Vrhovni sud ne sluša Ustavni

Miraš Miketić iz Kanade već 14 godina ne može da riješi sudski spor u vezi sa stambenim objektom u Pržnu, jer Vrhovni sud ne prihvata odluku Ustavnog, koji je presude tri puta ukidao.

Miketić za “Vijesti” kaže da je nakon presuda Osnovnog suda u Kotoru, Višeg i Vrhovnog, pisao tri ustavne žalbe koje je Ustavni sud svaku put prihvatio i ukidao presude Vrhovnog suda i vraćao ih na ponovni postupak. Vrhovni sud je u ponovljenim postupcima donosio iste odluke.

Protiv Miketića je poslovni patner iz Srbije 2006. podnio tužbu tražeći da mu se prizna pravo svojine nad trećinom objekta u Pržnu pozivajući se na, kako kaže Miketić, nepotpisani protokol kao ugovor o zajedničkoj gradnji. To pravo su tužiocu priznale niže sudske instance i Vrhovni sud.

Ustavni sud je žalbu Miketića usvojio prvi put 23. jula 2014, zatim 17. oktobra 2018. godine i 18. jula 2019.

“Očigledna proizvoljnost u primjeni relevantnih propisa ne može voditi ka jednom pravičnom postupku”, ocjena je iz posljednje odluke Ustavnog suda dostavljene “Vijestima”.

Prema ocjeni Ustavnog suda, Vrhovni je “arbitrerno i proizvoljno” primijenio odredbe zakona na štetu Miketića i na taj način mu povrijedio pravo na pravično suđenje iz Evropske konvencije.

“Polazeći od činjenice da je Vrhovni sud, u drugom ponovljenom postupku, a odlučujući po treći put donio novu presudu, koja je sadržinski slična prethodnoj koju je Ustavni sud prvobitno ukinuo, pri tom zanemarujući naloge Ustavnog suda date u odluci od 17. oktobra 2018. godine, to Ustavni sud smatra bitnim za ukazati da je imperativnim odredbama Ustava i Zakona o Ustavnom sudu propisana obaveza poštovanja i izvršenja odluka Ustavnog suda”, navodi se u odluci Ustavnog suda.

Na pitanje “Vijesti” zašto Vrhovni sud ne postupa po odluci Ustavnog i gdje su ključne razlike u tumačenju propisa, iz tog suda su odgovorili:

“Povodom pitanja koja ste nam poslali, obavještavamo vas da Vrhovni sud, kao najviši sud u državi, na osnovu stanja u spisima predmeta imajući u vidu i odluku Ustavnog suda, sudi i donosi meritorne odluke na osnovu Ustava i zakona”.

Ustavni sud nije odgovorio na pitanja “Vijesti” koliko puta može da vrati Vrhovnom sudu presudu i da li se u slučaju Miketića može govoriti o nepoštovanju odluka Ustavnog suda.

Miketić je najavio i četvrtu ustavnu žalbu.

“Poslije 14 godina sudskih procesa primoran sam da se preko vaših novina obratim crnogorskim građanima da vide pravo stanje pravosuđa u Crnoj Gori. Pretpostavljam da su većina i upoznati ili su tu pravdu osjetili na sopstvenom primjeru. Ipak, smatram da je moj slučaj interesantan iz razloga što se vodi već 14 godina što je rekord u istoriji crnogorskog sudstva i da Ustavni sud Crne Gore usvaja moju ustavnu žalbu tri puta, a sada je u procesu i četvrti put, a Vrhovni sud obara njihovu odluku”, naveo je Miketić.

On je ispričao da je rođen u Andrijevici, a u Kanadi živi od 1967. godine. Kaže da se 2002. godine javio na oglas Primorke Bar za prodaju Uljare Pržno koju je kupio za 180.000 maraka.

Navodi da je od partnera iz fabrike Etex Baljevac pozajmio 172.000 američkih dolara. Kaže da je prije toga, partneru iz Etexa prodao tehnologiju za proizvodnju ukrasnih lajsni u vrijednosti 200.000 američkih dolara i prema ugovoru on je trebalo da ga isplati za tri godine.

Miketić navodi da kada je završio zgradu, partner mu je ponudio da uđe i u taj projekat, ali nije pristao na ponuđene uslove - da kao direktor u firmi Etex za 20 dana potpiše dokument, da u projekat uđe treći partner i da se poslije potpisivanja Protokola potpiše valjan ugovor o zajedničkoj gradnji. “Poslije godinu saznajem da se vodi sudski postupak protiv mene kod Osnovnog suda u Kotoru”, kaže Miketić.

Navodi da mu je izvođač radova na njegovom objektu predlagao da “da novac i sve završi”, na šta on nije pristao.

“To je za mene neprihvatljivo, jer živim u zemlji gdje je pravosuđe nezavisno, bez korupcije. Da li je sve išlo onako jer je neko drugi prihvatio ono što ja nisam htio”.

Dodaje da je Osnovni sud u presudi utvrdio da je nepotpisani Protokol u stvari Ugovor o zajedničkoj gradnji, ne uzimajući u obzir da nije potpisan i nije ovjeren.

“Kad je predmet proslijeđen Višem sudu oni su prihvatili odluku Osnovnog suda, ista stvar se desila i sa Vrhovnim sudom. Po sudskim pravilima poslije odluke Vrhovnog suda podnio sam ustavnu žalbu Ustavnom sudu Crne Gore”, naveo je Miketić.

Na stanje u pravosuđu i problemi u primjeni prava ukazala je Evropska komisija i u posljednjem izvještaju za Crnu Goru. Posebno je ukazano na sporni treći mandat predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i više mandata predsjednika sudova, među kojima i predsjednika Osnovnog suda u Kotoru Branka Vučkovića, koji je na toj funkciji osmi put.

Takođe je bio sporan izbor Desanke Lopičić za predsjedavajućeg sudiju Ustavnog suda.

Ustavni sud nedavno je pokrenuo proceduru za izbor predsjednika i time poništio odluku o izboru Lopičić za predsjedavajućeg sudiju.

Vrhovni sud samo formalno donio novu odluku

Ustavni sud u odluci navodi da kada je, zbog utvrđene povrede Ustavom i Konvencijom zajamčenih prava ili sloboda, naloženo ponavljanje postupka, izvršenje odluke Ustavnog suda ne podrazumijeva samo formalno donošenje nove odluke, kako je to uradio Vrhovni sud, već i postupanje i odlučivanje u skladu sa pravnim razlozima iznijetim u odluci Ustavnog suda.

( Biljana Matijašević )