Nismo se borili za partijsku protekciju

Nakon sastanka sa mandatarom, partijski zvaničnici umjesto kvota pominjali promjenu Zakona o javnim službenicima i jednaka prava u javnom sektoru. “Ukoliko se nastavi dijeljenje zaposlenih u upravi na politički podobne i nepodobne, padaju u vodu sva predizborna obećanja nove većine”.

45744 pregleda108 komentar(a)
Foto: Boris Pejović

Partije ne bi smjele da obeshrabruju građane da se prijavljuju za poslove u javnom sektoru, kao ni da povezuju promjenu vlasti sa partijskim zapošljavanjem, smatraju u civilnom sektoru.

Mandatar Zdravko Krivokapić juče je razgovarao sa šefovima poslaničkih klubova partija vladajuće većine na temu podjele resora “po dubini”, odnosno mjesta u direktoratima, upravnim odborima, preduzećima, zdravstvenim ustanovama.... Partije su ranije tražile da se to riješi, nakon što je mandatar odbacio njihove zahtjeve za participacijom u izvršnoj vlasti i odluke da u kabinet uvede uglavnom stručnjake.

Umjesto ranijih ultimativnih zahtjeva dijela stranačkih prvaka i ćutanja drugih, juče su nakon sastanka poslate poruke drugačije sadržine - o potrebi izmjena Zakona o javnim službenicima i namještenicima. Sve to nakon što je javnost burno reagovala na stavove Socijalističke narodne partije da se “vrednuje njihov udio u zajedničkoj pobjedi”. Ranije je objavljeno da je na istu temu sa mandatarom sastanak tražio i Demokratski front.

Šef kluba DF-a Slaven Radunović prenio je novinarima da je juče dogovoreno da se do kraja godine mijenja Zakon o javnim službenicima i namještenicima, kako bi rukovodeći kadrovi po upravama i institucijama, preduzećima i ministarstvima ispod nivoa državnog sekretara, ponovo prošli reizbor.

“Prirodno je i očekivano da partije koje su postigle određene rezultate na izborima koji ih kvalifikuju da formiraju vlast imaju i svoje predstavnike u toj vlasti. To je nivo premijera, potpredsjednika Vlade, ministara, državnih sekretara, i u nekim slučajevima savjetnika, dok niže rukovodne i druge nivoe treba da zauzima stručni kadar nezavisno od toga iz koje političke grupacije dolazi”, kaže Mira Popović, koordinatorka programa Demokratizacija i evropeizacija Centra za građansko obrazovanje.

Ali, dodaje ona, situacija je drugačija - na političkom nivou se nalaze oni koje je mandatar predstavio kao eksperte, a partije traže raspodjelu “po dubini”. “Ovaj eksperimentalni pristup za koji se novi mandatar odlučio već otvara Pandorinu kutiju problema. Zabrinjavajuće je da umjesto rada na depolitizaciji javne uprave imamo najave nikad otvorenijeg partijskog zapošljavanja a to je, vjerujem, sve ono protiv čega su se građani koji su glasali protiv odlazeće vlasti borili. Partijska trgovina po dubini ne može depolitizovati sistem, a ukazuje i na nekonzistentnost u politikama za koje su se konstituenti nove vlasti koliko do juče zalagali. Nesumnjivo je da će to imati, ukoliko se zaista desi, negativnu ocjenu i od strane Evropske komisije koja je u posljednjem Izvještaju za Crnu Goru za 2020. godinu naglasila da je potrebna snažna politička volja za djelotvoran rad na depolitizaciji javne administracija, optimizaciji državne uprave i učinkovitoj primjeni rukovodne odgovornosti, uključujući i delegiranje donošenja odluka”, objašnjava sagovornica.

Na istu temu - kako izbalansirati potrebu partija da preuzmu vlast i zabranu partijskog zapošljavanja, istraživačica javnih politika Instituta alternativa Milena Muk navodi:

“U naprednijim društvima, preuzimanje vlasti se ne vezuje za raspodjelu pozicija u administraciji već za kontrolu javnih politika, odnosno sprovođenje partijskih programa i strateških odluka. Nažalost, mi u Crnoj Gori još uvijek nijesmo čuli od partija koje zahtijevaju raspodjelu po dubini, koje javne politike su za njih važne i koje reforme hoće da sprovedu, ali, jesmo, posredno, neke nezvanične brojke i zahtjeve za pozicijama”.

Pogrešno je i neutemeljeno, dodaje ona, preuzimanje vlasti vezati za partijsko zapošljavanje, iako niko ne spori da se mogu politički postaviti ljudi na pozicijama koje su za to predviđene, kao što su pozicije državnih sekretara i posebnih savjetnika.

“Takođe, niko ne spori pravo partijskom kadru da se prijavi na službeničke pozicije, ali one nikome ne treba da budu unaprijed zagarantovane. Politička pripadnost ne treba da bude ni preporuka ni prepreka,” rekla je Muk.

Na sastanku sa mandatarom sem Radunovića bili su i šefovi klubova Demokrata- Boris Bogdanović, ispred Pokreta za promjene poslanica Branka Bošnjak, zatim Dragan Ivanović (SNP) i Miloš Konatar (URA). Niko od njih nije novinarima govorio o čemu je razgovarano sa mandatarem, koji ranije nije iskazao zainteresovanost za partijsku podjelu mjesta po dubinu, najavljujući i da će u upravnim odborima biti stručnjaci, a ne političari kao sada.

Radunović je nakon sastanka rekao da je potrebno demontirati sistem kakav je imala DPS. On je kazao da je to velika novost i da građani treba zbog toga da budu veoma zadovoljni: “Stranke, i o tome smo se dogovorili, koje čine većinu će izabrati najbolje kadrove koje imaju i tražiće od njih da se prijave na konkurse i učestvuju paralelno sa svima ostalima koji to budu htjeli i koji za to budu imali zakonsku mogućnost”.

Na pitanje kako riješiti problem što je veliki broj ljudi prethodno partijski zaposlen i da li oni imaju prednost u odnosu na ostale, politički nepodobne, sagovornice kažu:

“To je složeno pitanje koje se ne može stihijski rješavati.... kako ne bi ušli u opasnu zonu revanšizma... Ukoliko se nastavi dijeljenje zaposlenih unutar državne uprave na one politčki podobne i nepodobne, onda padaju u vodu sva predizborna obećanja nove većine,” rekla je Mira Popović. Aktivistkinja IA Milena Muk navodi da prethodni rad u administraciji nije presudan za dobijanje posla u državnim organima, iako je istina da postoji opasnost da kadar koji je već radio u upravi ima bolju startnu prednost na oglasima i konkursima.

“Ukoliko je test tokom oglasne procedure koncipiran na način da se odnosi na operativne interne procese datog državnog organa, onda je diskiminatoran i nesumnjivo dovodi zaposlene u organu u privilegovani položaj. Takvu koncepciju svakako treba izbjeći, i nova vlast je u stanju da na taj aspekt procedura utiče. Ja sam takođe za ponovno otvaranje svih pozicija u upravi, s obzirom na to da se sada srednje pozicije popunjavaju rasporedom već zaposlenih službenika,” rekla je sagovornica.

Radunović: “Preživjeće” ko je radio za DPS ako je to činio pošteno

Odgovarajući na novinarsko pitanje da li se može desiti da predstavnik partija iz vlasti može biti privilegovan ako se prijavi na konkurs, Radunović je kazao da su svjesni da u direktoratima i raznim upravama postoje ljudi koji dobro rade svoj posao i oni bez kojih teško da bi funkcionisale te agencije ili uprave:

“Oni će, ako budu zaslužili to, na konkursu proći kako se i očekuje, ako bude bodovanje korektno. Nema spora da ‘može da preživi’ i neko ko je bio za DPS, ali radi pošteno i profesionalno svoj posao”.

Muk: Pobjedničke koalicije obećale otklon od revanšizma

“Građani su, po svim istraživanjima javnog mnjenja, kao najizrazitiji oblik diskriminacije prepoznavali upravo političku diskriminaciju, a političke i lične veze uvijek su percipirali kao glavni put do državnog posla. Ono što ne bi smjelo da se desi je da politički klijentelizam u Crnoj Gori samo zamijeni gazdu (političke partije) i klijente (podobne građane), a da sve drugo ostane isto. U tom slučaju, neće biti diskriminisan samo kadar blizak DPS-u, već i svi politički nesvrstani građani i građanke. Ni jedni ni drugi ne treba da budu isključeni iz javne uprave. U suprotnom, nemamo upravu svih već samo nekih. Imamo i revanšizam, u punom značenju te riječi, od kojeg su pobjedničke koalicije obećale da će napraviti otklon,” smatra Milena Muk.