Novogodišnje čišćenje uređaja za zdraviji i sigurniji digitalni život

Naši računari i pametni telefoni neizostavan su dio naših života. Kao naši svakodnevni pratioci čuvaju i veliki dio našeg digitalnog identiteta. Od različitih lozinki i korisničkih imena koje, zbog lakšeg pristupa, imamo sačuvane, do različitih aplikacija koje su vezane uz naše lične finansije. Ali, iako takve važne informacije nosimo uvijek sa sobom, rijetko razmišljamo o tome koliko su zapravo zaštićene i sigurne od kriminalaca. Početak godine izvrsno je vrijeme da napravite novogodišnje čišćenje i krenete u zdraviji i sigurniji digitalni život.

Krenite od 0

Ne, to ne znači da morate izbrisati svoj digitalni identitet, već da biste trebali biti svjesni što ga tačno čini. Najjednostavniji korak je upisati svoje ime i prezime u pretraživač. I to ne samo jednu. Želite li biti sigurni da ćete dobiti tačne rezultate, učinite to na drugom računaru na kojem inače ne radite. Tako ćete dobiti rezultate koje bi dobio i neko nepoznat da vas pretražuje.

Naravno, neki će pronaći mnogo rezultata za svoje ime, jer su veoma aktivni na internetu. Drugi će se morati pomučiti ne bi li pronašli rezultat koji se odnosi na njih.

Obratite pažnju na rezultate i ocijenite želite li da se ti rezultati, odnosno vaše ime i prezime u kontekstu tih rezultata pojavljuje bilo kome na internetu? Stara je uzrečica kako ono što je jednom objavljeno na internetu, tamo zauvijek. To je na neki način tačno, ali i ne mora biti.

Evropska unija donijela je "Pravo na zaborav", kojim svakom građaninu daje mogućnost da od pretraživača zatraži brisanje nekog od rezultata. To ne znači da će sam podatak ili internet-stranica biti obrisani, samo da će ju biti teže pronaći. Želite li da se neki od rezultata vezanih uz vas više ne pojavljuje među rezultatima, morate se javiti direktno Googleu (odnosno drugom pretraživaču u čijim se rezultatima pojavljuje vaše ime) i zatražiti brisanje.

Dijelite li previše informacija?

Često tokom surfovanja internetom ne razmišljamo o digitalnom tragu koji ostaje za nama. I o gomili informacija koje dijelimo s internet-kompanijama, a da nismo ni trepnuli.

Koristite li Googleove usluge (a pri tome ne mislimo samo na pretraživač nego i dokumente, elektronsku poštu, YouTube i slično), nehotice ostavljate prilično velik digitalni trag iza sebe.

Zapitajte se što sve Google zna o vama? Od toga što pretražujete, koje stranice posjećujete, o čemu razgovarate s prijateljima i porodicom, fotografije koje pohranjujete na svoj pametni telefon, gdje ste putovali, pa sve do toga koje ste događaje posjećivali i s kim.

Želite li vidjeti (i ograničiti) što Google vidi, pamti i pohranjuje, napravite Google Privacy Checkup. Iznenadiće vas koliko ste podataka svojevoljno prepustili u tuđe ruke.

I nije samo Google taj koji zna pregršt stvari o vama. Microsoft i Apple takođe preko svojih usluga i sustava stvaraju potpunu sliku o korisnicima. Detaljniju no što biste mogli zamisliti.

Razlika između privatnosti i društvenosti

Društvene mreže, prije svega Facebook, promijenile su način na koji poimamo privatnost. Danas ljudima nije neobično da stave fotografiju s proslave rođendana na neku društvenu mrežu i puste da je cijeli svijet vidi. Ali, rijetki bi bili spremni da hodaju po gradu s fotografijom u ruci, zaustavljaju prolaznike i pričaju im priču o ljudima na fotografiji i kako je ona nastala. Kako biste bili sigurni da su vaše fotografije i objave zaista dostupne samo onim osobama s kojima ih želite dijeliti, moraćete se poigrati s postavkama na društvenoj mreži koju koristite.

U slučaju Facebooka, u postavkama privatnosti provjerite ko vidi vaše objave (javno, prijatelji, prijatelji i poznanici ili neko treći). U popisu aktivnosti (Activity Log) pogledajte što je sve zabilježeno i obrišite one aktivnosti za koje ne želite da postoji trag (kliknite na ikonicu olovke pored objave). Maknite oznaku svog imena s fotografija s kojima ne želite biti povezani - bilo da ste loše ispali na njima, bilo da nemaju veze s vama. Provjerite i ko sve ima pristup objavama objavljenima u prošlosti. Najbolje je ograničiti pristup na krug prijatelja koje poznajete. Imate li mnogo "prijatelja" koje ne poznajete u stvarnom životu, razmislite o grupiranju onih "pravih" u posebnu grupu i dijeljenje ličnih stvari samo s tom grupom.

Zauzdajte svoj pametni telefon

Gomila aplikacija koju imamo instaliranu na svom pametnom telefonu stalno prikuplja informacije o nama. Razlika je samo što neke aplikacije jasno i glasno ističu da prikupljaju podatke, dok druge to rade a da mi to ne znamo. Bez obzira koji pametni telefon koristili, dobro je s vremena na vrijeme provjeriti koje sve aplikacije imate instalirane, što od toga zaista koristite i ukloniti one koje vam ne trebaju.

Novije verzije Androida omogućavaju i uskraćivanje pristupa pojedinim djelovima vaših podataka za svaku aplikaciju. Aplikacija koja pokazuje vremensku prognozu zaista ne mora imati pristup vašem telefonskom imeniku.

Ako ne možete uskratiti pristup osjetljivim informacijama, radije potražite alternativnu aplikaciju koja takve informacije ne traži.

Takođe, nemojte stalno imati uključenu bežičnu vezu (ili Bluetooth) ako niste zaista u blizini bežične mreže. Ne samo da ćete tako produžiti trajanje svoje baterije, već ćete i smanjiti digitalni trag koji ostaje iza vas dok se vaš uređaj pokušava spojiti na sve dostupne mreže u okolici.

Ne zaboravite ni obrisati istoriju pretraživanja na telefonu. Iznenadili biste se kad biste pogledali što sve vaš pametni telefon pamti i prosljeđuje oglašivačima kao vaše interese i potencijalne zanimljivosti.

I na kraju, obrišite podatke o tome gdje ste bili proteklih nekoliko sedmica. Za korisnike Androida ta se opcija nalazi u Google Maps, kao opcija Your timeline. Za korisnike iPhonea ona se skriva u Postavkama Privatnosti pod Lokacijske usluge.

( Vijesti online )