Komšije iz regiona čuvaju svoje šume i griju se na crnogorska drva
Crna Gora za pet godina izvezla ogrevnog drveta za 32 miliona eura, većinom u susjedne zemlje koje su zabranile ili ograničile sječu zbog zaštite svojih šuma
Crna Gora je u proteklih pet godina izvezla drva za ogrev u vrijednosti 32 miliona eura, a većina je otišla u susjedne zemlje koje imaju zabranu ili ograničenja sječe kako bi zaštitili svoje šume, pokazuju podaci Uprave za stistiku Monstat.
Izvoz ovog prirodnog bogatstva je u značajnom porastu. U 2015. godini je izvezeno ogrevnog drveta za 4,63 miliona eura, dok je prošle godine količina narasla na 9,13 miliona eura.
Ukoliko bi se uzelo da je prosječan kubik drveta za ogrev za izvoz oko 45 eura, dolazi se do podatka da je samo prošle godine za ovaj izvoz posječeno oko 200 hiljada kubika drveta. Godišnje je u Crnoj Gori dozvoljena sječa ukupno oko 700 hiljada kubika drveta u državnim i privatnim šumama za sve potrebe.
Najviše crnogorskog ogrevnog drveta završava na Kosovu, gdje je prije pet godina ograničena sječa i zabranjen izvoz sirovog drveta i drvene građe sa niskim obimom prerade kako bi zaštitili svoje šume i podstakli proizvodnju gotovih proizvoda od drveta. Na ovo tržište prošle godine je izvezeno ogrevnog drveta za 6,6 miliona eura kao i sirove drvne građe za 14 miliona eura. Na Kosovo je 2018. izvezeno ogrevnog drveta za 2,9 miliona, u 2017. za 3,1 milion, u 2016. za 667 hiljada eura i u 2015. za 313 hiljada eura.
Prošle godine je izvezeno ogrevnog drveta i za Makedoniju u vrijednosti od 853 hiljade eura, u Italiju za 807 hiljada eura, Albaniju za 567 hiljada eura, Srbiju 195 hiljada eura, u Hrvatsku za 80 hiljada eura, Sloveniju 30 hiljada eura, ali i za Kanadu u vrijednosti 111 eura. Ogrevno drvo iz Crne Gore u proteklih pet godina završavalo je na tržištima BiH, Francuske, Belgije, Španije, Grčke, Turske, Rusije....
Za devet mjeseci ove godine (januar - septembar) ogrevnog drveta je izvezeno u vrijednosti od 3,1 milion eura, do čega najviše u Italiju 1,45 miliona eura, a zatim u Srbiju za 631 hiljadu eura, u Albaniju 458 hiljada eura, Kosovo 275 hiljada eura, Tursku za 181 hiljadu eura...
Vlada Crne Gore je početkom 2017. godine nakon izrade studije, donijela odluku da od marta te godine pa sve do maja 2019. zabrani izvoz drveta za ogrev i drvne sirovine. Cilj te odluke, kako je tada navedeno, bilo je da kao i susjedne države zaštiti svoje šume, podstakne proizvodnju gotovih proizvoda od drveta i omogući pad cijena ogrevnog drveta za svoje građane.
Dok je još trajala zabrana izvoza ogrevnog drveta i sirovina, iz Ministarstva poljoprivrede su se hvalili da je smanjena bespravna sječa i “pritisak na šume” kao i da je počeo da raste izvoz obrađenog drveta.
Međutim zabrana je trajala svega pet mjeseci, jer je već u avgustu poništena uz obrazloženje da je tržište stabilizovano iako nije pokrenuta nikakva ozbiljnija drvoprerada.
Da može i drugačije, pokazuje primjer Bosne i Hercegovine čija je drvna industrija u 2019. godini imala izvoz vrijedan 1,33 milijarde konvertibilnih maraka što je oko 680 miliona eura, od čega je izvoz gotovog namještaja iznosio 260 miliona eura.
Albanija i Kosovo su 2016. godine uvele desetogodišnju zabranu izvoza i ograničenja sječa šume. Slične odluke imaju i Makedonija, Srbija i Bosna i Hercegovina.
Zabrana izvoza trajala svega pet mjeseci uz obećanje da neće biti rasta
Kada je Vlada 2017. godine nakon samo pet mjeseci ukinula zabranu izvoza ogrevnog drveta, iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva su kazali da to rade jer postoji višak zaliha drveta lošeg kvaliteta, kao i da ne očekuju rast tog izvoza. Kazali su i da će uraditi sve da “ne bude konvoja kamiona sa drvnim asortimentima prema graničnim prelazima”.
Adem Fetić iz Ministarstva poljoprivrede kazao je tada da u Crnoj Gori postoji pet fabrika koje imaju mašine za sitno rezanje drveta, zbog čega ne očekuje izvoz sječenog drveta (za ogrev) u velikim količinama.
“Ne znamo koliko će ljudi proizvesti toga. Ne mislim da to može biti više od par hiljada kubika ogrevnog drveta i hiljadu i više TT stubova, što je beznačajno. Ključno je bilo što postoje prilične zalihe i to su zalihe drveta lošeg kvaliteta koje potiču iz privatnih i dijelom iz državnih suma. To nije bila reakcija ni na čiji poseban zahtjev… To je naš odziv s obzirom na to da imamo informacije da ima pojačane ponude zaliha tog dreveta”, kazao je tada Fetić za TV Vijesti. Izvoz ogrevnog drveta u 2016. godini, prije te zabrane, iznosio je 4,83 miliona eura, da bi u 2017. i pored pet mjeseci zabrane porastao na 6,6 miliona eura. Sada vrijedi 9,13 miliona eura, skoro duplo više nego u godini prije zabrane.
( Goran Kapor )