Vlade Crne Gore

Koalicija 27 u komentarima poslatim Briselu, navodi da aktivnosti u oblasti životne sredine i klime nijesu prioritet Vlade i to, između ostalog dokazuju malim izdvajanjima u Budžetu za 2018. godinu namijenjenim za životnu sredinu. Kako komentarišete te tvrdnje i da li su sredstva u Budžetu dovoljna za funkcionisanje sistema u toj oblasti?

Ne bih se složio sa tom konstatacijom, jer samo aktivnosti započete tokom 2017. govore o prioritetu koji je Vlada dala politici životne sredine, a to su rad na uspostavljanju Eko fonda, uspostavljanju Natura 2000 mreže, rad na izgradnji infrastrukture za upravljanje otpadom i otpadnim vodama, sanacija „crnih ekoloških tačaka“, itd.

Kada je riječ o izdvajanjima finansijskih sredstava, pored naglašene aktivnosti na reformi načina finansiranja politike životne sredine kroz očekivano uspostavljanje Eko fonda u 2018, ističem da su u državnoj upravi čak 33 institucije prepoznate da imaju određenu nadležnost u oblasti životne sredine.Uz to, kada dodamo još 23 jedinice lokalne samouprave koje imaju preovladavajuće nadležnosti u oblasti upravljanja komunalnim otpadom i otpadnim vodama, vjerujem da dolazimo do znatnih budžetskih izdvajanja koja omogućavaju nesmetano sprovođenje zakonskih obaveza tih institucija. Iako je budžet samo jedan od izvora finansiranja politike životne sredine, istakao bih da je samo u okviru kapitalnog budžeta Ministarstva održivog razvoja i turizma za 2018. na ime projekata očuvanja životne sredine i kofinansiranja IPA projekata obezbijeđeno 9,9 miliona eura.

( Dejan Peruničić )