Bugarski veto zbog istorije i jezika

Bugarska na jučerašnjem sastanku ministara spoljnih poslova Evropske unije nije podržala nacrt pregovaračkog okvira za Sjevernu Makedoniju, čime je Sofija blokirala početak pregovora svog zapadnog susjeda o prijemu u EU.

Šefica bugarske diplomatije Ekaterina Zaharijeva je poslije onlajn-sastanka Savjeta za opšte poslove EU rekla da predloženi nacrt pregovaračkog okvira sa Sjevernom Makedonijom ne odgovara zahtjevima Bugarske.

„Možemo odobriti pregovarački okvir s Republikom Albanijom jer vjerujemo da je ispunila većinu uslova postavljenih u martu. Ali Bugarska u ovoj fazi ne može podržati nacrt pregovora sa Sjevernom Makedonijom”, rekla je Zaharijeva poslije sastanka. EU je u martu odlučila da otvori pregovore s Tiranom i Skopljem, ali je Bugarska upozorila da će to spriječiti zbog spora sa Skopljem oko pitanja etničkog identiteta, tumačenja istorije i naziva jezika. Nakon sastanka, njemački šef diplomatije Mihael Rot, čija zemlja predsjedava EU, kazao je da je sada na Bugarskoj i Makedoniji da riješe spor prije nego što lideri EU dozvole početak pregovora.

„Želimo da budemo od pomoći, želimo da očistimo put što je najviše moguće, kako bi počele međuvladine konferencije“, kazao je Rot na onlajn konferenciji za novinare.

Bugarska blokada predstavlja dodatnu prepreku za Sjevernu Makedoniju, koja je nedavno promijenila ime kako bi ugodila Grčkoj i riješila decenijski spor koji je sprječavao njeno napredovanje ka članstvu u EU.

Sjeverna Makedonija i Albanija su i nakon toga morale da čekaju do marta ove godine kako bi dobile zeleno svjetlo za pregovore o članstvu u EU pošto je Francuska 2019. izrazila skepsu povodom njihovog učinka u oblasti demokratije i borbe protiv korupcije.

Bugarska, koja se dugo zalagala za evropske integracije Zapadnog Balkana, želi da pregovarački okvir sadrži garancije da će Skoplje ispuniti uslove iz Sporazuma o prijateljstvu iz 2017. godine. Taj sporazum se bavi uglavnom istorijskim temama među kojima su bugarski zahtjev da se iz udžbenika istorije u Sjevernoj Makedoniji izostave pretenzije na makedonski identitet nekih istorijskih ličnosti i da se ne pominje da Bugarska je kriva za fašističku okupaciju Severne Makedonije tokom Drugog svetskog rata. Sofija takođe traži garancije da se u zvaničnim dokumentima EU izbjegne pominjanje „makedonskog jezika“ za koji tvrdi da je nastao od bugarskog.

„Zahtjevi (Bugarske) prevazilaze opseg sporazuma iz 2017, oni pogađaju pitanja identiteta, što za nas nije prihvatljivo”, rekao je predsednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski za EUobzerver dodajući da je sporazum trebalo da „odvoji istorijska od političkih pitanja“ što „omogućava da razlike u istoriji budu predmet akademske rasprave, a ne dijaloga između zemalja“. EUobzerver navodi da pojedini u Skoplju vjeruju da je bugarski veto populistički trik premijera Bojka Borisova kojeg na proljeće očekuju izbori.

( Nada Bogetić )